Šta radi policija na deložacijama

Iako je organizovani otpor deložacijama primetan, prisustvo policije često odnese prevagu na stranu izvršitelja i posledičnog iseljenja ljudi iz njihovih domova. Nije lako zaobići niz moralnih pitanja za ljude u uniformama koji sprečavaju zaštitu socijalno ugroženog stanovništva, međutim potrebno je imati u vidu zakonske okvire koji policijsku silu stavljaju na stranu privatnih interesa.

Video: Deložacije – zakoni kao pretnja

Prisilna iseljenja ljudi iz njihovih domova su omogućena zakonskim regulativama koje dostupnost stambenog prostora čine sve težim velikom broju društvenih grupa. Ujedno, isti zakoni omogućavaju bogaćenje pojedinaca koji na različite načine koriste svoje pozicije kako bi došli u posed nekretnina osiromašenog dela stanovništva koje je pritisnuto pretnjom deložacije.

Pet istorijski najvažnijih štrajkova podstanara

Borba za bolje uslove života i protesti protiv deložacija u poslednje vreme nisu retka pojava na našim prostorima. Širom sveta se u prošlosti takođe odigravalo dosta sličnih borbi koje su uprkos svim sistemskim preprekama i podeljenosti ipak uspele da donesu značajne rezultate. Kako bismo u buduće borbe ušli spremniji ili bolje organizovani, vredi da se podsetimo iskustava iz nekih od istorijski najvažnijih štrajkova podstanara.

Rori Arčer: Jugoslavija je, formalno i faktički, bila zemlja radnika

Rori Arčer je istoričar koji se bavi društvenom istorijom Balkana u 20. veku. Arčer istražuje načine na koji su „obični“ Jugosloveni interpretirali ekonomske, političke i kulturne tenzije u poznom socijalizmu i reagovali na njih. Od 2014. godine je s Goranom Musićem radio na istraživačkom projektu Između klase i nacije: zajednice radničke klase osamdesetih u Srbiji i Crnoj Gori; godine 2015. doktorirao je u Gracu s disertacijom na temu (ne)pristupačnosti stanovanja među radničkom klasom u Beogradu, te 2016. kao koautor objavio knjigu Društvene nejednakosti i nezadovoljstvo u jugoslovenskom socijalizmu.

Beli medvedi na tankom ledu

Sistemska diskriminacija romske populacije nije nova društvena pojava. Ključna pitanja su na koji se način postojeći stereotipi spram Roma i Romkinja odražavaju na njihove svakodnevne životne prilike i u kojoj meri su oni deo zvaničnih državnih politika.

Sistemska diskriminacija romske populacije nije nova društvena pojava. Ključna pitanja su na koji se način postojeći stereotipi spram Roma i Romkinja odražavaju na njihove svakodnevne životne prilike i u kojoj meri su oni deo zvaničnih državnih politika.

Tamna strana živog zida

Otpor deložacijama, pored borbe za egzistencijalna prava stanovnika i stanovnica Srbije, postaje i mesto sučeljavanja suprotstavljenih političkih pozicija. Koliko i kakve posledice učešće desničarskih organizacija u rešavanju socijalnih problema ljudi ima na buduće političko pozicioniranje i delovanje levice?

Od privatizacije do deložacije

Deložacije postaju sve veća pretnja građanima Srbije koji su opterećeni dugovima. Tako nasilna iseljenja predstavljaju finalnu fazu procesa transformacije stambenog fonda koji je vodio privatizaciji. 

Deložacije postaju sve veća pretnja građanima Srbije koji su opterećeni dugovima. Tako nasilna iseljenja predstavljaju finalnu fazu procesa transformacije stambenog fonda koji je vodio privatizaciji.

Mi gorimo, oni profitiraju!

Ljudi širom sveta upadaju u dugove i ostaju bez domova zbog neoliberalnih stambenih politika. Katastrofa solitera Grenfel pokazuje da se cena takve regulacije stanovanja plaća životom.

Neophodna je solidarnost

Margit Majer (Margit Mayer), dugogodišnja profesorka političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i jedna od najuticajnijih teoretičarki iz oblasti kritičkih urbanih studija, posvetila je profesionalnu karijeru izučavanju urbanih društvenih pokreta. U mnogim radovima bavila se istorijatom urbanih društvenih pokreta, uticajem ekonomsko-političkog konteksta fordizma, post-fordizma i neoliberalizma na specifičnosti društvenih pokreta, formulisanje njihovih zahteva i načine organizovanja.