pauza tokom šetnje

Šta raditi tokom leta?

Leto pred moguće izbore donosi dvostruki zadatak – odmor i organizovanje – piše kolumnista Mašine Luka Petrović, naglašavajući da je ključno kanalisati građansku energiju u konkretnu pripremu za izborni dan i zaštitu glasova.

Leto pred moguće izbore donosi dvostruki zadatak – odmor i organizovanje – piše kolumnista Mašine Luka Petrović, naglašavajući da je ključno kanalisati građansku energiju u konkretnu pripremu za izborni dan i zaštitu glasova.

Izbori 2026/2_?: Šta se dešava u kampanji pre kampanje?

Mašina prati predizbornu kampanju pre kampanje. Informišemo vas o svim dešavanjima vezanim za predstojeće izbore, koji će se, možda, a možda i neće, održati ove ili naredne godine. Pratimo aktivnosti vlasti, studenata i opozicije, i one koja je najavila učešće na izborima, i one koja se povukla, i obaveštavamo vas na dnevnom nivou o tome kako se svi akteri pripremaju za izbore. Pratimo izmene zakona koje se odnose na izbore, reakcije međunarodnih aktera i druge aktivnosti relevantne za predstojeće izbore.

Mašina prati predizbornu kampanju pre kampanje. Informišemo vas o svim dešavanjima vezanim za predstojeće izbore, koji će se, možda, a možda i neće, održati ove ili naredne godine. Pratimo aktivnosti vlasti, studenata i opozicije, i one koja je najavila učešće na izborima, i one koja se povukla, i obaveštavamo vas na dnevnom nivou o tome kako se svi akteri pripremaju za izbore. Pratimo izmene zakona koje se odnose na izbore, reakcije međunarodnih aktera i druge aktivnosti relevantne za predstojeće izbore.

Kako 31 godinu nakon genocida u Srebrenici mladi u Srbiji kreiraju stavove o ovoj temi?

Kada obrazovni sistem ne ponudi činjenice, taj prostor ne ostaje prazan, već ga popunjavaju političke interpretacije, revizionizam, mitovi i nacionalistički narativi, objašnjava za Mašinu Dalia Koler iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), govoreći o tome kako se mladi u Srbiji informišu o genocidu u Srebrenici, čija se 31. godišnjica obeležava sutra. Istoričarka Dubravka Stojanović navodi da obrazovanje treba da donosi proverene i dokazane podatke i da o njihovom značenju otvara raspravu koja podstiče kritičko mišljenje. Važno je, smatra, u tu raspravu uključiti što više glasova – od onoga što „vam priča deda”, preko medija do provere istorijskih izvora.

Kada obrazovni sistem ne ponudi činjenice, taj prostor ne ostaje prazan, već ga popunjavaju političke interpretacije, revizionizam, mitovi i nacionalistički narativi, objašnjava za Mašinu Dalia Koler iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), govoreći o tome kako se mladi u Srbiji informišu o genocidu u Srebrenici, čija se 31. godišnjica obeležava sutra. Istoričarka Dubravka Stojanović navodi da obrazovanje treba da donosi proverene i dokazane podatke i da o njihovom značenju otvara raspravu koja podstiče kritičko mišljenje. Važno je, smatra, u tu raspravu uključiti što više glasova – od onoga što „vam priča deda”, preko medija do provere istorijskih izvora.

Štrajk radnika Fiata u Kragujevcu

Krah automobilske industrije u Evropi i najava globalnog napada na radna prava

Automobilska u Evropi nalazi se u krizi i sve više kaska za kineskim, električnim vozilima. Veliki proizvođači poput Folksvagena, BMW-a, Audija i Poršea beleže pad profita i najavljuju smanjivanje proizvodnje i radnih mesta. Kako će se to odraziti na Srbiju, šta kineske kompanije donose radnicama i radnicima u Srbiji i kako nam je između redova poturena najava globalnog napada na radna prava, razgovaramo sa Bojanom Tamindžijom, koordinatorkom programa za radna prava Centra za politike emancipacije.

Automobilska u Evropi nalazi se u krizi i sve više kaska za kineskim, električnim vozilima. Veliki proizvođači poput Folksvagena, BMW-a, Audija i Poršea beleže pad profita i najavljuju smanjivanje proizvodnje i radnih mesta. Kako će se to odraziti na Srbiju, šta kineske kompanije donose radnicama i radnicima u Srbiji i kako nam je između redova poturena najava globalnog napada na radna prava, razgovaramo sa Bojanom Tamindžijom, koordinatorkom programa za radna prava Centra za politike emancipacije.

Radosavljević (FEFA): Jednokratna pomoć nije besplatan novac – platiće je građani kroz novo zaduživanje

Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi svi punoletni građani mogli da dobiju jednokratnu novčanu pomoć, uz tvrdnju da ona ne bi bila finansirana iz budžeta, izazvala je brojne reakcije ekonomista. Profesor na FEFA fakultetu i ekonomista Goran Radosavljević za Mašinu ocenjuje da država za takvu meru nema „skriveni izvor novca“, već da će se, ukoliko ona bude sprovedena, Srbija dodatno zadužiti. Istovremeno, smatra da ovakve isplate imaju i političku i ekonomsku funkciju – mogu da posluže kao predizborni podsticaj biračima, ali i kao način da se privremeno poveća privredni rast kroz rast potrošnje.

Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi svi punoletni građani mogli da dobiju jednokratnu novčanu pomoć, uz tvrdnju da ona ne bi bila finansirana iz budžeta, izazvala je brojne reakcije ekonomista. Profesor na FEFA fakultetu i ekonomista Goran Radosavljević za Mašinu ocenjuje da država za takvu meru nema „skriveni izvor novca“, već da će se, ukoliko ona bude sprovedena, Srbija dodatno zadužiti. Istovremeno, smatra da ovakve isplate imaju i političku i ekonomsku funkciju – mogu da posluže kao predizborni podsticaj biračima, ali i kao način da se privremeno poveća privredni rast kroz rast potrošnje.

Budi davalac

Deficit krvi u Institutu za transfuziju: Potrebno je 1000 davalaca dnevno

Leto je nažalost, tradicionalno obeleženo nedostatkom krvi u Srbiji. U rezervama krvi, kako je prikazano na sajtu Instituta za transfuziju krvi, stabilne su samo B pozitivna i AB pozitivna krvna grupa. Sve ostale krvne grupe su u deficitu. Dobrovoljnim davanjem krvi možete nekome spasiti život.

Leto je nažalost, tradicionalno obeleženo nedostatkom krvi u Srbiji. U rezervama krvi, kako je prikazano na sajtu Instituta za transfuziju krvi, stabilne su samo B pozitivna i AB pozitivna krvna grupa. Sve ostale krvne grupe su u deficitu. Dobrovoljnim davanjem krvi možete nekome spasiti život.

Otvaranje izložbe DIPLOMA 26 – radovi diplomaca Fakulteta primenjenih umetnosti

Svečano otvaranje izložbe radova diplomaca Fakulteta primenjenih umetnosti – DIPLOMA 26, biće održano u utorak, 14. jula 2026. godine, u 19 časova, u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu (Vuka Karadžića 18). Izložba donosi generacijski pregled tema i interesovanja studenata završne godine.

Svečano otvaranje izložbe radova diplomaca Fakulteta primenjenih umetnosti – DIPLOMA 26, biće održano u utorak, 14. jula 2026. godine, u 19 časova, u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu (Vuka Karadžića 18). Izložba donosi generacijski pregled tema i interesovanja studenata završne godine.

Zgrada Filozofskog fakulteta u Nišu

Zaposleni Filozofskog fakulteta u Nišu pozvali javnost da stane u odbranu fakulteta nakon ukidanja budžetskih mesta

Zaposleni na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu uputili su javni poziv akademskoj zajednici, kulturnim radnicima, sindikatima, organizacijama i građanima da podrže ovu visokoškolsku ustanovu nakon odluke Vlade Republike Srbije da ukine budžetska mesta za studijske programe srbistike, istorije i ruskog jezika i književnosti.

Zaposleni na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu uputili su javni poziv akademskoj zajednici, kulturnim radnicima, sindikatima, organizacijama i građanima da podrže ovu visokoškolsku ustanovu nakon odluke Vlade Republike Srbije da ukine budžetska mesta za studijske programe srbistike, istorije i ruskog jezika i književnosti.

EU

Popović: Evropski parlament ne može da prenebregne da je situacija u Srbiji daleko od evropskih vrednosti

Stav Evropske komisije da je Srbija spremna za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima ne znači da je Evropska komisija oduševljena režimom Aleksandra Vučića i da želi da ga zadrži na vlasti, već da pokušava da vodi, takozvanu, realpolitiku i da Srbiju vrati na evropski put, ocenjuje za Mašinu analitičar Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku. Smatra, ipak, da je Komisija ovim prešla crvenu liniju i da čini više štete nego koristi procesu proširenja Evropske unije. Sa njim smo razgovarali i o Rezoluciji o Srbiji, koju je juče usvojio Evropski parlament, i o ‘odmrznutom’ procesu formiranja Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

Stav Evropske komisije da je Srbija spremna za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima ne znači da je Evropska komisija oduševljena režimom Aleksandra Vučića i da želi da ga zadrži na vlasti, već da pokušava da vodi, takozvanu, realpolitiku i da Srbiju vrati na evropski put, ocenjuje za Mašinu analitičar Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku. Smatra, ipak, da je Komisija ovim prešla crvenu liniju i da čini više štete nego koristi procesu proširenja Evropske unije. Sa njim smo razgovarali i o Rezoluciji o Srbiji, koju je juče usvojio Evropski parlament, i o ‘odmrznutom’ procesu formiranja Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

EXPO

Zajednica umetnosti i kulture poziva na bojkot Ekspo 2027: Nebriga i represija su dostigle vrhunac

Ministarstvo kulture ukinulo je sve redovne konkurse za podršku savremenom stvaralaštvu i preusmerilo sve finansije na konkurse za projekte u okviru Ekspo 2027, saopštila je inicijativa Zajednica umetnosti i kulture i pozvala na bojkot. Mašina razgovara sa Virdžinijom Đeković Miketić, asistentkinjom na FDU i članicom Upravnog odbora NKSS o represiji u kulturi, ulozi kulture za Ekspo i razlozima za bojkot.

Ministarstvo kulture ukinulo je sve redovne konkurse za podršku savremenom stvaralaštvu i preusmerilo sve finansije na konkurse za projekte u okviru Ekspo 2027, saopštila je inicijativa Zajednica umetnosti i kulture i pozvala na bojkot. Mašina razgovara sa Virdžinijom Đeković Miketić, asistentkinjom na FDU i članicom Upravnog odbora NKSS o represiji u kulturi, ulozi kulture za Ekspo i razlozima za bojkot.

Bistrica, MHE Suknari

Upravni sud poništio odluku SO Vlasotince: Građani dobili spor oko referenduma o betonskom zidu na Vlasini

Upravni sud, Odeljenje u Nišu, poništio je odluku Skupštine opštine Vlasotince kojom je odbačen predlog za raspisivanje referenduma o izgradnji betonskog zida na levoj obali reke Vlasine. Presudom je usvojena tužba Inicijativnog odbora za raspisivanje referenduma, čime je, prema oceni podnosilaca inicijative, potvrđeno da je lokalna vlast postupila suprotno zakonu.

Upravni sud, Odeljenje u Nišu, poništio je odluku Skupštine opštine Vlasotince kojom je odbačen predlog za raspisivanje referenduma o izgradnji betonskog zida na levoj obali reke Vlasine. Presudom je usvojena tužba Inicijativnog odbora za raspisivanje referenduma, čime je, prema oceni podnosilaca inicijative, potvrđeno da je lokalna vlast postupila suprotno zakonu.

Prekinuta sednica Senata u Novom Sadu, članica napustila zasedanje zbog tajnog glasanja o prigovoru prof. Mihića

Prekinuta je sednica Proširenog Senata Univerziteta u Novom Sadu (UNS) jer je članica Senata sa Akademije umetnosti Bosiljka Zirojević Lečić napustila zasedanje nakon što je izglasano da se o prigovoru profesora Mihića glasa tajno, prenosi portal Razglas news. Vanredni profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Mihić je podneo prigovor na odluku Senata da ne bude reizabran u zvanje profesora, a o tome je danas trebao da odlučuje Prošireni Senat.

Prekinuta je sednica Proširenog Senata Univerziteta u Novom Sadu (UNS) jer je članica Senata sa Akademije umetnosti Bosiljka Zirojević Lečić napustila zasedanje nakon što je izglasano da se o prigovoru profesora Mihića glasa tajno, prenosi portal Razglas news. Vanredni profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Mihić je podneo prigovor na odluku Senata da ne bude reizabran u zvanje profesora, a o tome je danas trebao da odlučuje Prošireni Senat.

nećeš kopati

Izložba „Linija militantnog optimizma“ od 15. jula u Galeriji ULUS

„Linija militantnog optimizma“ je samostalna izložba Rene Redle i Vladana Jeremića u Galeriji ULUS, kojom se kroz crteže tušem i akvarele, tekstilne banere i zastave otvaraju pitanja potencijala savremenog stvaralaštva, ekoloških borbi i društvene solidarnosti. U Galeriji ULUS u Knez Mihailovoj ulici posetioci će moći da je pogledaju od 15. jula do 1. avgusta.

„Linija militantnog optimizma“ je samostalna izložba Rene Redle i Vladana Jeremića u Galeriji ULUS, kojom se kroz crteže tušem i akvarele, tekstilne banere i zastave otvaraju pitanja potencijala savremenog stvaralaštva, ekoloških borbi i društvene solidarnosti. U Galeriji ULUS u Knez Mihailovoj ulici posetioci će moći da je pogledaju od 15. jula do 1. avgusta.

Tokom topotnig talasa

Sindikati u EU zahtevaju veću zaštitu radnika tokom visokih temeperatura i toplotnih talasa

Sindikati u Evropi nastavljaju borbu za donošenje novih propisa koji bi sprečili pogubne posledice rada na visokim temperaturama. Prema saznanjima Gardijana, evropski sindikati rade na uvođenju pooštrenih mera u sklopu Zakona o kvalitetnim radnim mestima koji je u Evropskoj uniji planiran za kraj 2026. godine.

Sindikati u Evropi nastavljaju borbu za donošenje novih propisa koji bi sprečili pogubne posledice rada na visokim temperaturama. Prema saznanjima Gardijana, evropski sindikati rade na uvođenju pooštrenih mera u sklopu Zakona o kvalitetnim radnim mestima koji je u Evropskoj uniji planiran za kraj 2026. godine.

Nova istražna bušotina na svega četiri kilometra od arheološkog nalazišta Feliks Romulijana

Na svega četiri kilometra od carske palate Felix Romuliane, kulturnog dobra pod zaštitom UNESCO-a, pronađena je nova istražna bušotina na obodima Malke Golaje kod Zaječara, javlja udruženje Eko Istok. „Konačne granice budućeg kompleksa još nisu poznate, zbog čega javnost trenutno ne može sa sigurnošću da zna dokle bi se budući rudarski zahvati mogli prostirati“, navode iz udruženja.

Na svega četiri kilometra od carske palate Felix Romuliane, kulturnog dobra pod zaštitom UNESCO-a, pronađena je nova istražna bušotina na obodima Malke Golaje kod Zaječara, javlja udruženje Eko Istok. „Konačne granice budućeg kompleksa još nisu poznate, zbog čega javnost trenutno ne može sa sigurnošću da zna dokle bi se budući rudarski zahvati mogli prostirati“, navode iz udruženja.

Kamere

Veran Matić: „Javni interes zamenjen finansiranjem propagandne mreže“

Od početka godine u Srbiji je registrovano najmanje 88 novih medija, dok je na 140 završenih konkursa za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja raspodeljeno oko 1,7 milijardi dinara. Analize Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) pokazuju da je značajan deo novca završio kod nekoliko velikih medijskih grupacija i njihovih povezanih firmi, dok se istovremeno ubrzano širi mreža novih lokalnih portala. Predsednik Upravnog odbora ANEM-a Veran Matić za Mašinu ocenjuje da sistem projektnog sufinansiranja više ne ostvaruje svoju prvobitnu svrhu i upozorava da profesionalni lokalni mediji ostaju bez sredstava neophodnih za opstanak.

Od početka godine u Srbiji je registrovano najmanje 88 novih medija, dok je na 140 završenih konkursa za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja raspodeljeno oko 1,7 milijardi dinara. Analize Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) pokazuju da je značajan deo novca završio kod nekoliko velikih medijskih grupacija i njihovih povezanih firmi, dok se istovremeno ubrzano širi mreža novih lokalnih portala. Predsednik Upravnog odbora ANEM-a Veran Matić za Mašinu ocenjuje da sistem projektnog sufinansiranja više ne ostvaruje svoju prvobitnu svrhu i upozorava da profesionalni lokalni mediji ostaju bez sredstava neophodnih za opstanak.

baucal

Baucal o Univerzitetu „Sveti Sava“: Može da nosi ime univerziteta, ali suštinski neće biti univerzitet

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal u razgovoru za Mašinu ocenio je da osnivanje novih univerziteta nije sporno ukoliko iza takvih odluka stoje ozbiljne analize, jasna razvojna strategija i široka stručna rasprava. Međutim, govoreći o najavljenom Univerzitetu „Sveti Sava“, upozorava da javni univerzitet koji nastaje u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom dovodi u pitanje samu suštinu univerziteta kao mesta slobodnog kritičkog mišljenja. „Može da nosi tablu na kojoj piše univerzitet, ali suštinski neće biti univerzitet“, poručuje Baucal, uz ocenu da iza aktuelnih poteza vlasti vidi pokušaj slabljenja autonomije visokog obrazovanja i uspostavljanja političke kontrole nad akademskom zajednicom.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Baucal u razgovoru za Mašinu ocenio je da osnivanje novih univerziteta nije sporno ukoliko iza takvih odluka stoje ozbiljne analize, jasna razvojna strategija i široka stručna rasprava. Međutim, govoreći o najavljenom Univerzitetu „Sveti Sava“, upozorava da javni univerzitet koji nastaje u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom dovodi u pitanje samu suštinu univerziteta kao mesta slobodnog kritičkog mišljenja. „Može da nosi tablu na kojoj piše univerzitet, ali suštinski neće biti univerzitet“, poručuje Baucal, uz ocenu da iza aktuelnih poteza vlasti vidi pokušaj slabljenja autonomije visokog obrazovanja i uspostavljanja političke kontrole nad akademskom zajednicom.

EU

Evroposlanici za Mašinu: Otvaranje Klastera 3 vlast u Srbiji može zloupotrebiti pred izbore, nema pomaka u vladavini prava

Srbija neće otvoriti Klaster 3 ovog meseca jer taj predlog Evropske komisije neće podržati države članice, smatraju evroposlanici iz Slovenije i Hrvatske Vladimir Prebilič i Gordan Bosanac, sa kojima je Mašina razgovarala nakon usvajanja Rezolucije o Srbiji u Evropskom parlamentu. U Rezoluciji se ocenjuje da Srbija stagnira na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a evroposlanici za Mašinu navode nema pomaka u Srbiji kada je reč o vladavini prava i da su izlaz iz političke krize parlamentarni izbori.

Srbija neće otvoriti Klaster 3 ovog meseca jer taj predlog Evropske komisije neće podržati države članice, smatraju evroposlanici iz Slovenije i Hrvatske Vladimir Prebilič i Gordan Bosanac, sa kojima je Mašina razgovarala nakon usvajanja Rezolucije o Srbiji u Evropskom parlamentu. U Rezoluciji se ocenjuje da Srbija stagnira na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a evroposlanici za Mašinu navode nema pomaka u Srbiji kada je reč o vladavini prava i da su izlaz iz političke krize parlamentarni izbori.

Saobraćaj u Beogradu, trolejbusi

Javno-privatno partnerstvo sa Strelom zvanično obustavljeno, ali nisu svi zahtevi sindikata GSP-a ispunjeni

Privatni prevoznik Strela iz Obrenovca zvanično neće preuzeti četiri linije u zonama 1 I 2 u Beogradu. Juče je obustavljen postupak javne nabavke zbog zaštite javnog interesa i time je ispunjen jedan od zahteva sindikata. Međutim, još uvek nema garancija da se privatizacija javnog prevoza u glavnom gradu sada završava.

Privatni prevoznik Strela iz Obrenovca zvanično neće preuzeti četiri linije u zonama 1 I 2 u Beogradu. Juče je obustavljen postupak javne nabavke zbog zaštite javnog interesa i time je ispunjen jedan od zahteva sindikata. Međutim, još uvek nema garancija da se privatizacija javnog prevoza u glavnom gradu sada završava.

Malinari iz Arilja traže bolju otkupnu cenu, zahtevaju sastanak sa ministrom

Sramna je i ponižavajuća otkupna cena malina od 400 dinara, rečeno je danas ispred opštine Arilje na protestu proizvođača malina. Na protest je pozvalo Udruženje proizvođača maline „Vilamet”, iz kog za Mašinu navode da zahtevaju hitan sastanak sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem i sa otkupljivačima.

Sramna je i ponižavajuća otkupna cena malina od 400 dinara, rečeno je danas ispred opštine Arilje na protestu proizvođača malina. Na protest je pozvalo Udruženje proizvođača maline „Vilamet”, iz kog za Mašinu navode da zahtevaju hitan sastanak sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem i sa otkupljivačima.

NUNS: Serija pretnji novinarima, profesorima i medijima zahteva hitnu reakciju države

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije je osudilo novi talas pretnji upućenih novinarkama, profesorima, pravnicima i medijima, ocenjujući da je neophodna hitna reakcija nadležnih institucija kako bi se zaštitila bezbednost svih koji su se našli na meti.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije je osudilo novi talas pretnji upućenih novinarkama, profesorima, pravnicima i medijima, ocenjujući da je neophodna hitna reakcija nadležnih institucija kako bi se zaštitila bezbednost svih koji su se našli na meti.

REM

NUNS podržava povratak nezavisnih članova u REM, opozicija upozorava da četiri glasa nisu dovoljna

Izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) otvorio je dilemu da li nezavisni kandidati treba da prihvate mandate iako neće imati većinu u tom telu. Dok u NUNS-u smatraju da je bolje imati četiri kredibilna člana nego ponovo ulaziti u neizvestan izborni proces, iz Zeleno-levog fronta poručuju da bez većine nezavisnih članova nema ni suštinskih promena u radu REM-a. Mašina je za komentar pitala i članove Saveta REM-a koji su pre šest meseci podneli ostavke, dok je u međuvremenu skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo zauzeo stav da njihove ostavke nemaju pravno dejstvo.

Izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) otvorio je dilemu da li nezavisni kandidati treba da prihvate mandate iako neće imati većinu u tom telu. Dok u NUNS-u smatraju da je bolje imati četiri kredibilna člana nego ponovo ulaziti u neizvestan izborni proces, iz Zeleno-levog fronta poručuju da bez većine nezavisnih članova nema ni suštinskih promena u radu REM-a. Mašina je za komentar pitala i članove Saveta REM-a koji su pre šest meseci podneli ostavke, dok je u međuvremenu skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo zauzeo stav da njihove ostavke nemaju pravno dejstvo.

Filozofski fakultet Niš

Filozofski fakultet u Nišu bez 68 budžetskih mesta za tri studijska programa: Profesori i studenti optužuju Vladu za kršenje zakona

Profesori, saradnici i studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu zatražili su od Vlade Srbije da hitno povuče odluku kojom za akademsku 2026/27. godinu nisu odobrena budžetska mesta za osnovne akademske studije srbistike, istorije i ruskog jezika i književnosti. Kako su poručili, reč je o prvom slučaju u istoriji Fakulteta da nijedan brucoš na ova tri studijska programa neće moći da studira o trošku države, uprkos tome što je prijemni ispit već održan, a kandidati ostvarili dovoljan broj bodova za budžetsko finansiranje.

Profesori, saradnici i studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu zatražili su od Vlade Srbije da hitno povuče odluku kojom za akademsku 2026/27. godinu nisu odobrena budžetska mesta za osnovne akademske studije srbistike, istorije i ruskog jezika i književnosti. Kako su poručili, reč je o prvom slučaju u istoriji Fakulteta da nijedan brucoš na ova tri studijska programa neće moći da studira o trošku države, uprkos tome što je prijemni ispit već održan, a kandidati ostvarili dovoljan broj bodova za budžetsko finansiranje.

Rektorat univerziteta u Beogradu

I kvote su odobrene: Uprkos teškoj godini za visoko obrazovanje, interesovanje za fakultete poraslo

Nakon odlaganja, kvote za upis na fakultete odobene su, a broj prijavljenih veći nego prošle godine. Šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Smiljana Milinkov, za Mašinu kaže da je u odnosu na broj mesta, skoro duplo više maturanata u Novom Sadu konkurisalo za studije novinarstva.

Nakon odlaganja, kvote za upis na fakultete odobene su, a broj prijavljenih veći nego prošle godine. Šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Smiljana Milinkov, za Mašinu kaže da je u odnosu na broj mesta, skoro duplo više maturanata u Novom Sadu konkurisalo za studije novinarstva.