„Onog momenta kada raskopate nasip, vi pravite put za vodu“, objašnjava dr Anđelković

Nasipi se grade sabijanjem zemlje, sloj po sloj, da bi postali nepropusni za vodu, zbog čega takav odbrambeni objekat ne sme da se ugrožava kopanjem niti može da se popravi jednostavnim zatrpavanjem običnom zemljom, kaže Aleksandar Anđelković, doktor biotehničkih nauka sa Šumarskog fakulteta.

Anđelković potvrđuje ono što tvrde stanari blokova 45 i 70 na Novom Beogradu koji udruženo pokušavaju da spreče nelegalne radove na Savskom nasipu.

Kao što smo već pisali, nasip nije brdašce koje je nastalo spontano ni slučajno, niti se može lako popraviti ako se ošteti:

„Nasuti objekti koji se koriste kao barijera za akumuliranje vode ili odbranu od velikih voda ne smeju se prokopavati jer su sagrađeni po specifičnim pravilima. Za gradnju se najčešće koriste materijali kojih ima u blizini, glinovito-peskovita zemlja, sa najmanje 30 odsto sadržaja gline. Svi nasipi se kod nas grade sabijanjem zemlje sloj po sloj, po standardizovanom principu, dok ne postanu nepropusni za vodu. Onog momenta kada raskopate nasip, makar i metar širine, poremetili ste te uslove i ako samo zakopate, misleći da ste vratili u prvobitno stanje, vi pravite put za vodu. Kada voda jednom probije u središte nasipa, on se bukvalno rastapa, kao kocka šećera u čaju. Vrlo brzo postaje žitka masa koju voda raznese na nekoliko desetina metara pod hidrostatičkim pritiscima koji su veliki u momentima poplava i tu više nema nikakve intervencije, ne možete da preduzmete gotovo ništa“, izjavio je za dnevni list Danas dr Anđelković, doktor biotehničkih nauka sa Šumarskog fakulteta i predsednik resornog Odbora za zaštitu životne sredine Narodne stranke.

Anđelković je ujedno opovrgao tvrdnje glavnog urbaniste grada Boegrada, Stojčića, koji je izjavio da je gornji sloj terena na nasipu sloj kroz koji sme da se kopa. Naprotiv, radi se o pokrivaču koji čuva niska vegetacija, čiji korenov sistem ne može da se oporavi za kratko vreme.

Podsetimo, udruženje građana Savski nasip, jedno od onih koja ovih dana brane nasip od radova, godinama upozorava i na to da se na obaloutvrdi vrši seča šume i uništavanje zelenila koji su deo infrastrukture nasipa radi stvaranja prostora za nelegalne vikendice, parkinge, i drugu prateću infrastrukturu.

„Sve za ljubav“ prema vlasnicima splavova

„Što se splavova tiče, još 2008. je donesen jedan loš pravilnik koji je čitavo odlučivanje o tome kako da se splavovima daju dozvole sveo na neke arbitrarne komisije, i to je mic po mic, u poslednjih desetak godina zloupotrebljeno maksimalno i mi sad zapravo imamo ograđenu reku“, objasnio je na tribini održanoj u septembru 2022. u sklopu protesta „Buna protiv mafije — hoćemo reku!“ arhitekta Marin Krešić.

Pored ovog pravilnika i generalne dobronamernosti aktuelne i prethodne vlasti prema aktivnostima vlasnika splavova, zakonski je njihovo umnožavanje ohrabrio i Zakon o ozakonjenju objekata iz 2015. Njegov član 5, stav 4 definiše da se objekti izgrađeni u 1. i 2. stepenu zaštite prirodnog dobra ne mogu legalizovati, osim ako su u pitanju vikendice i drugi porodični objekti za odmor. Vredi setiti se da je ovaj zakon potpisao tadašnji predsednik republike Tomislav Nikolić, čiji sinovi su vlasnici dve nelegalno sagrađene vile na reci u spornoj zoni obale Save.

Dodatne olakšice za legalizaciju splavova bile su planirane Predlogom Zakona o izmenama Zakona o vodama koji je 2021. bio ušao u skupštinsku proceduru, i to po hitnom postupku. Kako smo tada pisali, njime se predviđaju izmene procedure odlučivanja o raspolaganju vodnim dobrima, odnosno uvodi mehanizam „neposredne pogodbe“ pri davanju u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini za korišćenje rečnih nanosa i za „za plutajuće objekte (splavove i kućice) koji su postavljeni na vodnom zemljištu na teritoriji Grada Beograda“ do dana stupanja na snagu tog zakona.

Iako je Skupština izglasala ove izmene, predsednik republike nije potpisao zakon i vratio ga je u proceduru nakon burne reakcije javnosti. Čak četrdeset udruženja, organizacija za zaštitu životne sredine i društvenih pokreta je tada potpisalo saopštenje u kom je Predlog Zakona o izmenama Zakona o vodama kritikovan kao „neustavan, protivzakonit i suštinski štetan“. Naime, ni u jednoj fazi izrade dokumenta javnost nije ni konsultovana, niti obaveštena o tome da se na njemu radi, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je propustilo da predlog učini dostupnim javnosti na svom sajtu, a o njemu nije bila održana ni obavezna javna rasprava o njemu, čime je bio prekršen Zakon o državnoj upravi.

Foto: Savski nasip / Facebook

Zašto bi se uopšte kopalo na tom mestu, kad to nije neophodno, pita se Anđelković

U izjavi za Danas dr Anđelković je konstatovao da se nasip, ako se ošteti kopanjem jarka za postavljanje cevi, ne može lako popraviti. On je to ilustrovao primerom iz Kladova, u kom su Srbijavode morale da ulože 10 miliona dinara da bi sanirale štetu koju su tamošnjoj obaloutvrdi pričinili jazavci:

„Tu ne postoji jednostavno rešenje, ne može da se injektira glina ili beton u rupe, nego se ruši čitav deo nasipa i ponovo se gradi. Srbijavode su tada znale da mora da se radi na taj način, a u Beogradu dozvoljavaju da se nasip prokopava i da se ubacuju plastične cevi od 30 centimetara širine, preko kojih nasip ni ne može da se sabija“.

Anđelković je kritikovao odnos glavnog beogradskog urbaniste Stojčića i Sekretarijata za urbanizam prema aktuelnom problemu, te nestručnost koju su ispoljili. On je ocenio da postoje alternativni načini da se sprovedu instalacije ka vikendicama: da se cevi provuku iznad nasipa (jeftinije rešenje) ili ispod njega (skuplje), kao i da se sporno mesto zaobiđe:

„Zašto su oni zacrtali da baš na ta tri mesta prokopaju nasip stvarno nije jasno, ali iskreno mislim da je u pitanju neznanje i da neko misli da to tako može, da tako treba, da je tako najjeftinije i hajde tako da se uradi“.

Okupljanja građana na Savskom nasipu traju od 21. marta, a radovi od devetog. Tabla o radovima se pojavila 16. marta. Građani su 24. marta podneli žalbu na rešenje o izdavanju građevinske dozvole za radove za koje argumentovano tvrde da su nezakoniti, pre svega po Zakonu o vodi. U ponedeljak, 27. marta, osam građana je u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu podnelo i krivičnu prijavu protiv izvođača radova i naručioca, odnosno NN lica iz JP Beogradski vodovod i kanalizacija i Grada, koji su dali nalog za postupanje kojim se ugrožava bezbednost nasipa. Istog dana krivičnu prijavu je podnela i stranka Zajedno.

I.K.

Prethodni članak

Pitali smo nastavnike: Da li državna matura može da unapredi obrazovni sistem u Srbiji?

Žene i nasleđivanje imovine – običaj još uvek jači od zakona

Sledeći članak