„Suočeni sa dubokom društvenom i političkom krizom koja se manifestuje kroz institucionalnu korupciju, siromaštvo, rastuću nejednakost, represiju, razaranje društvenih odnosa, rasprodaju prirodnih resursa i uništavanje životne sredine u našoj zemlji, mi dolepotpisani okupili smo se oko zajedničkih vrednosti i ciljeva kako bismo se suprotstavili ovakvom stanju stvari i obavezali se da radimo na rešavanju sistemskih problema koji su ga prouzrokovali“, navodi se u preambuli deklaracije Društvenog fronta.
Šta je Društveni front?
Društveni front nije politička partija i ne namerava da izlazi na izbore. Nastao je, kako se navodi, na talasu masovnog pokreta koji su pokrenule studentske blokade, štrajkovi i protesti širom zemlje, prvi put zvanično 8. marta na protestu „Rame uz rame“, o čemu smo ranije pisali na Mašini.
Asocijaciju Društveni front čini 16 radničkih kolektiva, sindikata i formalnih i neformalnih strukovnih zajednica i udruženja. Podsetimo, svoje prvo istupanje u javnost Društveni front je imao na protestu 28. juna u Beogradu.
Ciljevi Društvenog fronta
U deklaraciji se navodi da potpisnici žele da osnuju konfederaciju radničkih kolektiva i strukovnih udruženja iz različitih sektora koja će imati za cilj da zajednički rade na sistemskim promenama u društvu.
Pored toga, ciljevi Društvenog fronta su: ispunjenje studentskih zahteva, ispunjenje zahteva iz Programskog minimuma koji se tiču pojedinačnih sektora i socijalnih i ekonomskih pitanja uopšte, uspostavljanje trajne demokratske strukture za stalnu kontrolu i vršenje pritiska na donosioce odluka, ostvarenje prava svih koji žive od svog rada da učestvuju u rešavanju pitanja sopstvenog sektora, kao i da aktivno učestvuju u donošenju odluka koje se tiču njihove lokalne zajednice, ali i pitanja šire društvene zajednice.
U deklaraciji se navodi i da Društveni front počiva na principima direktne demokratije, solidarnosti, uzajamne podrške, samostalnosti i humanizma.
„Društveni front, kroz povezivanje i zajedničko delovanje radnika iz različitih sektora, radiće na tome da se institucije sistema, uzurpirane od strane vlasti, vrate društvu i da budu u funkciji opšteg dobra građana. Centralni dokument Fronta je Programski minimum, koji nastaje kroz javne diskusije i radionice, uz učešće svih priključenih sektora. Ovaj dokument imenuje uzroke i posledice krize unutar svakog sektora i postavlja smernice za njeno prevazilaženje – od izmena zakona do većih sistemskih promena i proširene saradnje među sektorima. Istovremeno, u Programskom minimumu prepoznati su problemi oko kojih postoji opšti društveni konsenzus“, piše u deklaraciji.
Organizacija unutar Društvenog fronta
U deklaraciji se ističe da su članice Društvenog fronta grupisane po različitim sektorima kojima pripadaju i kroz saradnju više udruženja i kolektiva rade na pisanju Programskog minimuma za sopstvene sektore.
„Pored zalaganja za promene u svakom pojedinačnom sektoru, Društveni front se zalaže i za usvajanje izmena Zakona o radu i Zakona o štrajku, koje su pripremljene u saradnji studenata i pet nacionalnih sindikata, kao i za izmene drugih zakona od opšteg značaja u cilju stvaranja pravednijeg društva“, navodi se u deklaraciji.
Društveni front pozviva radničke kolektive, sindikate, strukovna udruženja i zajednice koji podržavaju studentske zahteve i borbu za sistemske promene da se priključe Društvenom frontu.

„Naš zajednički zadatak je težak, ali neophodan – izgraditi pravedno i solidarno društvo sa institucijama koje rade za opšte dobro svih građana“, poručuje Društveni front.
Potpisnici deklaracije su: Zajednica zaposlenih u predškolstvu – Predškolski krug, PULS beogradskih osnovnih škola, PULS beogradskih srednjih škola, Ujedinjene zemunske osnovne škole, Sindikat u osnivanju „Jedinstvo EPS“, Zbor zdravstvenih radnika Srbije, Zajednica umetnosti i kulture, Sindikat muzičkih umetnika, IT Srbija, Sindikat medijskih radnika u osnivanju – SMER, Sindikat sudske vlasti, Glas prosvete – Zaječar, Plenum prosvetnih radnika Kraljeva, Plenum Knjaževačkih prosvetara, Grupa inženjera Srbije – Zahtevi inženjera i Udruženja prosveta Banata.
A.G.A.