Lokalni izbori u Smederevskoj Palanci, 29. mart. 2026; Foto: Mašina

Kako podatke Crtinog istraživanja tumače politikolozi, a kako opozicija?

Da se izbori sada održe, studentska lista bi osvojila 44,9 posto glasova, Srpska napredna stranka (SNS) 35,7 posto od opredeljenih birača, a nijedna od opozicionih stranaka samostalno ne bi prešla cenzus, pokazuje istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA). O tome da li će studentska lista moći samostalno da formira vlast u slučaju pobede na narednim parlamentarnim izborima, kakva će biti uloga opozicije, a kakva stranaka nacionalnih manjina, razgovarali smo sa politikologom Lukom Petrovićem i narodnim poslanicima Anom Jakovljević (NPS) i Pavlom Grbovićem (PSG). 

Da se izbori sada održe, studentska lista bi osvojila 44,9 posto glasova, Srpska napredna stranka (SNS) 35,7 posto od opredeljenih birača, a nijedna od opozicionih stranaka samostalno ne bi prešla cenzus, pokazuje istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA). O tome da li će studentska lista moći samostalno da formira vlast u slučaju pobede na narednim parlamentarnim izborima, kakva će biti uloga opozicije, a kakva stranaka nacionalnih manjina, razgovarali smo sa politikologom Lukom Petrovićem i narodnim poslanicima Anom Jakovljević (NPS) i Pavlom Grbovićem (PSG). 

dom zdravlja

Francuska otvorila put „pomoći pri umiranju“: Da li je Srbija spremna za raspravu o eutanaziji?

Francuska je usvojila zakon kojim se uvodi mogućnost „pomoći pri umiranju“ za odrasle osobe sa neizlečivim bolestima, nakon višegodišnje društvene i političke debate. Dok deo Evrope postepeno otvara prostor za legalizaciju eutanazije, u Srbiji takva rasprava gotovo da ne postoji. Sagovornice Mašine smatraju da pitanje eutanazije prevazilazi medicinu i pravo. Ono, prema rečima profesorke Đikanović i Sekulić, otvara dileme o ljudskom dostojanstvu, ulozi države, poverenju u institucije, uticaju religije i spremnosti društva da razgovara o smrti bez predrasuda.

Francuska je usvojila zakon kojim se uvodi mogućnost „pomoći pri umiranju“ za odrasle osobe sa neizlečivim bolestima, nakon višegodišnje društvene i političke debate. Dok deo Evrope postepeno otvara prostor za legalizaciju eutanazije, u Srbiji takva rasprava gotovo da ne postoji. Sagovornice Mašine smatraju da pitanje eutanazije prevazilazi medicinu i pravo. Ono, prema rečima profesorke Đikanović i Sekulić, otvara dileme o ljudskom dostojanstvu, ulozi države, poverenju u institucije, uticaju religije i spremnosti društva da razgovara o smrti bez predrasuda.

Izbori 2026/2_?: Šta se dešava u kampanji pre kampanje?

Mašina prati predizbornu kampanju pre kampanje. Informišemo vas o svim dešavanjima vezanim za predstojeće izbore, koji će se, možda, a možda i neće, održati ove ili naredne godine. Pratimo aktivnosti vlasti, studenata i opozicije, i one koja je najavila učešće na izborima, i one koja se povukla, i obaveštavamo vas na dnevnom nivou o tome kako se svi akteri pripremaju za izbore. Pratimo izmene zakona koje se odnose na izbore, reakcije međunarodnih aktera i druge aktivnosti relevantne za predstojeće izbore.

Mašina prati predizbornu kampanju pre kampanje. Informišemo vas o svim dešavanjima vezanim za predstojeće izbore, koji će se, možda, a možda i neće, održati ove ili naredne godine. Pratimo aktivnosti vlasti, studenata i opozicije, i one koja je najavila učešće na izborima, i one koja se povukla, i obaveštavamo vas na dnevnom nivou o tome kako se svi akteri pripremaju za izbore. Pratimo izmene zakona koje se odnose na izbore, reakcije međunarodnih aktera i druge aktivnosti relevantne za predstojeće izbore.

Data centri: Previsoka cena tehnologije, premalo pozitivnih strana

Mnoga obećanja novih tehnologija nisu ispunjena, ali su posledice itekako prisutne. Kakve veze imaju veštačka inteligencija i data centri sa uništavanjem životnog standarda, nestašicom vode i zagađenjem – razgovaramo sa dr Milošem Simićem sa Fakulteta tehničkih nauka i Ivom Marković, programskom direktorkom Polekola.

Mnoga obećanja novih tehnologija nisu ispunjena, ali su posledice itekako prisutne. Kakve veze imaju veštačka inteligencija i data centri sa uništavanjem životnog standarda, nestašicom vode i zagađenjem – razgovaramo sa dr Milošem Simićem sa Fakulteta tehničkih nauka i Ivom Marković, programskom direktorkom Polekola.

Lokalni izbori u Boru, 29. marta 2026; Foto: Mašina

„Kontrolori”, članovi biračkih odbora, posmatrači: Šta ko radi?

Skoro 15.000 kontrolora je trenutno u nekom procesu obuke za kontrolu izbora, objavili su nedavno na društvenim mrežama studenti u blokadi Elektrotehničkog fakulteta (ETF). Za celu Srbiju je, navode, potrebno 16.546. Članovi biračkog odbora u stalnom i proširenom sastavu, posmatrači, mobilni timovi – neke su od uloga koje građani mogu preuzeti tokom izbornog dana. Šta je čiji zadatak, šta obaveza, a šta ograničenje? 

Skoro 15.000 kontrolora je trenutno u nekom procesu obuke za kontrolu izbora, objavili su nedavno na društvenim mrežama studenti u blokadi Elektrotehničkog fakulteta (ETF). Za celu Srbiju je, navode, potrebno 16.546. Članovi biračkog odbora u stalnom i proširenom sastavu, posmatrači, mobilni timovi – neke su od uloga koje građani mogu preuzeti tokom izbornog dana. Šta je čiji zadatak, šta obaveza, a šta ograničenje? 

Prajd karavan kreće iz Vranja i Pirota: Udruženje „Da se zna!“ podnelo krivične prijave zbog pretnji aktivistima

Udruženje „Da se zna!“, jedan od organizatora ovogodišnjeg Beograd Prajda, u subotu, 18. jula, započinje ovogodišnji Prajd karavan protestima u Vranju i Pirotu. Neposredno nakon najave događaja, aktivistima i aktivistkinjama upućene su brojne pretnje nasiljem i ubistvom na društvenim mrežama, zbog čega je udruženje podnelo objedinjenu krivičnu prijavu protiv devet osoba i pozvalo nadležne institucije da hitno reaguju.

Udruženje „Da se zna!“, jedan od organizatora ovogodišnjeg Beograd Prajda, u subotu, 18. jula, započinje ovogodišnji Prajd karavan protestima u Vranju i Pirotu. Neposredno nakon najave događaja, aktivistima i aktivistkinjama upućene su brojne pretnje nasiljem i ubistvom na društvenim mrežama, zbog čega je udruženje podnelo objedinjenu krivičnu prijavu protiv devet osoba i pozvalo nadležne institucije da hitno reaguju.

Foto: Marko Miletić / Mašina; auto, dunav, par

Radni vek u EU se produžava za dve godine, a životni za manje od jedne

Dizanje granice za starosnu penziju u Evropskoj uniji ne nalazi opravdanje u produžavanju životnog veka. Prema podacima Eurostata, dolazi do raskoraka u radnom i životnom veku – na štetu radnica i radnika, koji rade 2 godine duže, dok u proseku žive nešto manje od godinu dana duže.

Dizanje granice za starosnu penziju u Evropskoj uniji ne nalazi opravdanje u produžavanju životnog veka. Prema podacima Eurostata, dolazi do raskoraka u radnom i životnom veku – na štetu radnica i radnika, koji rade 2 godine duže, dok u proseku žive nešto manje od godinu dana duže.

Vrhovni sud

Asocijacija sudijskih pomoćnika: Izmene zakona ugrožavaju nezavisnost pravosuđa

Asocijacija sudijskih pomoćnika upozorila je da bi predložene izmene Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu mogle ozbiljno da ugroze nezavisnost i samostalnost pravosuđa, kao i ustavni princip podele vlasti.

Asocijacija sudijskih pomoćnika upozorila je da bi predložene izmene Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu mogle ozbiljno da ugroze nezavisnost i samostalnost pravosuđa, kao i ustavni princip podele vlasti.

Profesor Spremić ponovo u kućnom pritvoru: Šta je bila njegova uloga u rekonstrukciji nadstrešnice? 

Profesor Građevinskog fakulteta Milan Spremić ponovo se nalazi u kućnom pritvoru, nakon što je Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio optužnicu u slučaju nadstrešnica. Ta mera mu je izrečena, kaže za Mašinu njegov branilac Veljko Milić, zbog navodnog uznemirenja javnosti koje, kako se navodi, ometa nesmetano vođenje krivičnog postupka. Milić smatra da je to neispravno i logički neodrživo, ali kaže da na tu odluku nije moguće uložiti žalbu. Spremić je celu prošlu godinu proveo u kućnom pritvoru, a stručnjaci i studenti koji su mu pružili podršku su tada upozoravali da on ne može biti odgovoran za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad.

Profesor Građevinskog fakulteta Milan Spremić ponovo se nalazi u kućnom pritvoru, nakon što je Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio optužnicu u slučaju nadstrešnica. Ta mera mu je izrečena, kaže za Mašinu njegov branilac Veljko Milić, zbog navodnog uznemirenja javnosti koje, kako se navodi, ometa nesmetano vođenje krivičnog postupka. Milić smatra da je to neispravno i logički neodrživo, ali kaže da na tu odluku nije moguće uložiti žalbu. Spremić je celu prošlu godinu proveo u kućnom pritvoru, a stručnjaci i studenti koji su mu pružili podršku su tada upozoravali da on ne može biti odgovoran za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad.

Nakon što je Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio optužnicu protiv Vesića i drugih, suđenje konačno može da počne

Suđenje za nadstrešnicu pred Višim sudom u Novom Sadu konačno može da počne, nakon što je Apelacioni sud potvrdio optužnicu protiv bivšeg ministra Gorana Vesića i drugih okrivljenih u tom postupku, objašnjava za Mašinu advokat Jovan Rajić. Drugi postupak u slučaju nadstrešnica, koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, a u kom je Apelacioni sud u Beogradu po treći put ukinuo optužnicu jer nije jasno koje tužilaštvo je nadležno, Rajić smatra irelevantnim za utvrđivanje pune istine o tome šta se dogodilo.

Suđenje za nadstrešnicu pred Višim sudom u Novom Sadu konačno može da počne, nakon što je Apelacioni sud potvrdio optužnicu protiv bivšeg ministra Gorana Vesića i drugih okrivljenih u tom postupku, objašnjava za Mašinu advokat Jovan Rajić. Drugi postupak u slučaju nadstrešnica, koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, a u kom je Apelacioni sud u Beogradu po treći put ukinuo optužnicu jer nije jasno koje tužilaštvo je nadležno, Rajić smatra irelevantnim za utvrđivanje pune istine o tome šta se dogodilo.

Krov u Zemunu

Za sve treba vremena

Za sve treba vremena, a za upoznavanje stanara/ki stambene zajednice sa pravima i obavezama, malo više.

Za sve treba vremena, a za upoznavanje stanara/ki stambene zajednice sa pravima i obavezama, malo više.

Slobodište

Fakultet primenjenih umetnosti traži hitnu obustavu radova na memorijalnom kompleksu „Slobodište“ u Kruševcu

Nastavno-umetničko-naučno veće Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu uputilo je javni apel za hitnu obustavu, kako navode, svih nezakonitih radnji na memorijalnom kompleksu „Slobodište“ u Kruševcu, kulturnom dobru koje ima status znamenitog mesta od velikog značaja za Republiku Srbiju.

Nastavno-umetničko-naučno veće Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu uputilo je javni apel za hitnu obustavu, kako navode, svih nezakonitih radnji na memorijalnom kompleksu „Slobodište“ u Kruševcu, kulturnom dobru koje ima status znamenitog mesta od velikog značaja za Republiku Srbiju.

Zgrada Palate pravde

Društvo sudija Srbije: Izmene pravosudnih zakona ne smeju se donositi bez javne i stručne rasprave

Društvo sudija Srbije upozorilo je da je Ministarstvo pravde 13. jula, bez prethodne javne ili stručne rasprave, pokrenulo proceduru izmena tri ključna propisa – Zakona o sudijama, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o Pravosudnoj akademiji. Organizacija ocenjuje da je takav postupak suprotan evropskim standardima dobrog zakonodavstva i principima transparentnosti, posebno imajući u vidu značaj ovih zakona za funkcionisanje pravosuđa.

Društvo sudija Srbije upozorilo je da je Ministarstvo pravde 13. jula, bez prethodne javne ili stručne rasprave, pokrenulo proceduru izmena tri ključna propisa – Zakona o sudijama, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o Pravosudnoj akademiji. Organizacija ocenjuje da je takav postupak suprotan evropskim standardima dobrog zakonodavstva i principima transparentnosti, posebno imajući u vidu značaj ovih zakona za funkcionisanje pravosuđa.

Tramvaj, Beograd

Turski tramvaj ponovo iskliznuo iz šina, sindikat GSP traži vanrednu proveru

Novi turski tramvaj marke Bozankaja ponovo je iskliznuo iz šina danas oko 11.30 časova u Bulevaru vojvode Bojovića, u visini okretnice „Kalemegdan /Donji grad/“. Radi se o tramvaju garažnog broja 1542 koji je radio na liniji 10, a prema sindikata „Centar“ – GSP, niko od putnika niti vozač nisu povređeni u ovoj havariji.

Novi turski tramvaj marke Bozankaja ponovo je iskliznuo iz šina danas oko 11.30 časova u Bulevaru vojvode Bojovića, u visini okretnice „Kalemegdan /Donji grad/“. Radi se o tramvaju garažnog broja 1542 koji je radio na liniji 10, a prema sindikata „Centar“ – GSP, niko od putnika niti vozač nisu povređeni u ovoj havariji.

Hidroelektrana Đerdap

Đedović Handanović potpisala Memorandum o RHE Đerdap 3: U narednim danima poznati izvođači radova

Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, danas je u Bukureštu potpisala Memorandum o razumevanju o olakšanju razmene informacija u vezi sa projektom RHE Đerdap 3. Prema njenim rečima, ovaj projekat biće od značaja za energetsku sigurnost i bezbednost Srbije, ali i za ceo region.

Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, danas je u Bukureštu potpisala Memorandum o razumevanju o olakšanju razmene informacija u vezi sa projektom RHE Đerdap 3. Prema njenim rečima, ovaj projekat biće od značaja za energetsku sigurnost i bezbednost Srbije, ali i za ceo region.

Transparent Stop brutalnom napadu na novinare

Spirala nasilja: Medijska kriza u Srbiji koja traje

Tokom 2025. godine zabeležene su desetine napada na novinare i stotine slučajeva kršenja slobode medija u Srbiji, navodi se u izveštaju Evropske federacije novinara objavljenom danas. Rekordan nivo fizičkog nasilja nad novinarima i novinarkama, pretnji smrću i kampanja blaćenja na internetu, ukorenjena nekažnjivost i čvrsta politička kontrola nad medijskim prostorom – sloboda medija u Srbiji nalazi se u sve dubljoj krizi.

Tokom 2025. godine zabeležene su desetine napada na novinare i stotine slučajeva kršenja slobode medija u Srbiji, navodi se u izveštaju Evropske federacije novinara objavljenom danas. Rekordan nivo fizičkog nasilja nad novinarima i novinarkama, pretnji smrću i kampanja blaćenja na internetu, ukorenjena nekažnjivost i čvrsta politička kontrola nad medijskim prostorom – sloboda medija u Srbiji nalazi se u sve dubljoj krizi.

Odbor Univerziteta u Nišu u petak odlučuje o Statutu Fakulteta srpskih studija, Slobodni univerzitet upozorava na kršenje odluke suda

Inicijativa Slobodni univerzitet u Nišu saopštila je da će Odbor za statutarna pitanja Univerziteta u Nišu u petak, 17. jula u 12 časova, razmatrati i glasati o Statutu Fakulteta srpskih studija, ocenjujući da bi takav potez bio suprotan odluci Upravnog suda.

Inicijativa Slobodni univerzitet u Nišu saopštila je da će Odbor za statutarna pitanja Univerziteta u Nišu u petak, 17. jula u 12 časova, razmatrati i glasati o Statutu Fakulteta srpskih studija, ocenjujući da bi takav potez bio suprotan odluci Upravnog suda.

vlada srbije

Partneri Srbija: Umesto reformi otvorene uprave, Vlada ponovo produžila rokove

Revidirani Akcioni plan za sprovođenje međunarodne inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“, koji je usvojila Vlada Srbije, ne donosi ubrzanje reformi već uglavnom produžava rokove za realizaciju aktivnosti koje nisu sprovedene, ocenila je organizacija Partneri Srbija.

Revidirani Akcioni plan za sprovođenje međunarodne inicijative „Partnerstvo za otvorenu upravu“, koji je usvojila Vlada Srbije, ne donosi ubrzanje reformi već uglavnom produžava rokove za realizaciju aktivnosti koje nisu sprovedene, ocenila je organizacija Partneri Srbija.

Sindikalna organizacija Zastava oružje traži hitno rešavanje krize u fabrici

Sindikalna organizacija Zastava oružje zahteva smenu odgovornih rukovodioca i hitne mere i aktivnosti kojim bi se prevazišla trenutna kriza u fabrici. Ugroženo je, kako kažu, poslovanje fabrike i socijalno-ekonomski položaj zaposlenih.

Sindikalna organizacija Zastava oružje zahteva smenu odgovornih rukovodioca i hitne mere i aktivnosti kojim bi se prevazišla trenutna kriza u fabrici. Ugroženo je, kako kažu, poslovanje fabrike i socijalno-ekonomski položaj zaposlenih.

Protest radnica Apoteke Beograd 11.2.2026; Foto: Mašina.

„Iživljavanje nad radnicama Apoteke Beograd sve veće“: Sastanak sa rukovodstvom bez jasnog epiloga

Sastanak zaposlenih sa rukovodstvom Apoteke Beograd održan je juče, uz „povišene tonove“ i nedovoljnim odgovorima. Radnice sada već rade bez 15. plate i pitaju se da li je to kazna za to što su „neposlušne“. „Radnice koje su na svojim leđima iznele koronu i brojne druge krize naše zemlje, sada treba da ,nestanu‘ zato što neće privatizaciju/koncesiju. Izgleda da je moto naših institucija – kada žene više nisu korisne treba ih odbaciti“, poručuju radnice Apoteke.

Sastanak zaposlenih sa rukovodstvom Apoteke Beograd održan je juče, uz „povišene tonove“ i nedovoljnim odgovorima. Radnice sada već rade bez 15. plate i pitaju se da li je to kazna za to što su „neposlušne“. „Radnice koje su na svojim leđima iznele koronu i brojne druge krize naše zemlje, sada treba da ,nestanu‘ zato što neće privatizaciju/koncesiju. Izgleda da je moto naših institucija – kada žene više nisu korisne treba ih odbaciti“, poručuju radnice Apoteke.

Filozofski fakultet Niš

Brucoši srbistike, istorije i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu oslobođeni plaćanja školarine

Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Nišu saopštio je da je na sednici Saveta Filozofskog fakulteta usvojen predlog odluke Nastavno-naučnog veća kojim se studenti koji ove godine upisuju prvu godinu osnovnih studija na departmanima za srbistiku, istoriju i ruski jezik i književnost oslobađaju plaćanja školarine.

Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Nišu saopštio je da je na sednici Saveta Filozofskog fakulteta usvojen predlog odluke Nastavno-naučnog veća kojim se studenti koji ove godine upisuju prvu godinu osnovnih studija na departmanima za srbistiku, istoriju i ruski jezik i književnost oslobađaju plaćanja školarine.

naočare za sunce

Meta naočare: Nadzor kao modni dodatak

Nadzor prepakovan u modni dodatak i lifestyle simbol – tako sagovornice Mašine opisuju Meta naočare koje stigle i na naše tržište. Uhođenje, ucene, prikupljanje biometrijskih podataka, stvaranje deepfake i drugih pornografskih sadržaja – samo su deo „beskonačnih“ načina zloupotrebe pametnih naočara sa ugrađenom kamerom. Hristina Cvetinčanin Knežević i Kristina Obrenović za Mašinu govore tome šta znači uvođenje tehnologije masovnog snimanja u društvu koje već ima problem sa zloupotrebom moći, asimetriji moći i tome kako naskuplja roba na tržištu algoritamske pažnje, postaje ljudsko iskustvo.

Nadzor prepakovan u modni dodatak i lifestyle simbol – tako sagovornice Mašine opisuju Meta naočare koje stigle i na naše tržište. Uhođenje, ucene, prikupljanje biometrijskih podataka, stvaranje deepfake i drugih pornografskih sadržaja – samo su deo „beskonačnih“ načina zloupotrebe pametnih naočara sa ugrađenom kamerom. Hristina Cvetinčanin Knežević i Kristina Obrenović za Mašinu govore tome šta znači uvođenje tehnologije masovnog snimanja u društvu koje već ima problem sa zloupotrebom moći, asimetriji moći i tome kako naskuplja roba na tržištu algoritamske pažnje, postaje ljudsko iskustvo.

Signalizacija na biciklističkoj stazi

U Beogradu treba uvesti bicikle i trotinete na iznajmljivanje, ali da li je to moguće?

Pet dana nakon raspisivanja, konkurs za operatora sistema javnih trotineta i bicikala u Beogradu poništen je. Beograd ipak neće nabavljati 2000 električnih trotineta i bicikala, ali sagovornici Mašine objašnjavaju zašto je to dobra ideja, kao i kakve prepreke u Beogradu postoje za takvu vrstu mikromobilnosti.

Pet dana nakon raspisivanja, konkurs za operatora sistema javnih trotineta i bicikala u Beogradu poništen je. Beograd ipak neće nabavljati 2000 električnih trotineta i bicikala, ali sagovornici Mašine objašnjavaju zašto je to dobra ideja, kao i kakve prepreke u Beogradu postoje za takvu vrstu mikromobilnosti.

Tajno glasanje, javne posledice: slučaj profesora Mihića produbio podele na Univerzitetu u Novom Sadu

Odbijanjem prigovora profesora Vladimira Mihića na sednici Proširenog senata Univerziteta u Novom Sadu potvrđena je prethodna odluka da ne bude ponovo izabran u zvanje vanrednog profesora. Time je, posle profesorke Jelene Kleut, drugi nastavnik Filozofskog fakulteta ostao bez izbora u zvanje, a rasprava se ubrzo sa samog slučaja profesora Mihića proširila na pitanje zakonitosti postupka, načina glasanja i tumačenja Statuta Univerziteta.

Odbijanjem prigovora profesora Vladimira Mihića na sednici Proširenog senata Univerziteta u Novom Sadu potvrđena je prethodna odluka da ne bude ponovo izabran u zvanje vanrednog profesora. Time je, posle profesorke Jelene Kleut, drugi nastavnik Filozofskog fakulteta ostao bez izbora u zvanje, a rasprava se ubrzo sa samog slučaja profesora Mihića proširila na pitanje zakonitosti postupka, načina glasanja i tumačenja Statuta Univerziteta.