Digitalizacija rada i razvoj „gig ekonomije” transformisali su globalnu ekonomsku infrastrukturu i otvorili pitanja pravne sigurnosti i osnovnih radnih i socijalnih prava digitalnih radnika. Prema podacima iz publikacije Centra za istraživanje javnih politika, digitalne platforme danas angažuju više od 28 miliona ljudi, dok će do 2025. njihov broj porasti na 43 miliona.
Nedavno usvojenom direktivom Evropskog parlamenta, predložene su mere za poboljšanje uslova rada na digitalnim platformama u EU. Više o direktivi možete čitati na Mašini.
Regulisanje položaja platformskih radnika u Srbiji
Srbija svakako nije jedina zemlja u kojoj je položaj platformskih radnika nezavidan. Regulacija ove oblasti još uvek izostaje u najvećem broju zemalja širom sveta.
Platformski radnici za pravni sistem naše zemlje ostaju nevidljivi, a time i uskraćeni za pravnu zaštitu, zbog čega sindikati predstavljaju neophodne dalje korake.
„Ljudi su više od alata za rad. Moramo da vratimo radnika u centar budućnosti rada”, izjavila je Bojana Bijelović Bosanac, predstavljajući perspektivu Saveza samostalnih sindikata Srbije kada je u pitanju strategija za poboljšanje položaja platformskih radnika.
UGS „Nezavisnost” u svom zalaganju za poboljšanje položaja platformskih radnika zauzima stav da postojeći pravni okvir pruža dovoljno osnova za regulisanje položaja digitalnih radnika, i da je ključ u izmenama postojećih zakona. U tom smislu, prvi korak mora uključivati uvođenje novih odredbi u Zakon o radu.
Izmenom člana 2. stava 1. Zakona o radu, omogućila bi se i proširila primena ovog zakona na sva lica (radnike) koji za poslodavca obavljaju faktički rad i osigurala šira i fleksibilnija primena normi radnog zakonodavstva na digitalne radnike.
Još jedna promena odnosi se na član 5. stav 2. Zakona o radu, kojom bi se redefinisao pojam „poslodavac“ i predvideli kriterijumi na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da li u određenom pravnom poslu postoji odnos zaposleni – poslodavac. Ovo je naročito bitno ako uzmemo u obzir visok procenat lažno samozaposlenih platformskih radnika.
Kada je u pitanju mogućnost sindikalizacije, „Nezavisnost” rešenje vidi u članu 206. Zakona o radu, kojim je sindikat određen kao organizacija zaposlenih. Izmenom bi se svim zaposlenima i drugim radno angažovanim licima, u skladu sa statutom sindikata, jamčila sloboda sindikalnog organizovanja i delovanja bez odobrenja, uz upis u registar. Na taj način bi se omogućilo da sindikati, svojim statutima koji imaju status opšteg akta, regulišu ko bi sve mogao da bude član sindikata i da ostvaruje sva prava koja mu, kao članu sindikata, pripadaju primenom pozitivnih propisa.

Dobre prakse iz regiona
Kako ste mogli da čitate na Mašini, prošle godine su u Sloveniji kuriri Wolt i Glovo platformi osnovali Sindikat dostavljača, u okviru centrale „Mladi plus“.
„Mladi plus“ iz Slovenije ne okuplja samo zaposlene, već široke grupe drugih kategorija: mlade nezaposlene, srednjoškolce, studente i prekarne radnike, a posebnu pažnju posvećuju pravima samozaposlenih lica, pravima preduzetnika i pravima drugih platformskih radnika.
Okruglom stolu se pridružio i Jernej Kastelic, predstavivši rad i prepreke sa kojima se sindikat „Mladi plus“ suočavao, ali i ohrabrujuće rezultate i sve veću svest Slovenaca kada je u pitanju borba za dostojanstven rad.
UGS „Nezavisnost” uviđaju potrebu da uz navedene predloge izmena zakona, a po modelu „Mladi plus”, osnuju granski sindikat posebno za platformske radnike.
A.G.A.