I pored velikog protivljenja sindikata i stručnjaka vlast nastavlja sa izmenama Zakona o sezonskom radu

Prema saznanjima novinara Mašine Zakon o sezonskom radu će promeniti ime i ipak biti proširen i na delatnosti van poljoprivrede. O rešenosti vlasti da progura ovaj zakon govori i pojačavanje njihovih redova u radnoj grupi koja bi trebalo da izradi nacrt.

radnici rade na popločavanju puta

Prilikom svog obraćanja okupljenima na svečanosti povodom 120 godina Saveza samostalnih sindikata Beograda, koja je juče održana u Beogradu, ministarka rada Darija Kisić Tepavčević se osvrnula i na proces izmena Zakona o sezonskom radu. Ona je tom prilikom rekla da će taj zakon verovatno dobiti drugo ime i biti donet u nešto drugačijem obliku.

Nakon skupa ministarka nije želela da odgovori na pitanja novinara Mašine, samo je kratko prokomentarisala da „radna grupa nastavlja svoj rad i da su i sindikati u njoj“.

Zahvaljujući našim izvorima dobili smo na uvid nacrt novog zakona čijim usvajanjem u Skupštini bi prestao da važi i Zakon o sezonskom radu. Taj novi dokument bi se zvao: Zakon o radnom angažovanju na određenim poslovima u skladu sa povećanim potrebama poslodavca, a za izradu ovog nacrta je došlo i do ponovnog imenovanja radne grupe što se desilo pre nedelju dana.

Do predloga novog zakona dolazi nakon što su sindikati i stručnjaci za radno pravo u velikoj meri kritikovali nacrt izmena i dopuna Zakona o sezonskom radu o čemu ste mogli da čitate na Mašini. Novi dokument koji se našao pred radnom grupom pored promenjenog imena i dalje sadrži neke od odrednica koje su bile osnovne tačke sporenja između predstavnika sindikata s jedne strane i predstavnika vlasti i NALED-a s druge strane.

Tako bi ovaj zakon podrazumevao mogućnost poslodavaca da kratkoročno angažuju, van radnog odnosa, veliki broj radnika i radnica u sektorima građevine, poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva i kućnih poslova. Međutim, iz predloga ostaje nejasno kako i ko bi kontrolisao šta je to „povećani obim posla“ zbog kojeg je bitno nekoga angažovati preko elektronske prijave, odnosno zašto određeni poslodavac ne bi angažovao radnika po nekom već postojećem obliku kratkoročnih ugovora? Elektronsko ugovaranje, dogovaranje i obaveštavanje je velika uzdanica ovog zakonskog predloga ali ostaje nejasno kako bi se svim akterima, i poslodavcima i radnicima, u budućim procesima omogućio jednak pristup i mogućnosti korišćenja digitalnih alatki.

Tokom sledećih dana pokušaćemo da dobijemo komentare na novi zakonski predlog od sindikata i stručnjaka za radno pravo.

Darija Kisić Tepavčević
Ministarka Darija Kisić Tepavčević na svečanosti povodom 120 godina SSSB; Foto: Marko Miletić / Mašina

Pojačavanje redova predlagača

O rešenosti Vlade, i njenih saveznika, da dovrše rad na ovom zakonu govori i proširivanje radne grupe i kadrovsko pojačavanje redova vlasti i poslodavaca. Novom radnom grupom će predsedavati lično ministarka Kisić Tepavčević koja će na toj poziciji zameniti državnu sekretarku Stanu Božović. Značajno je pomenuti da je i NALED pojačao svoje redove pa će umesto dosadašnjih dva imati tri člana radne grupe, a primetno je i prisustvo predstavnika više ministarstava i vladinih agencija i tela nego što je to bilo u prethodnom sazivu radne grupe.

I u ovom dokumentu, kao i u prethodnom imenovanju radne grupe stoji da će NALED „radnoj grupi pružiti stručnu, finansijku i administrativno-tehničku podršku“, što su sindikati i stručnjaci sa kojima smo razgovarali dovodili u pitanje.

M.M.

Prethodni članak

HDP: represija je osnova Erdoganove „Nove Turske“

Intervju sa Gorankom Matić: Od Ire Fasbinder do Sutjeske, koja tiho teče

Sledeći članak