Iran, Grenland, Venecuela: gde stoje američki potezi danas

SAD su povukle deo osoblja iz svojih baza na Bliskom istoku, ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda nisu uspeli da odgovore članove Trampove administracije od invazije na Grenland, a Senat SAD odbacio je rezoluciju koja bi ograničila Trampova vojna ovlašćenja u Venecueli. Svet sa strepnjom iščekuje koji će sledeći militaristički potez SAD povući. Gde trenutno stoje stvari u Iranu, na Grenlandu i u Venecueli?

Donald Tramp

Dok se krize nastavljaju na više kontinenata, američka administracija kombinuje politički pritisak i vojnu pretnju.

Iran

Tramp je juče rekao novinarima da se ubistva u Iranu zaustavljaju, što neki vide kao deeskalaciju situacije. Ipak, u junu 2025. godine SAD su bombardovale Iran usred pregovora.

Američki predsednik je više puta pretio vojnom akcijom protiv Irana, tvrdeći da želi da „pomogne“ građanima koji protestuju.

Mnogi Trampovu promenljivu retoriku vide kao taktiku zastrašivanja, koja drži druge zemlje u neizvesnosti i čini ih sklonijima da se povinuju zahtevima SAD kako bi izbegle rat.

Broj poginulih u Iranu koji se pojavljuje u javnosti krajnje je nedosledan — kretao se od stotina, preko hiljada, do desetina hiljada.

Prekjuče je američki medij CBS Njuz naveo da su dva anonimna izvora, jedan iz Irana i jedan iz Amerike, rekli tom mediju da je u Iranu najmanje 12.000 ljudi ubijeno od strane vlasti tokom represije nad protestima, te da bi broj žrtava mogao biti i do 20.000. To bi predstavljalo dvostruko više ljudi nego što je Izrael ubio Palestinaca u Gazi tokom prvog meseca genocida. CBS Njuz je napisao da nije mogao nezavisno da proveri ove podatke.

Mapa Grenlanda
Grenland; Snimak ekrana / Google Earth

Grenland

Juče su ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda otputovali u Vašington da se sastanu sa potpredsednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom, kako bi ih odgovorili od vojne akcije zauzimanja Grenlanda.

„Nismo uspeli da promenimo američku poziciju“, rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen novinarima nakon sastanka. „Jasno je da predsednik ima želju da osvoji Grenland“, rekao je.

Nekoliko zemalja NATO-a, uključujući Nemačku, Švedsku, Francusku i Norvešku, raspoređuje vojno osoblje na Grenland kako bi učestvovali u zajedničkim vežbama sa Danskom, s ciljem odvraćanja SAD.

SAD već imaju vojne baze na Grenlandu, ali nastoje da prošire svoje prisustvo kako se ledene kape tope i otvaraju pomorski putevi ka rivalima — Rusiji i Kini. Pored toga, promena klime otvara nove potencijalne brodske rute za američke korporacije. Pored toga, Grenland poseduje kritične sirovine koje SAD žele da eksploatišu kako bi smanjile zavisnost od Kine.

Samo 17 odsto Amerikanaca podržava napore predsednika Donalda Trampa da pripoji Grenland.

Nikolas Maduro
Nikolas Maduro; Foto: Prensa Presidencial

Venecuela

Potpredsednik SAD Džej Di Vens dao je presudni glas kojim je poražena rezolucija koja bi obavezala predsednika Donalda Trampa da zatraži odobrenje Kongresa pre bilo kakve dalje vojne akcije u Venecueli.

U međuvremenu, vršiteljka dužnosti predsednika Venecuele Delsi Rodrigez imala je telefonski razgovor sa predsednikom Trampom, koji je on pozitivno opisao na društvenim mrežama. „Mislim da se veoma dobro slažemo sa Venecuelom“, rekao je Tramp u Beloj kući nakon dugog razgovora, opisujući Rodrigez kao „sjajnu osobu“.

Međutim, Tramp bi u četvrtak trebalo da se sastane sa prognanom venecuelanskom opozicionom političarkom Marijom Korinom Mačado. Ona je u potpunosti isključena iz razgovora o Venecueli posle Madura, a pojedini medijski izveštaji tvrde da je Tramp bio ljut što je prihvatila Nobelovu nagradu za mir za koju je smatrao da pripada njemu.

A.M.

Prethodni članak

Krivične i prekršajne prijave protiv Čačana zbog ometanja koncerta Ane Bekute, protest večeras ako bude poziva u policiju

ICE ponovo pucao u Mineapolisu – otpor građana se nastavlja

Sledeći članak