UGS „Nezavisnost“ od Ministarstva rada traži odgovore na pitanja o položaju radnika tokom vanrednog stanja

Foto: Marko Miletić / Mašina

Da li će Vlada reagovati u korist radnica i radnika u situaciji velike krize i visoke ranjivosti? UGS „Nezavisnost“ je uputio niz pitanja Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Prema UGS „Nezavisnost“ postoji mnogo je nejasnoća u vezi s položajem radnica i radnika tokom trajanja vanrednog stanja zbog koronavirusa. Problemi sežu od pitanja statusa preko brige o deci, do izravnih otpuštanja.

Javljaju nam se radnici koji dobijaju otkaze ugovora o radu po osnovu tehnološkog viška ali se ne mogu prijaviti na Nacionalnu službu za zapošljavanje jer je počev od 17. marta obustavljen rad sa strankama u svim organizacionim jedinicama NSZ. Ne vrši se prijavljivanje na evidenciju. Šta da se radi u ovom slučaju, pitaju iz tog sindikata nadležno ministarstvo.

Iako je osnovni postupak u borbi protiv koronavirusa ostajanje kod kuće, mnoge radnice i radnici moraju da nastave da rade. Bez obzira što su izloženi povećanom riziku mogućnosti zaraze i prenošenja istog, veliki broj preduzeća još uvek nije obezbedilo zaštitna sredstva za svoje zaposlene.

Da li se može preko Privredne komore koja ima evidenciju o firmama i koliko ljudi zapošljavaju da se pomogne u nabavci zaštitne opreme poslodavcima, hitno?

„Nezavisnost“ skreće pažnju na problem s kojim se suočavaju roditelji koji bi ostali kod kuće s decom koja su mlađa od 12 godina, što bi trebalo da bude plaćeno odsustvo:

Još uvek nema konkretnih mera kako to da se sprovede, ko će i sa kojim aktima pokriti takvo rešenje i kako će se obračunavati zarada?

Postoje i dalje nejasnoće oko toga kakav status imaju radnici u samoizolaciji i kako će poslodavci obračunavati njihovu zaradu i nedostaje odgovor na pitanje da li će inspektori za rad izlaziti na teren po pritužbama radnika u vezi s promenom njihovog statusa.

Nadalje, iz „Nezavisnosti“ pitaju nadležno ministarstvo da li razmatra ograničavanje radnog vremena najkasnije do 18h da bi radnice i radnici mogli da stignu do svojih domova pre početka policijskog časa, koji traje od 20h do 5h.

Radno vreme odnosno prevoz predstavlja problem u slučaju radnica i radnika koji rade treću smenu.

Sindikat podseća da prema Zakon o radu radnice i radnici imaju pravo na naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu za vreme prekida rada do kojeg je došlo naredbom nadležnog državnog organa ili nadležnog organa poslodavca i pita nadležno ministarstvo:

Da li je moguće da Vlada propiše za ograničeni vremenski period minimalni procenat za ovu vrstu naknade?

Sindikat, takođe obaveštava da se „javljaju poslodavci koji hoće odmah da upute radnike na godišnji odmor (bilo koristeći dane od prošle ili ove godine) ali Zakon o radu po ovom pitanju predviđa najavu od petnaest dana.“ Iako tretiranje odsustva zbog pandemije kao godinšnjeg odmora više ide u korist poslodavca nego radnica i radnika, iz tog sindikata se pitaju da li je moguće uredbom Vlade naći privremeno rešenje da se rok najave godšnjeg odmora skrati?

A.J.

Prethodni članak

Priroda i društvo tokom i nakon koronavirusa

Potrebno zaštititi žene koje preživljavaju nasilje i u toku pandemije

Sledeći članak