Vidovdanski protest u Beogradu, Foto: Mašina

BCBP: Četiri moguća scenarija razvoja političke krize u Srbiji

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) objavio je analitički izveštaj koji prikazuje moguće pravce razvoja trenutne političke i institucionalne krize u Srbiji. Četiri projektovana scenarija obuhvataju period od novembra 2025. do juna 2026. i uključuju: kontrolisanu represiju i autoritarno učvršćivanje; tranziciju posredstvom EU uz tehničku vladu i prevremene izbore; pojačanu represiju koja vodi haosu; ili izbore praćene manipulacijama i nasiljem.

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) objavio je analitički izveštaj koji prikazuje moguće pravce razvoja trenutne političke i institucionalne krize u Srbiji. Četiri projektovana scenarija obuhvataju period od novembra 2025. do juna 2026. i uključuju: kontrolisanu represiju i autoritarno učvršćivanje; tranziciju posredstvom EU uz tehničku vladu i prevremene izbore; pojačanu represiju koja vodi haosu; ili izbore praćene manipulacijama i nasiljem.

Balkan kao granični stražar Evrope

U Londonu su se ove nedelje sastale delegacije iz Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Severne Makedonije u okviru Berlinskog procesa iz 2014. godine, koji ima za cilj da balkanske zemlje zadrži na evropskom putu. Na samitu su lideri razgovarali o tome kako bolje sprečiti ulazak migranata u EU preko Balkana, kao i o suprotstavljanju ruskom uticaju. „Evropska poklonica, mesto na kojem se stavlja na probu bezbednost našeg kontinenta,“ tako je britanski premijer Kir Starmer opisao region.

U Londonu su se ove nedelje sastale delegacije iz Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Severne Makedonije u okviru Berlinskog procesa iz 2014. godine, koji ima za cilj da balkanske zemlje zadrži na evropskom putu. Na samitu su lideri razgovarali o tome kako bolje sprečiti ulazak migranata u EU preko Balkana, kao i o suprotstavljanju ruskom uticaju. „Evropska poklonica, mesto na kojem se stavlja na probu bezbednost našeg kontinenta,“ tako je britanski premijer Kir Starmer opisao region.

Ursula fon der Lajen i Aleksandar Vučić

Evropa drugog reda: nova predložena pravila proširenja EU

Nova ideja za proširenje Evropske unije predviđa da se nove članice mogu pridružiti Uniji bez punih glasačkih prava, kako bi EU ojačala svoju geopolitičku poziciju naspram Rusije. U sredu će se zemlje kandidati sa Balkana, među kojima su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Severna Makedonija, sastati sa predstavnicima EU u Londonu na samitu posvećenom proširenju. Srbija je u pregovorima o pristupanju Uniji još od 2014. godine. Da li će ovaj predlog ukloniti prepreke koje usporavaju proces, ili će formalizovati status zemalja sa periferije EU kao članica drugog reda?

Nova ideja za proširenje Evropske unije predviđa da se nove članice mogu pridružiti Uniji bez punih glasačkih prava, kako bi EU ojačala svoju geopolitičku poziciju naspram Rusije. U sredu će se zemlje kandidati sa Balkana, među kojima su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Severna Makedonija, sastati sa predstavnicima EU u Londonu na samitu posvećenom proširenju. Srbija je u pregovorima o pristupanju Uniji još od 2014. godine. Da li će ovaj predlog ukloniti prepreke koje usporavaju proces, ili će formalizovati status zemalja sa periferije EU kao članica drugog reda?

Ursula fon der Lajen i Aleksandar Vučić

NIS kao instrument sukoba interesa između Rusije i Zapada

Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorilo je pitanje da li je Srbija konačno izgubila mogućnost da balansira između Rusije i Zapada. Razgovarali smo sa bivšom ambasadorkom Brankom Latinović i Jelicom Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji o tome šta sankcije znače za budućnost odnosa Srbije sa Rusijom, SAD i Evropskom unijom.

Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorilo je pitanje da li je Srbija konačno izgubila mogućnost da balansira između Rusije i Zapada. Razgovarali smo sa bivšom ambasadorkom Brankom Latinović i Jelicom Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji o tome šta sankcije znače za budućnost odnosa Srbije sa Rusijom, SAD i Evropskom unijom.

Jovović iz kućnog pritvora uputio apel Fon der Lajen

Politički zatvorenik i univerzitetski profesor u Novom Sadu Radivoje Jovović uputio je apel predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da se pozabavi zatvaranjem, izolovanjem i stigmatizacijom pobunjenih građana. „U trenutku kada se Vi sastajete s predsednikom Srbije, ljudi koji su mirno izražavali svoj politički stav i dalje su lišeni slobode“, navodi se u pismu.

Politički zatvorenik i univerzitetski profesor u Novom Sadu Radivoje Jovović uputio je apel predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da se pozabavi zatvaranjem, izolovanjem i stigmatizacijom pobunjenih građana. „U trenutku kada se Vi sastajete s predsednikom Srbije, ljudi koji su mirno izražavali svoj politički stav i dalje su lišeni slobode“, navodi se u pismu.

Ursula fon del Lajen

Ursula fon der Lajen sutra u zvaničnoj poseti Srbiji: Da li, nakon svega, konačno slede oštrije kritike na račun vlasti?

Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen boraviće sutra u Srbiji u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu. Zvanična poseta Fon der Lajen dolazi u trenutku sveobuhvatne društvo-političke krize u zemlji koja, za razliku od nekih drugih u regionu, već godinama unazad kaska na svom evropskom putu. Uzimajući to u obzir, ambasadorka u penziji Branka Latinović za Mašinu ocenjuje da su se u prethodnom periodu mnoge stvari promenile, te da očekuje da će predsednica EK imati kritički ton prema srpskim zvaničnicima.

Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen boraviće sutra u Srbiji u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu. Zvanična poseta Fon der Lajen dolazi u trenutku sveobuhvatne društvo-političke krize u zemlji koja, za razliku od nekih drugih u regionu, već godinama unazad kaska na svom evropskom putu. Uzimajući to u obzir, ambasadorka u penziji Branka Latinović za Mašinu ocenjuje da su se u prethodnom periodu mnoge stvari promenile, te da očekuje da će predsednica EK imati kritički ton prema srpskim zvaničnicima.

baner sa zastavom EU na zemlji

EU i Rusija u nedoumici: mogu li spasiti režim koji propada?

U poslednjoj nedelji, sa porastom nasilja na ulicama i represije nad demonstrantima, povećao se pritisak na različite strane „prijatelje“ predsednika Vučića, posebno Evropsku uniju i Rusiju. EU izražava svoju „zabrinutost” a istovremeno sastaje se sa članovima vlade, dok Rusija tvrdi da Evropska unija stoji iza organizovanja protesta i nestabilnost.

U poslednjoj nedelji, sa porastom nasilja na ulicama i represije nad demonstrantima, povećao se pritisak na različite strane „prijatelje“ predsednika Vučića, posebno Evropsku uniju i Rusiju. EU izražava svoju „zabrinutost” a istovremeno sastaje se sa članovima vlade, dok Rusija tvrdi da Evropska unija stoji iza organizovanja protesta i nestabilnost.

Aktivisti razvijaju baner u Evropskom parlamentu; Foto: snimak ekrana/Ne damo Jadar

EU odbila zahtev za informacije o saglasnosti Rio Tintu zbog „rizika po buduće odnose sa Srbijom”

Srpska vlada je aktivno blokirala objavljivanje informacija o tome ko je u okviru srpske vlade dao izričit pristanak da projekat rudnika „Jadar“ kompanije Rio Tinto bude proglašen strateški važnim za Evropsku uniju. U junu, uprkos snažnom protivljenju javnosti i formalnoj obustavi projekta u Srbiji, Evropska unija je uvrstila kontroverzni rudarski projekat na listu strateških inicijativa za sirovine u trećim zemljama.

Vlada Srbije je aktivno blokirala objavljivanje informacija o tome ko je dao izričit pristanak da projekat rudnika „Jadar“ kompanije Rio Tinto bude proglašen strateški važnim za Evropsku uniju. U junu, uprkos snažnom protivljenju javnosti i formalnoj obustavi projekta u Srbiji, Evropska unija je uvrstila kontroverzni rudarski projekat na listu strateških inicijativa za sirovine u trećim zemljama.

Dodik osuđen, sistem ostaje: šta znači uklanjanje lidera Republike Srpske?

Danas je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jednoglasno oduzela mandat pravosnažno osuđenom predsedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Dodik sada ima pravo žalbe Apelacionom odeljenju Suda BiH, a nakon što se iscrpe sve žalbene opcije, odluka će postati pravosnažna, što znači da će morati da se raspišu novi izbori za predsednika entiteta Republika Srpska. Šta je sve dovelo do ovog trenutka?

Danas je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jednoglasno oduzela mandat pravosnažno osuđenom predsedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Dodik sada ima pravo žalbe Apelacionom odeljenju Suda BiH, a nakon što se iscrpe sve žalbene opcije, odluka će postati pravosnažna, što znači da će morati da se raspišu novi izbori za predsednika entiteta Republika Srpska. Šta je sve dovelo do ovog trenutka?

„Uz stabilizaciju dolazi i osećaj stagnacije”: Kakav je domet beogradskog Prajda danas?

U subotu, 21. juna, od 12 do 13:30 časova, u Evropskoj kući na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice, održaće se razgovor o evoluciji i trenutnom stanju Povorke ponosa. Iako se sve manje incidenata dešava, broj učesnika ostaje nepromenjen. Zašto?

U subotu, 21. juna, od 12 do 13:30 časova, u Evropskoj kući na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice, održaće se razgovor o evoluciji i trenutnom stanju Povorke ponosa. Iako se sve manje incidenata dešava, broj učesnika ostaje nepromenjen. Zašto?

Vodopad

Nevladine organizacije traže ulaganje u zaštitu životne sredine

Novi budžet Evropske unije treba da osigura namenske fondove za zaštitu životne sredine i pravednu tranziciju na Zapadnom Balkanu, poručuje 68 organizacija civilnog društva.

Novi budžet Evropske unije treba da osigura namenske fondove za zaštitu životne sredine i pravednu tranziciju na Zapadnom Balkanu, poručuje 68 organizacija civilnog društva.

EU povećava ulaganja u vojnu industriju na sopstvenoj teritoriji – a time i u zagađenje

Pojedine zemlje EU već su povećale ulaganja u vojnu industriju, a Evropska strategija za odbrambenu industriju (EDIS) predviđa da se polovina planiranih ulaganja u proizvodnju vojne opreme potroši „kod kuće”.

Pojedine zemlje EU već su povećale ulaganja u vojnu industriju, a Evropska strategija za odbrambenu industriju (EDIS) predviđa da se polovina planiranih ulaganja u proizvodnju vojne opreme potroši „kod kuće”.