Borba protiv menstrualnog siromaštva u Srbiji

Veliki broj žena je suočen sa problemom menstrualnog siromaštva koji nije individualni već društveni problem. U Srbiji je aktivan sve veći broj inicijativa koje su usmerene ka rešavanju ovog problema kako smanjivanjem poreza na menstrualne proizvode tako i kroz obezbeđivanje besplatnih uložaka i tampona na određenim lokacijama.

rafovi sa ulošcima i tamponima

Menstrualno siromaštvo je globalni problem sa kojim se i žene u Srbiji suočavaju. Dok je više od deset zemalja, među kojima su Škotska, Novi Zeland, Velika Britanija, Kenija i druge, ukinulo porez, ili obezbedilo besplatne uloške za žene, devojke i devojčice, u našoj zemlji se još uvek menstrualni proizvodi posmatraju kao luksuzna roba koja se oporezuje po stopi od 20%.

Ovakva praksa nije samo pojava koja se beleži u Srbiji već i u susednim državama među kojima je Republika Hrvatska imala najviši porez na dodatu vrednost (PDV) na menstrualne proizvode od čak 25%. Pokrenuta je inicijativa za smanjenje poreza na 5%, međutim ona nije zaživela, a 2022. godine on je umanjen na 13%. Borba za ovo pitanje još uvek traje, pa ukoliko organizacije i aktivisti/kinje uspeju da se izbore za stopu od 5%, Hrvatska će biti prva zemlja u okruženju sa tako niskom stopom poreza na menstrualne proizvode. Međutim, to i dalje nije garancija da će oni biti dostupni svim ženama.

Početkom 2023. godine, Crna Gora je usvojila predlog kojim je stopa poreza na dodatu vrednost smanjena za čitavih 14% – 21% na 7%. Druge zemlje poput Bosne i Hercegovine takođe zagovaraju ideju promene, odnosno smanjenja PDV-a, koja trenutno iznosi 17%, međutim nema naznaka da će se to uskoro dogoditi. U Sloveniji se menstrualni proizvodi oporezuju po stopi od 9,5%, a u Severnoj Makedoniji 18%.

Menstrualno siromaštvo se ne odnosi samo na nemogućnost kupovine i obezbeđivanja higijenskih proizvoda tokom menstruacije, već podrazumeva i malu dostupnost edukacije o menstrualnoj higijeni, kao i nedostupnost lekova koji se koriste za bolove izazvane menstruacijom.

Trenutno, ako posmatramo zemlje bivše Jugoslavije i njihov odnos prema ovom pitanju, Srbija ima najvišu stopu poreza na menstrualne proizvode. Iako nema konkretnih pokazatelja da će se stanje promeniti, istraživačica i aktivistkinja Dušica Stojadinović iz Gender Knowledge Huba je optimistična kada je smanjene PDV-a u pitanju. Ona napominje da njihova organizacija zagovara promenu u ovoj oblasti kroz smanjenje poreske stope i veruje da će se inicijativa sprovesti u delo. Ipak, Stojadinović kaže da nije realno očekivati spuštanje na 5% ili potpuno ukidanje poreza, kao što je prvobitno zahtevano.

„Preporuka Evropske komisije je da taj porez bude 5%. Međutim, kod nas ne postoji ta kategorija poreza. Kod nas postoji ili 10% ili potpuno ukidanje poreza. Trenutno postoje naznake i verujem da ćemo moći da smanjimo porez na 10%, ali da će potpuno biti ukinut nisam sigurna. Neki idealni cilj do kog želimo da idemo jesu besplatni menstrualni proizvodi, ali ja verujem da će postojati mogućnost da se porez smanji za 10%“, rekla je Dušica Stojadinović za Mašinu.

Sredinom prošle godine ova organizacija sprovela je istraživanje, uporedila cene menstrualnih proizvoda, i utvrdila da žene u proseku moraju za njih da izdvoje oko 8000 dinara godišnje. Ovaj iznos se odnosi samo na higijenske proizvode i ne obuhvata lekove za bolove. Treba napomenuti da je istraživanje rađeno prošle godine i da se trošak ovih proizvoda od tada do danas povećao zajedno sa rastom drugih cena i inflacijom, što takođe dovodi i do rasta menstrualnog siromaštva.

Mašina je i ranije pisala o ovoj temi i uticaju inflacije na povećanje cena osnovnih životnih potrepština, između ostalog i o rastu cena proizvoda za ličnu higijenu u koje spadaju i oni menstrualni. Zbog toga su žene primorane da potraže alternativu, kupuju jeftinije proizvode, duže koriste jedan menstrualni proizvod, koriste vatu ili maramice kao zamenu za uloške i tampone. Ove metode mogu značajno uticati na dostojanstvo žena i ugroziti reproduktivno zdravlje, jer na primer, duže korišćenje proizvoda poput tampona i uložaka nego što je to preporučeno može izazvati sindrom toksičnog šoka ili bakterijske infekcije.

Filozofski fakultet u Beogradu; Foto: Dragica959 / Wikipedia

Pomaci u Srbiji

U želji da doprinesu smanjenju menstrualnog siromaštva aktivisti/kinje sprovode različite akcije. Jedna takva, čiji je cilj bio uvođenje besplatnih uložaka i tampona, pokrenuta je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od strane Ženske inicijative. Njihov primer sledili su i drugi fakulteti. Tako su danas besplatni ulošci obezbeđeni studentkinjama na: Filozofskom fakultetu u Beogradu i Nišu, Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Medicinskom fakultetu i Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, Prirodno-matematičkom fakultetu i Mašinskom fakultetu u Nišu u studentskom domu „23 oktobar“ u Novom Sadu i Karlovačkoj gimnaziji.

Pre nego što su pokrenule akciju obezbeđivanja menstrualnih uložaka, članice Ženske inicijative sprovele su istraživanje među studentkinjama Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Na pitanje koliko troše na menstrualne proizvode i kako se osećaju povodom toga, od 1205 devojaka koje su odgovorile na ovo pitanje, njih 69% je reklo da se osećaju loše, 29% je ravnodušno, a svega 1% se oseća dobro po ovom pitanju.

Većina ispitanica je rekla da je to previše novca, a neke od njih su navele da proizvode kupuju na popustu i tako ih gomilaju i štede. Nakon istraživanja sprovedena je akcija i danas su studentkinjama ovog fakulteta dostupni besplatni ulošci. Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative ističe da pored toga postoji i nekoliko načina na koji njihova organizacija utiče na smanjenje menstrualnog siromaštva: prvi je kroz podršku fakultetima da se pridruže akciji i uvedu besplatne menstrualne proizvode, a drugi kroz edukaciju koja pomaže u smanjenju menstrualnog siromaštva.

„Iako je primarno to da dajemo podršku svim fakultetima koji žele da učestvuju u ovoj akciji, mi utičemo na smanenje menstrualnog siromaštva kroz edukacije koje vršimo kako na fakultetima tako i u srednjim školama. Naš Instagram profil takođe služi za širenje edukativnog sadržaja kojim želimo da stanemo na put svim mitovima i predrasudama kao i stigmatizaciji menstruacije“, rekla je Mrdalj.

Studentski dom „23. oktobar“ je jedan od domova koji je u saradnji sa Ženskom inicijativom uveo besplatne higijenske uloške. Stanarka ovog doma Tijana Tešić, kaže u razgovoru za Mašinu da je upoznata sa tim šta znači menstrualno siromaštvo, te da studentkinjama koje žive u njihovom domu dosta znači što su dobile besplatne uloške. Ona ističe da se nikad nije našla u situaciji da mora da štedi kako bi mogla da priušti sebi uloške ili da jedan proizvod koristi duže.

„Dosta nam znači što smo dobile besplatne uloške u domu. Na svakom spratu se nalaze spremnici sa ulošcima. Mislim da je ova inicijativa zaista značajna i iskreno bih volela da se proširi tako da i ostale ustanove, domovi, fakulteti imaju dostupne besplatne higijenske uloške. Zahvalna sam na tome što nisam iskusila da treba da štedim za uloške ili da jedan menstrualni proizvod koristim duže nego što je predviđeno. Žao mi je što postoji mnogo žena koje se svakog meseca susreću sa tim da li će imati menstrualne proizvode ili ne“, rekla je Tijana Tešić.

Studentkinja istorije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Lenka Dudarin, kaže da joj je ova inicijativa značajna i da rasvetljava tabu kutke Filozofskog fakulteta.

„Ovakva inicijativa je izuzetno značajna. Smatram da se vrlo malo priča i obraća pažnja na ovu temu, a ova inicijativa upravo rasvetljava te tamne tabu kutke, čak i na našem fakultetu. U tom smislu, značajna je za sve, kako za kolegenice tako i za kolege. Do sada se nisam našla, ali verujem kada bih se našla u nezgodnoj situaciji, npr. da sam zaboravila uložak, osetila bih olakšanje, jer sam svesna postojanja te mogućnosti“, rekla je Lenka.

Ona dodaje da dosad nije imala primedbe i da bi mogla da postoji kutija za priloge, kako bi svi zajedno učestvovali u ovoj akciji.

„Do sada nisam imala primedbe, ali možda bi mogla da postoji neka kutija za priloge da svi zajedno učestvujemo. Pošto sam studenkinja istorije, upoznata sam sa sistemom Osmanskog carstva gde su imali posebna sredstva za ljude kojima su ona najpotrebnija, te mislim da iz svakog društvenog sistema možemo uzeti po nešto mudro i utisnuti ga u naš kako bi svima bilo bolje“, istakla je Lenka.

Foto: Nenad Jovanović / Kamerades

Ratne okolnosti utiču na rast menstrualnog siromaštva

Suočene sa ratom koji se odvija na teritoriji Gaze, veliki broj trudnih žena i one koje imaju menstruaciju su primorane da se snalaze onako kako najbolje mogu i umeju. Ne samo da rat povećava mogućnosti trgovine ljudima, seksualnog nasilja, ropstva ili smrti izazvanih usled komplikacija prilikom porođaja, a zbog neadekvatnih uslova, već dovodi i do porasta menstrualnog siromaštva.

Prema pisanju Al Jazeere već postojeću nepovoljnu situaciju otežava i nedostatak tehnički ispravne vode i higijenskih proizvoda. Pojedine žene navode da nemaju izbora već da pribegnu metodi odlaganja ciklusa uz pomoć tableta, koje su dostupne u apotekama, ali mogu izazvati niz neželjenih efekata. Neki od njih mogu biti: prekomerno znojenje, bol u mišićima, promene raspoloženja, povraćanje, vrtoglavica i drugo.

Menstrualno siromaštvo stvarnost je 500 miliona žena širom sveta, a kako bi se na njega uticalo, potrebni su nam: solidarnost, edukacija, oslobađanje od poreza i taksi, dostupnost besplatnih higijenskih proizvoda i lekova za bolove, tehnički ispravne vode, boljih sanitarnih uslova i drugo.

Prethodni članak

Astra i Grupa 484 apeluju na veće poštovanje prava migranata

Umesto postizbornih analiza: Srbija u vrhu po organizovanom kriminalu, siromaštvu i nejednakosti

Sledeći članak