Ludak sa motornom testerom koji hoće da legalizuje prodaju ljudskih organa je od novembra predsednik Argentine.
Ludakom ga nismo nazvali proizvoljno – El Loco je nadimak Havijera Mileja, hard-kor libertarijanca za koga je Donald Tramp rekao da očekuje da „Argentinu ponovo učini moćnom“. Raduje mu se i Elon Mask. Motorna testera, kojom je pred izbore obećavao da će saseći javni sektor, njegov je zaštitni znak.
Milej je na vlast došao uz veliku podršku korporacija, a u trenutku kada je godišnja inflacija u Argentini premašila 200%. Ako skrenemo pažnju na to da je, po navodima britanskog Telegrapha, dve petine stanovništva Argentine ispod praga siromaštva, shvatićemo zašto situacija u „zemlji srebra“ nije tako daleka i nerazumljiva.
Radikalni desničar je najavio da će „dolarizovati“ ekonomiju ukidanjem argentinskog pezosa, zatvoriti centralnu banku, fleksibilizovati pravila o oružju, smanjiti javnu potrošnju i poreze, deregulisati levo i desno, uvesti vaučerski sistem školovanja i privatizovati javne medije, domaću naftnu industriju i drugo. Njegovo objašnjenje/izgovor: privatni sektor će to bolje, ovako se na bogatstvima goste samo političari. „Sve što može da bude u rukama privatnog sektora, biće u rukama privatnog sektora“, najavio je. Milej se zaricao da će ponovo kriminalizovati abortus, o čijem legalizovanju smo pisali pre samo tri godine, te ukinuti ministarstvo žena, roda i diverziteta .
„Današnji svet ima više slobode, bogat je, mirniji i napredniji”, libertarijanski trip na najjače
Pre nedelju dana Milej se na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu obratio okupljenima sa starim „dobrim“ libertarijanskim tezama o tome da je jedino kapitalizam dobar za privredni rast, odnosno rast GDP-a (uzimajući privredni rast kao nešto što nam na ovoj planeti dovedenoj do granice opstojnosti i na rub ekološke kataklizme sto posto i dalje treba).
Libertarijanski argumenti su – da podsetimo ako vam ih dobitnici tranzicije nisu dovoljno servirali po slavama – da je većina stanovništva planete do 1800. godine živela bedno, a da danas većina (po pokazateljima neoklasične ekonomije) živi mnogo bolje. Koga briga za milijardu ekonomskih i klimatskih izbeglica i činjenicu da rast na planeti sa ograničenim resursima ne može biti neograničen, zar ne?
Šoumen i TV zvezda, Milej je stvari malo „začinio“ tvrdnjama da je „zapadni svet u opasnosti“ od nezadrživog nadiranja socijalizma; uz ideju da je (sic!) „društvena pravda nepravedna“ jer je metod za nju ubiranje poreza – a ubiranje poreza je „nasilno“. Verovatno najluđi deo govora je: „Zahvaljujući kapitalističkom slobodnom tržištu, svet sada proživljava svoje najbolje doba. Nikada u celom čovečanstvu ili istoriji čovečanstva nije postojao period većeg prosperiteta nego danas. To važi za sve. Današnji svet ima više slobode, bogat je, mirniji i napredniji. To posebno važi za zemlje koje imaju više ekonomske slobode i poštuju vlasnička prava pojedinaca”.
Izgovoriti da „današnji svet ima više slobode, bogat je, mirniji i napredniji” u momentu kada se samo čeka gde će nakon Ukrajine i Palestine krenuti sledeći sukob većih razmera bi bilo tragikomično da nije zlotvorski, budući da dolazi od čoveka u čije je ruke, pored motorne testere, dospela i ogromna moć i odgovornost da vodi treću po veličini privredu Južne Amerike.
Parlament razmatra reformu od 650 tačaka
Milej je svoj položaj već iskoristio da pokuša da ostvari deo obećanja. Kako javlja El Pais, argentinski Kongres je već dve nedelje u vanrednom zasedanju nad tekstom reformi koji je ušao u proceduru 28. decembra, a o kome će se odlučivati do 15. februara. „Mega-nacrt zakona” sadrži čak 664 člana. Ako se usvoji, on bi „suštinski promenio veliki deo društvene, ekonomske i političke strukture Argentine“.
„Predsednik Argentine, Havier Milei, potplaćen brojnim kompanijama, poput Rio Tinta i Tesle, ukida prava radnika, roditeljsko odsustvo, plaćeno zdravstveno osiguranje, pravo na okupljanje i proteste, sve pod izgovorom‚ ekonomskih reformi“, sažimaju pretnje u svom saopštenju članovi domaćeg ogranka međunarodnog pokreta Extinction rebellion. Kako naglašavaju, radna i građanska prava građana i građanki Argentine nisu ovoliko bila ugrožena od sedamdesetih godina XX veka, kada je u ovoj državi vladala vojna diktatura.
Udar na prava Argentinci nisu dočekali bespogovorno i skrštenih ruku. „Najveći argentinski sindikat, CGT, čije članstvo broji oko sedam miliona ljudi članova, je pokrenuo masovnu mobilizaciju protiv Milejeve kampanje deregulacije i ekonomske reforme, za koju se mnogi boje da će ih učiniti ranjivima na izrabljivanje i siromašnijima“, javlja France 24. CGT-u su se pridružili i manji sindikati i organizacije civilnog društva.
Zajedno, oni su pokrenuli generalni štrajk i masovne proteste koji su zakazani za 24. januar. Proteste i štrajk je podržao Savet globalnih sindikata (Council of Global Unions, CGU) i radničke organizacije širom sveta.
Extinction rebellion podržava generalni štrajk i borbu za radna i građanska prava u Argentini
Na podršku narodu Argentine, sa naglaskom na podršci u borbi protiv rudnika litijuma, megarudarenja i korupcije, je pozvao i domaći ogranak međunarodnog pokreta Extinction rebellion Srbije (Bunt za opstanak), koji će u tri popodne 24. januara održati performans podrške Ispred zgrade ambasade Argentine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
„Želimo da pružimo podršku pre svega zato što Argentinci i Argentinke prolaze kroz istu stvar sa iskopavanjem litijuma. Što je još gore na vlast došla garnitura koja namerava da ukine radnička prava, sindikalno organizovanje, javne proteste, porodiljsko odsustvo, a sve pod izgovorom ekonomskih reformi i izvlačenja zemlje iz ekonomske krize“, kaže za Mašinu Jelena Bunić iz domaćeg ogranka pokreta Extinction rebellion.
Aktivisti i aktivistkinje su ocenili da Milej i trenutna vlada, osnaženi korporacijama i zemljama globalnog severa, prete da vrate diktaturu u Argentinu i započnu građanski rat širom zemlje. Iz Extinction rebellion Srbije su konstatovali da su Milejevi protivnici na meti napada represivnog aparata: „Ne libe se ubijanja, zlostavljanja i kidnapovanja aktivista i aktivistkinja koji se bore za svoj vazduh, zemlju i vodu“, ali i dodaje da su građani i građanke Argentine spremni na generalni štrajk i proteste uprkos brojnim pretnjama, mučenju, otimanju zemlje i zlostavljanju aktivista.
„Ne postoji zeleni kapitalizam”, poručuju iz pokreta Extinction rebellion
Kako kažu iz Extinction rebelliona, pored performansa u Beogradu, biće održani skupovi Saveza ekoloških organizacija Srbije – SEOS u Loznici i u Čačku, „kao deo podrške narodu Argentine u njihovoj borbi protiv rudnika litijuma i drugih velikih korporacija i prljavih industrija“.
„U vreme kada prekomerna eksploatacija fosilnih goriva pokazuje trajne posledice klimatske krize, velike korporacije umesto preuzimanja odgovornosti, pokušavaju da ofarbaju uništavanje zemlje, tuđih života i čitavih zajednica u ‚zeleni kapitalizam‘“, poručili su aktivisti.
„Ne postoji zeleni kapitalizam. Ne postoji održivo kapitalističko rešenje. Kapitalizam je osnovan na stalnom rastu, i koliko god rudnika da otvore/prošire, nikad neće biti dovoljno dok se kapitalizam ne uruši u sebe i ne povuče gotovo sve vrste, uključujući ljudsku, u izumiranje“, poručili su iz Extinction rebelliona.
Aktivisti smatraju da rešenje za društvenu, ekonomsku i klimatsku krizu „nije besomučno otvaranje rudnika i pronalaženje novih načina za eksploataciju zemlje i drugačije postojanje privatnih automobila“. Po njihovoj oceni, rešenje je u menjanju sistema, odrastu, smanjivanju potrošnje energije i resursa a ulaganju u obnavljanje uništene zemlje, zdravu, poljoprivredu, javni prevoz i društvenu i klimatsku pravdu.
Iz ovog pokreta dodaju da Srbija nije Argentina, ali da Srbija jeste „mala zemlja kojoj preti otvaranje velikih rudnika, uništavanje poljoprivrede i trovanje vode u svim delovima države“. Kako se zaključuje u saopštenju: „Zato razumemo naše saborce i saborkinje iz Argentine, šaljemo im podršku, snagu i uz njih smo tu da kažemo velikim korporacijama, stranim i domaćim državnicima: La patria no se vende, se defiende – Domovina se ne prodaje, domovina se brani!“
Ekonomska reforme nema punu podršku ni u argentinskom parlamentu ni među građanstvom – ali, ima li je ksenofobija?
Važno je dodati da se generalni štrajk i protesti održavaju u trenutku u kom Milejeva stranka nema većinu u parlamentu. Protivteža za fizičku i ekonomsku represiju koju će građani koji se na ulici usprotive reformi trpeti (sindikatima koji stupe u štrajk i pozovu na protest se, između ostalog, preti da će im biti dostavljeni računi za angažovanje policije za obezbeđivanje skupova) su, ipak, poslanici koji su i dalje spremni da se reformi usprotive u Kongresu. Kako javlja El Pais, Milej je tokom dvonedeljne vanredne sednice već prihvatio oko stotinu izmena na tekst reforme.
Četrdeset posto Argentinaca odbija Milejevu ekonomsku politiku, ali gotovo isto toliko, čak 38%, se u načelu slaže sa njom, pokazuje istraživanje Univerziteta San Andrés na koje se poziva El Pais.
„Ipak, što se tiče konkretnih tačaka mega-zakona, ova studija jasno pokazuje da je 60% građana protiv privatizacije državnih preduzeća, delegiranja vlasti na izvršnu vlast, davanja posebnih ovlašćenja Vladi za zaduživanje države ili reformu zakona o zaštiti životne sredine“, dodaje se. Dok je to umirujuće, u svetu koji se naginje na desno, ka ksenofobiji i normalizaciji represije, neke od sledećih stavki nisu: „Prema studiji, najpopularnije mere u nacrtu zakona nemaju nikakve veze s ekonomijom: više od polovine Argentinaca pozdravlja naplatu javnog obrazovanja strancima koji nemaju prebivalište, ublažavanje zatvorskih kazni za uniformirane policajce koji deluju u ‚legitimnoj odbrani‘ i pojednostavljenje brakorazvodnog postupka“, piše El Pais.