Seksualno nasilje se ne dešava samo tamo negde
Nekoliko devojaka, od kojih su neke maloletne, prijavilo je reditelja i vlasnika beogradske škole glume Miroslava Aleksića za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Nekoliko devojaka, od kojih su neke maloletne, prijavilo je reditelja i vlasnika beogradske škole glume Miroslava Aleksića za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Argentinski poslanici su danas izglasali legalizaciju prava žena na abortus čime je Argentina postala najveća država u Južnoj Americi u kojoj je abortus dozvoljen. Do sada je abortus bio legalan na Kubi, u Urugvaju, Gvajani i delovima Meksika, dok je u Argentini bio moguć samo u slučajevima silovanja, incesta ili spašavanja života majke.
Godina za nama, obeležena pandemijom dodatno je otežala i onako nezavidan položaj žena. Pratili smo rodnu perspektivu pandemije i pisali o nejednakostima koje su eksponencijalno rasle tokom godine kako bismo ukazali na činjenicu da efekti pandemije Covid-19 različito pogađaju žene i muškarce.
Dok je ogroman teret humanitarne krize usled pandemije spao na žene, dok su ženske i feminističke organizacije poput SOS telefona i sigurnih kuća i u Srbiji i u svetu iz istog razloga preopterećene, ekstremna desnica iskoristila je trenutak i zaoštrila napad na ženska prava.
Skorašnji slučajevi pretnji novinarki „Blica“ preko društvenih mreža koja je izveštavala o slučaju Milutina Jeličića Jutke u vezi sa seksualnim uznemiravanjem Marije Lukić, te slučaj emisije na TV „Hepiju“ u kojoj je javnost namerno dovedena u zabludu kada je reč o temi abortusa, predstavljaju pokušaj da se dovedu u pitanje stečena prava žena u Srbiji, navedeno je u saopštenju „Novinarki bez nasilja“.
Stotine hiljada žena su danima na ulicama Varšave i drugih gradova širom Poljske zbog presude Ustavnog suda od prošlog četvrtka, kojom je Poljakinjama gotovo u potpunosti zabranjen abortus.
Pandemija COVID-19 i preventivne mere koje su usledile više su pogodile žene nego muškarce na tržištu rada, pri čemu je sedam procenata zaposlenih žena izgubilo posao ili otišlo na prinudni odmor, u poređenju sa četiri procenta zaposlenih muškaraca, navodi se u saopštenju UNFPA i UN Women.
Na protestu „Decu vam ne damo“ u organizaciji pokreta „Živim za Srbiju“ koji je održan subotu 17. oktobra ispred zgrade Predsedništva iznet je niz stavova koji govore protiv imunizacije stanovništva i nošenja zaštitnih maski ali i protiv delovanja centara za socijalni rad.
Zabrinjavajući porast osvetničke pornografije i drugih oblika nasilnih praksi u digitalnom prostoru – najčešće prema ženama – predstavljaju napad na zagarantovana ljudska prava svake pojedinke i pojedinca.
Feministikinje u Ljubljani organizovale su protest povodom toga što je poljski ministar pravde Zbignjev Žobro pozvao slovenačku vladu da obustavi primenu Istanbulske konvencije. Protest je održan u 11 časova ispred ambasade Republike Poljske u Ljubljani.
Iako je država Srbija uvrstila vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV) kao „preporučeni“ deo prevencije raka grlića materice, domovi zdravlja ne dobijaju tu vakcinu. Vakcina je i u Srbiji dostupna, ali je mnogim ženama nedostižno skupa, pišu Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE) i Storyteller.
Društvene mreže u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poslednjih nedelju dana obeležene su brojnim pričama sa heštegom #ženeujavnomprostoru. Hiljade objava svedoče o ženskim iskustvima seksualnog uznemiravanja i nasilja sa kojim se suočavaju od najranije dobi.
Roditelji teško uspevaju da adekvatno usklade svoje radne obaveze i borbu za materijalno obezbeđivanje porodice sa vremenom potrebnim za brigu o deci. Majke su višestruko opterećene, a državne politike pored deklarativne brige za natalitet malo šta pružaju.
U krivičnom postupku koji je trajao duže od dve godine, bivši predsednik Opštine Brus, Milutin Jeličić Jutka, prvostepeno je osuđen na tri meseca zatvora. U današnjoj presudi suda u Kruševcu Jutka je osuđen za krivično delo nedozvoljene polne radnje nad saradnicom Marijom Lukić, što je, kako je ocenjeno, prvi slučaj zatvorske kazne zbog navedenog krivičnog dela presuđene jednom političkom moćniku u Srbiji.
Istraživanje Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji pokazuje da bi svaka žena koja obavlja kućni rad trebalo da ima preko 500 evra mesečnu zaradu.
I nakon pune tri godine od početka primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici ne postoji objedinjeni zvanični izveštaj državnih organa o delotvornosti njegove primene, budući da još od jula 2018. godine nisu održavane sednice vladinog Saveta za suzbijanje nasilja u porodici, upozorava Autonomni ženski centar.
Presude za silovanje u Švedskoj porasle su 75 odsto u poslednje dve godine nakon izmene zakona.
Studentkinje i studenti Fakulteta političkih nauka u Beogradu sproveli su istraživanje Zastupljenost žena na značajnim društvenim položajima u Srbiji. Nešto manje od polovine ispitanika i ispitanica se slaže da ženama nije pruženo dovoljno prilika da pokažu svoje sposobnosti za rad na izvršnim pozicijama.
Situacija globalne pandemije dodatno je otežala i onako težak položaj žene, višestruko opterećene radom u kući i na poslu, brigom o deci, ali i starijima i bolesnima. Bivajući najizloženije epidemiji kao medicinske radnice ali i kao radnice koje čine većinu u uslužnom sektoru – radeći tako u „tri smene“ – žene su ponovo na prvoj liniji fronta.
Danas se obeležava Dan sećanja na žene žrtve nasilja u porodici. U Srbiji je prema podacima Mreže Žene protiv nasilja i Autonomnog ženskog centra, od početka 2020. u porodičnom i partnerskom nasilju ubijeno šest žena.
Vanredno stanje sa sobom je donelo ne samo izolaciju, veću ekonomsku nesigurnost i ugroženo psiho-fizičko zdravlje, već i porast nasilja prema ženama. Prisilni ostanak u svoja četiri zida sa nasilnikom dvadesetčetiri časa dnevno, mnogim ženama je život dodatno ugrozio.