Protiv Predloga zakona o stanovanju!

Jedanaest organizacija i inicijativa iz Beograda, Novog Sada i Niša održalo je danas u Medija centru u Beogradu konferenciju za štampu posvećenu kriticiPredloga zakona o stanovanju i održavanju zgrada.

Osečena debla

Ko seče naše šume?

Iako se država Srbija hvali svojim šumama i drugim prirodnim bogatstvima, situacija na terenu je ipak nešto drugačija. Dugogodišnja nebriga nadležnih institucija, kao i procesi otimanja i privatizacije, dovode do uništavanja šumskog dobra i postepenog narušavanja uslova životne sredine.

Informatička dobra u službi društva

Informatička javna dobra su u sve većoj meri podložna kapitalističkoj profitnoj logici. Štaviše, ovakvo kapitalističko prisvajanje je primer kako se čak i proizvodnja bazirana na ideji široke dostupnosti i egalitarnosti lako može pretvoriti u svoju suprotnost. Ipak, napor koji hakeri ulažu u razvoj slobodnih softvera može postati važan deo stvaranja alternative, ali je pre toga nužno da oni sami prepoznaju politički značaj sopstvenog rada.

Zašto nam trebaju nove stambene politike

U maju 2016. godine u okviru projekta Kritička mašina, Iva Marčetić je održala predavanje o problemu evropskih stambenih politika koje su u prošlosti razrađivale opsežne modele socijalnog stanovanja. Danas je situacija sasvim drugačija – strah od deložacija i ekstremnog siromaštva sve je prisutniji, dok je veliki broj mladih primoran da živi sa roditeljima, bez perspektive i mogućnosti za rešenjem stambenog pitanja.

Dizajn za jedan posto

Ukoliko ste se zapitali kome i čemu služe savremene građevine od kojih vam često zastaje dah, to ste učinili s punim pravom. One su sve više koncetrisane na potrebe elita i najčešće su otuđene od potreba lokalnog stanovništva, iako se izgrađuju uz velike javne subvencije. Istovremeno, savremena arhitektura je u putpunosti potisnuta iz projektovanja javnog stanovanja.

Uništavanje evropskih železnica

Decenijama dug proces komodifikacije i privatizacije evropskih železnica, iako pod izgovorom “dobrobiti” za svoje krajnje korisnike, pokazuje se sasvim suprotnim. Bez obzira što su javne železnice sigurniji oblik prevoza i ekološki prihvatljiviji, rasparčavanjem i razdvajanjem njenih funkcija te insistiranjem na konkurenciji među prevoznicima, železnički regoinalni prevoz opada a svakodnevne potrebe stanovnika se zanemaruju.

Braunfild u tržišnom sivilu

Dobar deo infrastrukturnih i proizvodnih postrojenja stvorenih tokom socijalističkog perioda, u kapitalističkoj transformaciji gubi svoju namenu. Umesto društvene korisnosti ovim prostorima se nameće novi naziv i obećanje o spasu u vidu braunfild investicija. Međutim, jedino radništvo i lokalna zajednica – oni koji su ih stvorili – mogu iznaći dugotrajno rešenje za ponovno stavljanje ovih građevina u upotrebu.

Voda je osnovno ljudsko pravo

Pravo na vodu je nominalno priznato kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Ipak, zdrava pijaća voda je u sve većoj meri izvor profita privatnih kompanija čime se njena dostupnost ograničava a ekosistem ubrzano uništava. O štetnosti privatnog vlasništva nad prirodnim resursima i njihovoj distribuciji nam govori veliki broj primera koji ujedno nose i poruku o nužnosti borbe za ostvarivanje prava na vodu.

Deliti, deliti i samo deliti!

Javne digitalne biblioteke koje omogućavaju pristup znanju velikom broju ljudi bez obzira na njihov društveni i ekonomski status – suočavaju se sa različitim pritiscima koje vode ka njihovom gašenju. Iako su akademske i naučne zajednice veliki korisnici ovih biblioteka, oni teško stupaju u njihovu odbranu zbog strukturne uslovljenosti koja ih stavlja u službu privatnih “prestižnih” časopisa.

Voda kao izvor kapitalizma

​Voda je prirodni resurs čija se količina i pristupačnost ubrzano smanjuj​u​ zbog intenzivne potrošnje, zagađenja okoline i time usko povezanih klimatskih promena. Budući da se radi o nezamenjivom resursu, ona je sve atraktivnija za tržište, o čemu svedoče privatizacije izvora i preduzeća u sektoru voda. Iskustvo pokazuje da od komodifikacije i privatizacije u ovoj oblasti korist imaju isključivo velike korporacije dok se posledice direktno odražavaju na kvalitet života korisnika.

Remunicipalizacija vodovodnih usluga

​Još jedan primer socioekonomskih posledica privatizacije vodosnabdevanja koj​e​ snose građani događa se u ​B​ukureštu. Dvadesetpetogodišnj​i monopol privatne kompanije kojeg prati kontinuirano podmićivanje gradskih čelnika rezultira​o​ je nepotrebno visokom cenom vode. Pritisak javnosti kroz nedavno započetu kampanju “remunicipalizacije” vodovodnih resursa ima za cilj ponovno podruštvavljanje gradskog vodosnabdevanja.

Lokalne samouprave: izneverena subsidijarnost

Učestvovanje stanovništva u donošenju političkih odluka i rešavanju ekonomskih i drugih problema svoje lokalne zajednice strukturno je onemogućeno. Realne političke efekte koje su radnici i radnice nekada imali kapitalizam je nadomestio retorikom u kojoj se participacija građana postavlja kao temeljna stvar demokratije. Međutim, stvarno učestvovanje je omogućeno samo lokalnoj eliti koja radi za dobrobit kapitala a ne građana.

Telekom: između realnosti i mita o privatizaciji

Telekom Srbije, jedna od najvećih regionalnih telekomunikacionih kompanija nalazi se u središtu aktuelnog talasa privatizacije. Predstavnici MMF-a, vlada Srbije i domaći „privrednici“ ulažu velike napore kako bi privatizaciju predstavili kao neophodnu u cilju očuvanja konkuretnosti preduzeća. Međutim, nikako im ne uspeva da objasne kako Telekom, sa velikim udelom javnog vlasništva, uspeva da konstantno uvećava profit i bude daleko ispred svojih konkurenata na tržištu.

Kineske investicije na Balkanu

Sve je više krupnih investicija na Balkanu kojima kineske kompanije krče svoj put ka ujedinjenom tržištu Evropske unije. Kako bi u što kraćem roku plasirali svoju robu u EU potrebna su ulaganja u izgradnju nove infrastrukture, putem kojih im i ekstrakcija lokalnih sirovina postaje sve dostupnija. I pored prisutne kulturne mistifikacije čini se da logika kineskog kapitala ipak ne odstupa od one zapadnoevropskih kompanija prisutnih u regionu.

Škola budućnosti: na zemlji ili u oblacima?

Jedan od naistrajnijih otpora neoliberalnoj politici i “merama štednje”, štrajk prosvetnih radnika, je okončan. Ovim činom se stvara prostor za nastavak sprovođenja reforme obrazovnog sistema kroz imlementiranje sistema koji isključivo udovoljava tržišnim potrebama, a na račun pogoršanja egzistencijalnog položaja prosvetara, dostajnstvenih uslova za rad, kao i dostupnosti obrazovanja.

Brezovica: na oštrici privatnih interesa

Privatizacija rekreativnih centara i prirodnih dobra ne predstavlja samo puki prenos vlasništva. Primer najavljene privatizacije sportsko rekreativnog centra Brezovica, oko koga sukob vode vlade Srbije i Kosova, nam pokazuje kako privatizacija dovodi do klasne rekonfiguracije korisnika tog prostora. Osnovni interes privatnog vlasnika je profit koji se ne može ostvariti prvobitnim konceptom Brezovice kao rekreativnog centra za radničku klasu.

MMF-ov elektro-šok

U aprilu će struja u Srbiji poskupeti za čitavih 15%. Dok se vlasti pravdaju navodnim tržišnim razlozima za poskupljenje električne energije, iza ove odluke se krije još jedan od pokušaja “fiskalnog konsolidovanja” državnih finansija prema nalozima MMF-a. Osim što pokazuje nepostojanje ekonomske suverenosti zemlje ova odluka je još jedna u nizu onih koje teret “krize” prenose na najugroženije.

Privatna struja uz državnu potporu

Donošenjem novih zakona u oblasti energetike, naročito zakona o tržištu električne energije, vlada Srbije otvara novo poglavlje u procesima privatizacije sistema elektroprivrede Srbije, liberalizacijom tržišta i traženjem strateškog partnera za manjinski paket akcija tog preduzeća. Posledice ovakvih privatizacija možemo sagledati na primeru susedne Bugarske gde su cene električne energije za krajnje potrošače nepodnošljivo visoke što je dovelo do masovnih socijalnih nemira.

Proleće, poplave i privatizacija

Prošlogodišnje poplave koje su pogodile ceo region odnele su veliki broj života i nanele veliku materijalnu štetu kako privredi tako i građanima. Poplave su sa sobom donele i saznanje o urušenom sistemu vodoprivrede u zemlji. Preduzeća koja su osnovana kako bi regulisala rečne tokove, gradila i održavala nasipe, nakon sprovedene privatizacije propadaju ili menjaju namenu, vode se profitnim interesom i zanemaruju opštu društvenu sigurnost i zaštitu. Prema sve učestalijim prognozama poplave se najavljuju i za ovo proleće, dok istovremeno vlast najavljuje dalju privatizaciju vodoprivrede.

Javni sektor u doba krize kapitalizma

Javni sektor u Srbiji se nalazi pod sve većim pritiscima i zahtevima za restrukturiranjem. Ovi zahtevi svoje opravdanje nalaze u pričama o glomaznosti javnog sektora, o lenjosti i nestručnosti zaposlenih i velikom trošku za državu. Međutim, retko možemo čuti šta za zaposlene u javnom sektoru i korisnike njihovih usluga znače i donose procesi standardizacije, autsorsinga, privatno-javnog partnerstva i privatizacije.

Magacin u Kraljevića Marka

Jedan od akutnih problema kulturno-umetničke produkcije u Srbiji je nedostatak prostora za rad. Iako je prvenstveno vezan za nezavisnu scenu, u godinama kada se zatvaraju ili transformišu javne institucije kulture ovaj problem dobija i šire društveno značenje. Iako Magacin u Kraljevića Marka predstavlja jedan od pokušaja rešavanja ovog pitanja u saradnji vlasti i nezavisne kulturno-umetničke scene, potrebno je njegovo strukturno redefinisanje kako bi zaista postao prostor javnog kulturnog i aktivističkog delovanja.