Demografija, rađanje i posmatranje: hronika jednog zakona u Srbiji
Finansijska podrška trudnicama i porodiljama se u znatnoj meri smanjuje novim zakonskim regulativama, uprkos pompeznim najavama nadležnih o velikoj pomoći porodicama sa decom.
Finansijska podrška trudnicama i porodiljama se u znatnoj meri smanjuje novim zakonskim regulativama, uprkos pompeznim najavama nadležnih o velikoj pomoći porodicama sa decom.
Novinar Dojče velea, Nemanja Rujević, odlučio je da se pozabavi problematikom aktuelne populacione politike i procenio da je smisleno da o tome debatuju dva autora suprotstavljenih ideoloških pozicija. Činjenica da o gorućoj temi vezanoj za položaj žena diskutuju isključivo muškarci, sa sve potrebom da se, preko i pomoću prenebregavanja feminističke perspektive, tenzija proizvede na račun toga što je jedan sagovornik liberatarijanac, a drugi levičar, govori o tome da ciljevi debate nisu bili edukovanje javnosti i iznošenje opozicionih stavova na ovu temu, već zabava.
Predložene mere pronatalitetne politike države, između ostalog, vode ka ograničavanju istorijski stečenih prava i vršenju psihološkog nasilja nad ženama.
Povodom Osmog marta – međunarodnog dana žena, sutra će u Beogradu biti organizovan protestni marš.
Rekonstrukcija Ženski fond i ove godine je napravila mapu događaja kojima se obeležava Osmi mart.
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije saopštilo je u ponedeljak rezultate Javnog poziva za izradu slogana sa ciljem podsticanja rađanja. Našavši se u nebranom (medijskom) grožđu nakon žestoke reakcije javnosti, Vlada republike Srbije sada pere ruke od ove brljotine.
U četvrtak na Institutu za filozofiju i društvene nauke u Beogradu počinje konferencija „Neko je rekao feminizam? Feministička teorija u Srbiji danas“.
Prvog dana konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije, održana su dva izlaganja pod zajedničkim nazivom „Feminističke strategije danas“.
U Beogradu je danas organizovan protest protiv nasilja nad ženama.
Publikacija udruženja ROZA „Žene govore“ pruža neposredan uvid u položaj radnica u Srbiji i praktičan osvrt na Zakon o radu u korist borbe za poštovanje radnih prava.
Zakon o sprečavanju nasilja u porodici donosi odredbe koje se mogu okarakterisati kao progresivne. Dok je javnu recepciju ovog zakona oblikovao desni mizogini narativ, njegovu implementaciju čini upitnim kako propisan način procene i vrednovanja, tako i sistemska društvenoekonomska nejednakost koja posebno pogađa žene.
Peticija za reviziju izučavanja teorije evolucije u školama i na fakultetima uručena je krajem prošle sedmice Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ta antinaučna peticija se uručuje nedugo nakon povlačenja Obrazovnog paketa za učenje o seksualnom nasilju nad decom. Iako naizgled nepovezana, ova dva slučaja zanimljiva su ilustracija trenutnog „razvoja“ obrazovanja.
U Beogradu je održan protestni marš povodom 8. marta Međunarodnog dana žena.
Milioni žena će i ovog Osmog marta protestovati širom sveta. Jedan od protestnih skupova će biti organizovan u Beogradu, u sredu, na Trgu republike s početkom u dvanaest časova. Razloga za protest je mnogo, a u ovom tekstu smo probali da istaknemo klasnu perspektivu Praznika i borbe žena.
Uprkos isticanju žena na vodećim pozicijama, jačanje desnih političkih organizacija na svetskom nivou dovodi do potrebe za snažnijim pozicioniranjem feminističkog pokreta. Očigledna potreba za prevazilaženjem kritike nacionalizma sa isključivo moralizatorskih pozicija podstiče dublje sagledavanje problema savremenog podređenog položaja žene.
Nekoliko stotina učesnica i učesnika okupilo se danas u Beogradu na „Ženskom maršu protiv fašizma“.
Institucionalno tretiranje žena na porođaju u Srbiji koje se doslovno graniči sa zlostavljanjem, dovodi do sve veće životne ugroženosti žena. Ovako alarmanta situacija u javnom zdravstvu, uz sve češće zvanične glasove protiv prava na abortus, deo su šireg patrijarhalnog i dehumanizovanog mehanizma strukturne opresije žena.
Abortus spada u onaj deo medicinskih usluga čija dostupnost nije ugrožena samo zbog višegodišnjeg urušavanja javnog zdravstvenog sistema. Mogućnost medicinskog prekida trudnoće je u sve većoj meri pod pritiskom zahteva različitih (neo)konzervativnih i patrijarhalnih društvenih grupa koje time ne samo da ugrožavaju zdravlje žena već i njihovo sticanje kontrole nad sopstvenim životom.
Sudeći prema podacima koji se mogu videti u „Indeksu rodne ravnopravnosti u Srbiji“ za 2016. godinu i u publikaciji „Žene i muškarci u Republici Srbiji“ koju je Republički zavod za statistiku izdao 2014. godine, u domenu rada razlika u položaju između muškaraca i žena u Srbiji je daleko lošija nego većini drugih evropskih zemalja. Rodni jaz je najveći u oblasti podele i kvaliteta rada, čak duplo veći od onog u Evropskoj uniji.
Kada građanski desničari govore o pravima žena, njihov suštinski cilj jeste da dokažu da je položaj žena u društvu zadovoljavajuć, ili čak privilegovan, te da je rasprava na tu temu izlišna i vredna ismevanja. Verbalne strategije kojima se desničari i njihovi simpatizeri u tome služe uglavnom se svode na omalovažavajuće tvrdnje da žene ne razumeju da sporne izjave zapravo i nisu seksističke, kao i da žene preteruju u borbi za svoja prava.
U okviru međunarodne konferencije održane u maju 2013 godine pod nazivom “Postajanje majkom u neoliberalnom kapitalizmu” inicirani su razgovori o složenim pitanjima vezanim za život i rad u savremenom društvu, koji su se prevashodno vezivali za funkcionisanje savremenog režima materinstva i majčinstva u uslovima razvoja globalnog tržišta, ekonomske krize i sveopšte privatizacije, te kakve posledice to ima na polje svakodnevice.