Hrana će zbog klimatskih promena godišnje poskupljivati oko 3.2%

Sve više ljudi širom sveta će se loše hraniti ili gladovati usled klimatske krize i tpolotnih talasa, pokazuje straživanje koje su sproveli nemački naučnici.

Analiza objavljena 21. marta 2024. pokazuje da bi globalno zagrevanje moglo da dovede do povećanja inflacije cena hrane za između 0,9 i 3,2 procentna poena godišnje do 2035. Globalno zagrevanje će prouzrokovati i manji rast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 procentna poena), zbog čega će se još veći deo prihoda domaćinstava trošiti na hranu.

Istraživanje su sproveli nemački naučnici i naučnice Maksimilijan Koc, Friderike Kuik, Eliza Lis i Kristijan Nikel, a objavljeno je u naučnom listu Communications Earth and Environment, deo izdavačke grupe Nature.

Poskupljenja će se osetiti širom sveta, u zemljama sa visokim i niskim prihodima, ali najviše na globalnom jugu, sažima zaključke portal The Conversation. Kao i inače, najpogođenija će biti Afrika. The Conversation podseća na to da Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) opisuje zapadnu Afriku kao „žarište“ klimatskih promena, sa modelima koji predviđaju ekstremno povećanje temperatura i smanjene padavine.

Na prošlom COP-u 134 zemlje hranu uključile u planove klimatske akcije

The Conversation skreće pažnju i na to da se inflaciju koja potiče od klimatskih promena direktno uzrokuju promene godišnjih doba (odnosno režima temperatura i padavina) i pojava neuobičajenih štetočina i bolesti. Ovaj medij naglašava da će usled poskupljenja hrane sve više domaćinstava morati da gladuje ili štedi na hranljivim namirnicama, i to u okolnostima kada je neuhranjenost najveći razlog za bolesti imuniteta – što neuhranjene čini ranjivijima na bolesti, a čitave regione ranjivijim na epidemije.

Portal skreće pažnju i na to da su u svetlu sličnih saznanja 134 zemlje na COP28 potpisale deklaraciju o uključivanju prehrambenih sistema u svoje planove klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u okolnostima klimatske krize.

Poljoprivreda ne raste koliko bi trebalo, a ako bude rasla potrošiće svu vodu

Kako smo ranije pisali, poljoprivreda i proizvodnja hrane širom sveta će trpeti ozbiljne posledice klimatske krize čak i ako svet uspe da zadrži rast globalne temperature za 1.5°C u odnosu na predindustrijski nivo. Ovo je tokom na COP28 za Gardijan izjavio specijalni američki izaslanik za globalnu sigurnost hrane Cary Fowler.

Fowler je ukazao na to da se ne može računati na povećanja poljoprivredne produktivnosti na koja se računalo ranije. On je naveo da je poljoprivredna produktivnost bila u opadanju u nekim područjima Afrike, a globalno se povećavala za oko 1.14% godišnje, dok je trebalo da se poveća za oko 1.91% godišnje kako bi se zadovoljile svetske potrebe za hranom do 2050.

Dodatni problem je u tome što poljoprivreda odgovara za potrošnju dve trećine od ukupne potrošnje pijaće vode na svetu. Kada bi se poljoprivredna proizvodnja do 2050. duplirala da bi tako zadovoljila rastuće potrebe stanovništva (i aktuelnih režima prodaje hrane, u okviru kojih se veliki udeo hrane baca), efekat bi bio porazan po snabdevanje stanovništva vodom.

Srbija nespremna za klimatsku krizu

Podsetimo na to da promenama režima temperatura i padavina, kao i novih štetočina, već svedočimo u Srbiji. Primera radi, ratari za Mašinu kažu da rast temperatura i promene režima padavina doprinose tome da moraju sve češće da menjaju hibridne sorte useva koje koriste.

Srbija klimatske promene dočekuje sa katastrofalnom politikom u oblasti poljoprivrede, o čemu redovno možete da čitate u Mašini. Istovremeno, čini se da su vlastodršcima u planovima za prilagođavanje klimatskim promenama važni samo rudarstvo i energetska stabilnost, dok se manje pažnje posvećuje zaštiti životne sredine i uslova za poljoprivredu. Uz sve to, stanovništvo nije dovoljno obavešteno o činjenici da će naš region u odnosu na druge delove Evrope najverovatnije biti intenzivnije pogođen klimatskim promenama.

I.K.

Prethodni članak

Profit od prinudnog rada u značajnom rastu u poslednjih 10 godina

Predsednik i mali nuklearni reaktori

Sledeći članak