Izložba o protivrečnostima jugoslovenskog socijalizma

gradove-smo-vam-podigli-sr-1080x1080px

U sredu 13. juna u 19h, u Paviljonu Cvijeta Zuzorić na Kalemegdanu, otvara se izložba o protivrečnostima jugoslovenskog socijalizma „Gradove smo vam podigli“.

Izložba i prateća publikacija, čiji su kustosi i urednici Vida Knežević i Marko Miletić iz Kontekst kolektiva, nastaju u produkciji Centra za kulturnu dekontaminaciju kao deo projekta „Pertej/Beyond/Preko 20 godina“.

Kao što podnaslov upućuje, izložba se bavi kontradikcijama jugoslovenskog socijalizma koje su vodile restauraciji kapitalizma, odnosno današnjoj situaciji u kojoj je SFR Jugoslavija razbijena na nacionalno-kapitalističke države na periferiji globalnog kapitalističkog sistema. Takozvana tranzicija rezultirala je potpunim uništenjem radničkih struktura i institucija demokratskog upravljanja ekonomijom, kao i masama nezaposlenih radnica i radnika koji žive u stalnoj neizvesnosti.

U nastojanju da kroz izložbu ponude odgovore na pitanja: Zašto je danas bitno, iznova, razmišljati o problemu socijalističke Jugoslavije? I da li takvo znanje može za nas biti operativno u promišljanju savremene društveno-političke situacije? kustosi polaze od stava da je nepohodno održavati perspektivu radništva vidljivom, sagledati iskustva i greške iz prošlosti i otvarati prostor za stvaranje drugačijeg društva. Stoga je oformljena grupa umetnika i umetnica, istraživača i istraživačica, koja je u jednogodišnjem projektu, kroz niz diskurzivnih programa, zajednički promišljala osnovne teme projekta, formirala zajedničke stavove i promišljala različite mogućnosti njihovog predstavljanja publici.

Protest radnika Borova 1988; Izvor: Arhiv Jugoslavije - aj112261kmb-l11703_135

Protest radnika Borova 1988; Izvor: Arhiv Jugoslavije – aj112261kmb-l11703_135

Dokumentarni film Srđana Kovačevića govori o radnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Bugarske, koji su u potrazi za boljim poslom u Sloveniji, bivali prevareni i pokradeni od poslodavaca. O ljudima koji odlaze trbuhom za kruhom govori i video koji su radili članovi Radničkog video kluba. Njihov rad se bavi odlaskom radnika i radnica iz Zrenjanina i njegove okoline u zemlje EU u potrazi za zaposlenjem.

O jednom delu predistorije tih odlazaka govori istraživanje Grupe Borovo (Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić), „Rad, klasa, nacija: radnički štrajkovi u Hrvatskoj 1990. godine“ u kojem sprovode analizu niza štrajkova osamdesetih i devedesetih godina. Na isti niz protesta se oslanja i istraživanje o položaju sindikata u SFRJ u drugoj polovini osamdesetih koje je sproveo Mario Reljanović, dok je pozicija omladine u ovim dešavanjima razmatrana kroz istraživanje o transformaciji Saveza socijalističke omladine Slovenije koju su analizirale Lidija K. Radojević i Ana Podvršič.

Vizuelni arhiv Bojana Mrđenovića pokazuje odnos preduzeća „Petrokemija“ sa razvojem lokalne zajednice u Kutini – od razvoja hemijsko-agrarnog giganta do polakog urušavanja preduzeća i standarda stanovništva. Slična je priča i kombinata „Servo Mihalj“, najvećeg proizvođača hrane u SFRJ o kojem je istraživanje sprovela Milica Lupšor. U istraživanju Milivoja N. Krivokapića možemo videti još jednu vezu između razvoja industrije i grada na primeru Nikšića i Željezare „Boris Kidrič“.

Istraživanje grupe Crvena se bavi pitanjem nastanka radničkih odmarališta, ali i njihovom kasnijem propadanju i današnjim pokušajima sindikalnih organizacija da ih povrate. Stambena politika tokom socijalizma, njeni dometi i kontradikcije, su tema istraživanja Iskre Krstić. I pored nesumnjivih uspeha u stambenom zbrinjavanju stanovništva Jugoslavija nije uspela da zadovolji potrebe svih za adekvatnim domom, što će krajem osamdesetih biti i jedan od glavnih izvora nezadovoljstva. Nešto od ovih socijalističkih modernističkih pejzaža se može videti na slikama Vigana Nimanija, koji vredno prikuplja arhiska vizuelna dokumenta tog perioda i prenosi iz na svoja slikarska platna.

Isečak iz videa "Drugarice", Doplgenger 2018.

Isečak iz videa “Drugarice”, Doplgenger 2018.

O jazu između socijalističkih ideala i društvene stvarnosti na primeru društvenog položaja žena govori video-rad „Drugarice“ umetničkog dua Doplgenger. Umetnička intervencija Filipa Jovanovskog koju realizuje u saradnji sa Ivanom Vasevom ujedinjuje sadašnje radnike i radnice danas usitnjenih privatizovanih delova bivših društvenih preduzeća „Makedonka“ i „Astibo“ iz Štipa i aktiviste inicijative „Glasen tekstilec“ kroz zajedničko uređivanje (radničkih) novina i organizovanje kulturnih aktivnosti.

Za razliku od takvog promišljanja radničke kulture istraživanje Borisa Postnikova pokazuje koliko je „elitna“ kultura ignorisala nagomilane društvene probleme. O NIN-ovoj nagradi u periodu turbulentnih osamdesetih on govori kao o „hronici raspada u deset NIN-ovih nagrada“. Deo međunarodne kulturne saradnje Jugoslavije će biti predstavljen kroz prikaz Galerije nesvrstanih zemalja „Josip Borz Tito“ iz nekadašnjeg Titograda a današnje Podgorice. Uslovi u kojima se umetnička proizvodnja realizovala je tema fotografija Majlinde Hodže koja u svom radu „Grand hotel“ prikazuje umetničku zbirku ovog hotela.

Širi društveni kontekst u kojem se dešavaju turbulencije može se videti na stranicama sarajevskog dnevnog lista „Oslobođenje“ koje je za potrebe izložbe istražila Irena Pejić. Dok su se za dizajn postavke i vizuelizaciju istraživanja postarali Miloš Miletić i Mirjana Radovanović (KURS), a za vizuelni identitet i arhitekturu postavke Andreja Mirić.

Nikšićka Željezara; Iz kolekcije fotografija Miloša Zvicera

Nikšićka Željezara; Iz kolekcije fotografija Miloša Zvicera

Imajući u vidu kompleksnost bavljenja jednim društvenim sistemom, izložba ne pretenduje na celovitost u analizi socijalističke Jugoslavije, niti na donošenje gotovih zaključaka, već želi da iznese polazišne pretpostavke za buduća istraživanja koja će ovoj temi pristupiti iz kritičke, materijalističke i klasne perspektive. Ujedno, ovo je poziv na javnu diskusiju koja kao osnovnu temu može imati jednu od lekcija jugoslovenskog socijalizma, na koju kustosi izložbe žele da ukažu, a to je nužnost borbe kao organizovanog kolektivnog čina ka stvaranju nekog novog društva slobode, jednakosti i solidarnosti.

Izložba će biti otvorena do 02. jula 2018.

Projekat su podržali: Delegacija Evropske Unije − EU/IPA, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS).

Print

Preporučujemo