radnik u pogonu

Stečaj u službi deindustrijalizacije i privatizacije

Proces privatizacije domaće privrede koji je započet pre 25 godina ulazi u svoju završnu fazu. Stečaj koji je pokrenut u 188 preduzeća predstavlja nastavak politike koja je dovela do deindustrijalizacije zemlje, do velike nezaposlenosti i zavisnosti od uvoza. O tome nam govore i primeri fabrika Petar Drapšin, Neobus i Zorka, nekadašnji giganti koja su uprkos mogućnosti plasmana svojih proizvoda sistematično uništavane.

Privatna struja uz državnu potporu

Donošenjem novih zakona u oblasti energetike, naročito zakona o tržištu električne energije, vlada Srbije otvara novo poglavlje u procesima privatizacije sistema elektroprivrede Srbije, liberalizacijom tržišta i traženjem strateškog partnera za manjinski paket akcija tog preduzeća. Posledice ovakvih privatizacija možemo sagledati na primeru susedne Bugarske gde su cene električne energije za krajnje potrošače nepodnošljivo visoke što je dovelo do masovnih socijalnih nemira.

Proleće, poplave i privatizacija

Prošlogodišnje poplave koje su pogodile ceo region odnele su veliki broj života i nanele veliku materijalnu štetu kako privredi tako i građanima. Poplave su sa sobom donele i saznanje o urušenom sistemu vodoprivrede u zemlji. Preduzeća koja su osnovana kako bi regulisala rečne tokove, gradila i održavala nasipe, nakon sprovedene privatizacije propadaju ili menjaju namenu, vode se profitnim interesom i zanemaruju opštu društvenu sigurnost i zaštitu. Prema sve učestalijim prognozama poplave se najavljuju i za ovo proleće, dok istovremeno vlast najavljuje dalju privatizaciju vodoprivrede.

Majčinstvo kao političko pitanje

U okviru međunarodne konferencije održane u maju 2013 godine pod nazivom “Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu” inicirani su razgovori o složenim pitanjima vezanim za život i rad u savremenom društvu, koji su se prevashodno vezivali za funkcionisanje savremenog režima materinstva i majčinstva u uslovima razvoja globalnog tržišta, ekonomske krize i sveopšte privatizacije, te kakve posledice to ima na polje svakodnevice.

Ekonomija nege i brige je izgradila zemlju

U kapitalizmu koji uvek iznova proizvodi nejednakosti, sistemski se radi na urušavanju ustavom zagarantovanih prava žena koja su uz velike žrtve izborena tokom i nakon Drugog svetskog rata na jugoslovenskom prostoru. Upravo su politički, socijalni i ekonomski učinci Antifašističkog fronta žena u značajnoj meri doprineli poboljšanju položaja žena u društvu, uspostavljanju boljeg i pravednijeg društva u kojem je bila zagarantovana ravnopravnost žena i muškaraca, jednaka plata za isti rad, te obaveza države da sistemski brine o zaštiti majki i dece.

Eksploatacija u naša četiri zida: kućni rad na neodređeno

U periodu krize kapitalističke ekonomije i povlačenja socijalne države žene daleko više osećaju težinu eksploatacije, njihove plate su daleko manje a rizik od gubitka posla mnogo veći. Ipak, ono što je u srži problema jeste sistemsko neprepoznavanje da je briga oko porodice i domaćinstva zapravo neplaćeni ženski rad koji u znatnoj meri doprinosi očuvanju vladajućeg ekonomsko-političkog poretka.

Masovne migracije stanovnika Kosova

Talas masovnog iseljavanja stanovnika Kosova u lokalnim medijima je uglavnom predstavljen kroz nacionalističku matricu, bez sagledavanja strukturnih i ekonomskih uzroka koji su u najvećem broju slučajeva ključni okidač ovih migracija. Međutim, i kada iseljenici dođu do željene destinacije u nekoj od zapadnoevropskih zemalja, susreću se sa pooštrenim zakonskim okvirom prema mogućnosti za ostvarivanje azila i dobijanja radne dozvole, te na pojačanu kontrolu na granicama periferije „Tvrđave Evrope“ koja kao krajnji rezultat ima sigurnu deportaciju.

Zdravstvo koje je sve manje javno

Javni sistemi zdravstvene zaštite su u sve većoj meri određeni interesima i mogućnostima političkih i ekonomskih elita. O tome govori i primer implementacije novog zakonskog okvira u Hrvatskoj koji je donesen bez adekvatne javne rasprave i koji će imati negativne posledice kako na položaj radnika u zdravstvu tako i na dostupnost njihovih usluga pacijentima.

Novokonzervativna skepsa prema sistemu vakcinacije

Polemika u medijima i javnosti koja se vodi na temu za ili protiv vakcinacije uglavnom ostaje bez analize strukturnih procesa koji su doveli do urušavanja javnog zdravstvenog sistema te propratnih procesa privatizacije i pritiska moćnih farmaceutskih lobija koji dovode do smanjenja poverenja građana u sistem zdravstvene zaštite. Manjkavost ovakvog dihotomnog pristupa je očigledna, jer jedno je kada dominantna struja koja se protivi vakcinaciji dolazi od novokonzervativnih snaga u USA, a nešto sasvim drugo kada se radi o kontinuiranom lišavanju kolektivnih mehanizama zdravstvene zaštite društva na periferiji kapitalizma.

Javni sektor u doba krize kapitalizma

Javni sektor u Srbiji se nalazi pod sve većim pritiscima i zahtevima za restrukturiranjem. Ovi zahtevi svoje opravdanje nalaze u pričama o glomaznosti javnog sektora, o lenjosti i nestručnosti zaposlenih i velikom trošku za državu. Međutim, retko možemo čuti šta za zaposlene u javnom sektoru i korisnike njihovih usluga znače i donose procesi standardizacije, autsorsinga, privatno-javnog partnerstva i privatizacije.

Franak – skoro pa savršen

Veliki broj građana Srbije ima sve veći problem sa otplatom bankarskih kredita u švajcarskim francima. Država ne želi da interveniše u ovom slučaju pravdajući se da nema mogućnost uticaja na svetske finansijske tokove i svaljujući krivicu isključivo na dužnike. Ipak, država izostankom intervencije svesno staje na stranu banaka koje ostvaruju ekstraprofit na račun njenih građana.

Stanovanje: pravo a ne roba

U okviru projekta Kritička mašina u junu 2014. godine održano je predavanje pod nazivom Stanovanje: pravo a ne roba Jovane Vuković. U izlaganju se polazi od pretpostavke da je pravo na stanovanje jedno od osnovnih ljudskih prava. Ono je kodifikovano u konvencijama Ujedinjenih nacija kao jedno od ključnih socijalnih prava, što je nesumnjiva zasluga političkih pritisaka snažnog i organizovanog radničkog pokreta sredinom XX veka. Narušavanje ovog prava se pre svega ogleda u narastajućim neoliberalnim pritiscima da se, umesto kolektivnog prava, pitanje stanovanja postavi kao isključiva mogućnost pojedinaca da svoje potrebe za stanovanjem sami rešavaju na tržištu.

Magacin u Kraljevića Marka

Jedan od akutnih problema kulturno-umetničke produkcije u Srbiji je nedostatak prostora za rad. Iako je prvenstveno vezan za nezavisnu scenu, u godinama kada se zatvaraju ili transformišu javne institucije kulture ovaj problem dobija i šire društveno značenje. Iako Magacin u Kraljevića Marka predstavlja jedan od pokušaja rešavanja ovog pitanja u saradnji vlasti i nezavisne kulturno-umetničke scene, potrebno je njegovo strukturno redefinisanje kako bi zaista postao prostor javnog kulturnog i aktivističkog delovanja.

Prazne tribine, nigde navijača – privatni profit jedini jača …

Neprestano smenjivanje političkih i ekonomskih moćnika u upravama fudbalskih klubova je dovelo do katastrofalog stanja u ovom sportu u Srbiji. I dok se pojedinci bogate rasprodajom mladih igrača i dizanjem kredita na račun klubova, navijači nemaju šta da gledaju a igrači često nemaju plate. Mnogi spas vide u privatizaciji, jedni se nadaju internacionalnim uspesima uz dobro „gazdovanje“ dok drugi priželjkuju bolje radne i materijalne uslove. Ipak, često se zaboravlja da su klubovi u vlasništvu svih svojih članova, te da bi i sami navijači i igrači mogli i da rukovode svojim klubovima.

Neprestano smenjivanje političkih i ekonomskih moćnika u upravama fudbalskih klubova je dovelo do katastrofalog stanja u ovom sportu u Srbiji. I dok se pojedinci bogate rasprodajom mladih igrača i dizanjem kredita na račun klubova, navijači nemaju šta da gledaju a igrači često nemaju plate. Mnogi spas vide u privatizaciji, jedni se nadaju internacionalnim uspesima uz dobro „gazdovanje“ dok drugi priželjkuju bolje radne i materijalne uslove. Ipak, često se zaboravlja da su klubovi u vlasništvu svih svojih članova, te da bi i sami navijači i igrači mogli i da rukovode svojim klubovima.

Poglavlje 27: zaštita životne sredine na kredit

Jasno određena ekološka politika i aktivniji odnos prema zaštiti životne sredine u sve većoj meri postaju potreba i osnova savremenog društva. Jedna od primarnih dilema je kako uskladiti potrebu za privrednim i ekonomskim razvojem i ujedno zaštiti i unaprediti životnu sredinu. Ovi procesi su određeni implementacijom standarda EU koji usled ekonomske nerazvijenosti i zavisnosti, države Srbije, neće omogućiti ni privredni rast ni zaštitu životne sredine već samo kreditno zaduživanje.

Medijski eksperiment u Srbiji

Nedavnim usvajanjem seta medijskih zakona, Srbija je postala eksperimentalni poligon na kojem će Evropa posmatrati posledice omogućavanja telekomunikacijskim kompanijama da postanu proizvođači medijskog sadržaja. Ovakav smer razvoja će doneti negativne posledice po i onako samo proklamovane ciljeve služenja javnom interesu a ujedno ojačati poslovne interese privatnog kapitala.

Štednja u funkciji privatizacije

Proces privatizacije u Srbiji ulazi u svoju završnu fazu. Iako se dosadašnja privatizacija pokazala pogubna po održavanje privrednog i ekonomskog sistema u zemlji i doveo do krajnje neizvesnog socijalnog položaja velikog broja ljudi državne vlasti ne odustaju od dalje privatizacije. Sprovođenje mera štednje, pre svega smanjivanje plata i penzija, se može posmatrati kao podsticaj potencijalnim investitorima koji će ostvarivati profit upravo na račun dela populacije koji je najviše pogođen ovim merama.

Šta sledi ukoliko Siriza pobedi na izborima u Grčkoj?

Vanredni parlamentarni izbori u Grčkoj izazivaju veliku pažnju javnosti, ne samo u Grčkoj već i u celoj Evropi. Ekonomske i političke elite ponovo vide “bauk koji kruži Evropom”, a za njih je taj bauk Siriza, koja bi prema predviđanjima mogla da formira prvu radikalno levu vladu u jednoj Evropskoj zemlji u poslednjih 30 godina. Iako strahuju od njene pobede, evropske elite već imaju pripremljen niz kontranapada kako bi sprečili takav scenario. Sa druge strane, levi pokreti iz čitave Evrope ulažu velike nade u potencijalni uspeh Sirize.

Sloboda, jednakost, bratstvo, mržnj​a

Povodom nedavnih zbivanja u Parizu i ubistva novinara u listu „Charlie Ebdo“ Francuska vlada najavljuje mobilizaciju velikog broja vojnika-policajaca u cilju pojačane zaštite urbanih centara od terorističke pretnje, te nove mere u pogledu daljih ograničenja socijalne mobilnosti. Ovakvi mehanizmi kapitalističke države i evropske birokratije​ ​služiće isključivo daljoj getoizaciji i​ ​klasnoj segregaciji, te militarizaciji i čvršćem disciplinovanju, a u konačnici ​jačanju​ ekstremno desnih pokreta. Efekti ovakve politike nisu tako daleko ni od Srbije, kako se možda sada čini.

Neki „novi“ klinci: dolazak mapi generacije

Sve je veći broj (visoko)obrazovanih mladih koji su usled nemogućnosti stalnog zaposlenja prisiljeni da godinama volontiraju ili rade u fleksibilnim i neizvesnim radnim uslovima u različitim organizacijama civilnog sektora u kojima se njihov rad i entuzijazam instrumentalizuju. Uz takozvanu mapi generaciju najčešće se vezuju epiteti o “društvenoj” i “ekološkoj” odgovornosti, te “društveno korisnom radu”, no čini se da nametnuti ideološki okvir radi upravo suprotno – reprodukuje postojeći društveni sistem.

Koliko politike? Angažovana umetnost u reakcionarnim vremenima

U okviru projekta Kritička mašina u decembru 2014. godine održano je predavanje Koliko politike? Angažovana umetnost u reakcionarnim vremenima Vesne Vuković. U izlaganju se razmatra pozicija umetnosti u današnjoj društvenoj konstelaciji, kako u proizvodnim odnosima, tako i u njihovoj ideološkoj reprodukciji. Autorka se osvrće na odnos umetnosti i političkih pokreta, odnosno na činjenicu da umetnost u trenutku slabljenja levice ili njenog rastakanja u niz mikropolitičkih formacija sve intenzivnije preuzima političku agendu, i dodatno na pitanje aktivističkog delovanja koje preuzima umetničke formate.

Položaj žena u merama štednje

Narušavanjem sistema socijalnih servisa politikom mera štednje država veliki teret biološke i društvene reprodukcije sve više prebacuje na žene. U borbi za održanje života, žene preuzimaju obaveze nastale nestajanjem društvene potpore – od neizvesnosti oko sopstvenog zaposlenja, preko brige o deci, održavanja domaćinstva pa do brige oko najstarijih članova porodice. Ovakvu situaciju dodatno otežavaju i dominantni narativi koji idu u pravcu glorifikacije materinstva te ponovne naturalizacije patrijarhata.