Aktivistkinje o nasilju nad studentkinjama: „Nemamo drugu opciju nego da budemo na ulici”

Prošlo je godinu dana otkako je studentkinja Nikolina Sinđelić iznela optužbe protiv tadašnjeg komandanta Jedinice za obezbeđivanje određenih ličnosti i objekata (JZO) Marka Krička za zlostavljanje, vređanje i pretnje silovanjem, koje je on negirao. Skoro na godišnjicu ovog događaja ponovio se još jedan napad na studentkinju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, ali ni u ovom slučaju nakon više od deset dana, prema navodima studentkinje, nema pomaka u istrazi. Aktivistkinje Emilija Milenković i Ana Mirkailo za Mašinu ocenjuju da su ova dva slučaja pokazatelj da institucije i dalje ne funkcionišu i da policija nema adekvatne odgovore na prijavljeno nasilje.

Prošlo je godinu dana otkako je studentkinja Nikolina Sinđelić iznela optužbe protiv tadašnjeg komandanta Jedinice za obezbeđivanje određenih ličnosti i objekata (JZO) Marka Krička za zlostavljanje, vređanje i pretnje silovanjem, koje je on negirao. Skoro na godišnjicu ovog događaja ponovio se još jedan napad na studentkinju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, ali ni u ovom slučaju nakon više od deset dana, prema navodima studentkinje, nema pomaka u istrazi. Aktivistkinje Emilija Milenković i Ana Mirkailo za Mašinu ocenjuju da su ova dva slučaja pokazatelj da institucije i dalje ne funkcionišu i da policija nema adekvatne odgovore na prijavljeno nasilje.

„Politika odozdo”: Promenjeni kriterijumi za dodelu javnog novca u Aleksincu

Žene poljoprivrednice iz Aleksinca i okoline, kada konkurišu za dobijanje opštinskih subvencija, imaju jedan bod više nego muškarci. Razlog za to je uvođenje tzv. „kriterijuma rodne ravnopravnosti“. O ovoj temi pisali smo u okviru serijala „Politika odozdo“ koji se sprovodi u saradnji Beogradskom otvorenom školom.

Žene poljoprivrednice iz Aleksinca i okoline, kada konkurišu za dobijanje opštinskih subvencija, imaju jedan bod više nego muškarci. Razlog za to je uvođenje tzv. „kriterijuma rodne ravnopravnosti“. O ovoj temi pisali smo u okviru serijala „Politika odozdo“ koji se sprovodi u saradnji Beogradskom otvorenom školom.

Žene će vam suditi

Nasilje nad studentkinjom iznova otvara pitanje bezbednosti žena i poverenja u institucije

Pet dana nakon što je studentkinja sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu brutalno napadnuta od strane muškarca kojem je prethodno otvorila vrata svoje zgrade, napadač još uvek nije pronađen, a slučaj se vodi kao razbojništvo. Studenti ukazuju na propuste u postupanju institucija, a iz Autonomnog ženskog centra (AŽC) upozoravaju da ovaj slučaj otvara šire pitanje bezbednosti žena i poverenja u institucije. Biljana Janjić iz FemPlatza u ovom slučaju prepoznaje kontinuirani problem da se na nasilje ne odgovara na vreme.

Pet dana nakon što je studentkinja sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu brutalno napadnuta od strane muškarca kojem je prethodno otvorila vrata svoje zgrade, napadač još uvek nije pronađen, a slučaj se vodi kao razbojništvo. Studenti ukazuju na propuste u postupanju institucija, a iz Autonomnog ženskog centra (AŽC) upozoravaju da ovaj slučaj otvara šire pitanje bezbednosti žena i poverenja u institucije. Biljana Janjić iz FemPlatza u ovom slučaju prepoznaje kontinuirani problem da se na nasilje ne odgovara na vreme.

Tri femicida za sedam dana: Država i dalje bez odgovora, nasilje postaje poligon za senzacionalizam i mržnju

Tri femicida u svega sedam dana ponovo su otvorila pitanje zbog čega institucije ne uspevaju da zaštite žene koje prijavljuju nasilje, ali i zašto se ubistva žena u javnosti i dalje tretiraju kao pojedinačni zločini, a ne kao posledica duboko ukorenjenog rodno zasnovanog nasilja. Sagovornice Mašine, programska direktorka FemPlatza Kosana Beker i članica Komisije za žalbe Saveta za štampu Jelena Petković, upozoravaju da je reč o dva povezana problema: izostanku institucionalne odgovornosti i medijskoj praksi koja dodatno narušava dostojanstvo žrtava.

Tri femicida u svega sedam dana ponovo su otvorila pitanje zbog čega institucije ne uspevaju da zaštite žene koje prijavljuju nasilje, ali i zašto se ubistva žena u javnosti i dalje tretiraju kao pojedinačni zločini, a ne kao posledica duboko ukorenjenog rodno zasnovanog nasilja. Sagovornice Mašine, programska direktorka FemPlatza Kosana Beker i članica Komisije za žalbe Saveta za štampu Jelena Petković, upozoravaju da je reč o dva povezana problema: izostanku institucionalne odgovornosti i medijskoj praksi koja dodatno narušava dostojanstvo žrtava.

menstrualni proizvodi

Menstrualno odsustvo nije privilegija, već pitanje dostojanstva: Šta Srbija može da nauči od Crne Gore

Usvajanjem izmena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima žene u Crnoj Gori dobijaju pravo na menstrualno odsustvo otvorena je tema koja u Srbiji i dalje gotovo da ne postoji u institucionalnim raspravama. Dok se u regionu menstruacija sve više prepoznaje kao pitanje radnih prava, javnog zdravlja i rodne ravnopravnosti, u Srbiji se i dalje vodi borba da se o njoj govori bez stigme. Sagovornice Mašine Cvetinčanin Knežević i Jerinić ocenjuju da je crnogorsko rešenje važan iskorak za region, ali upozoravaju da Srbija zbog izostanka političke volje još nije blizu sličnog modela.

Usvajanjem izmena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima žene u Crnoj Gori dobijaju pravo na menstrualno odsustvo otvorena je tema koja u Srbiji i dalje gotovo da ne postoji u institucionalnim raspravama. Dok se u regionu menstruacija sve više prepoznaje kao pitanje radnih prava, javnog zdravlja i rodne ravnopravnosti, u Srbiji se i dalje vodi borba da se o njoj govori bez stigme. Sagovornice Mašine Cvetinčanin Knežević i Jerinić ocenjuju da je crnogorsko rešenje važan iskorak za region, ali upozoravaju da Srbija zbog izostanka političke volje još nije blizu sličnog modela.

žene prolaze pored izloga

Menopauza je društveno pitanje koje se tiče svih nas

Menopauza u Srbiji i dalje je obavijena neznanjem i predrasudama, iako žene u njoj provedu i do trećine života – upozorava dr Mina Hagen, ističući da je reč ne samo o zdravstvenom, već i društvenom pitanju, o kojem se konačno sve više govori, dok se žene sve češće ohrabruju da podele svoja iskustva i razbiju dugogodišnju tišinu.

Menopauza u Srbiji i dalje je obavijena neznanjem i predrasudama, iako žene u njoj provedu i do trećine života – upozorava dr Mina Hagen, ističući da je reč ne samo o zdravstvenom, već i društvenom pitanju, o kojem se konačno sve više govori, dok se žene sve češće ohrabruju da podele svoja iskustva i razbiju dugogodišnju tišinu.

Promocija zbirke kratkih priča „I ovo je nasilje“ u organizaciji IRIDE

Organizacija IRIDA najavila je promociju zbirke kratkih priča „I ovo je nasilje“ koja će se održati u petak, 26. juna, od 19-21 časa, u Makart knjižari u Čumićevom sokačetu, u Beogradu. Nakon otvaranja promocije uz odlomak iz zbirke sledi panel diskusija na kojoj će se govoriti o tome „zašto žene kasno prepoznaju ili nikada ne imenuju nasilje koje su preživele – od stida i usamljenosti do osećaja krivice“.

Organizacija IRIDA najavila je promociju zbirke kratkih priča „I ovo je nasilje“ koja će se održati u petak, 26. juna, od 19-21 časa, u Makart knjižari u Čumićevom sokačetu, u Beogradu. Nakon otvaranja promocije uz odlomak iz zbirke sledi panel diskusija na kojoj će se govoriti o tome „zašto žene kasno prepoznaju ili nikada ne imenuju nasilje koje su preživele – od stida i usamljenosti do osećaja krivice“.

„Podrži devojčice programerke“: Da i devojčice iz malih sredina dobiju velike prilike

U novom ciklusu programa Fonda Devojčice programerke u 2026. i 2027. godini, za koji se trenutno prikupljaju sredstva, sto devojčica dobiće priliku da napravi prve korake u svetu programiranja i robotike, razvije nova znanja i veštine i otkrije koliko daleko mogu da ih odvedu radoznalost, upornost i podrška zajednice, navodi se u saopštenju organizacije IRIDA, koja realizuje ovaj program. Program je namenjen devojčicama uzrasta od 7 do 14 godina i nije neophodno prethodno znanje i iskustvo.

U novom ciklusu programa Fonda Devojčice programerke u 2026. i 2027. godini, za koji se trenutno prikupljaju sredstva, sto devojčica dobiće priliku da napravi prve korake u svetu programiranja i robotike, razvije nova znanja i veštine i otkrije koliko daleko mogu da ih odvedu radoznalost, upornost i podrška zajednice, navodi se u saopštenju organizacije IRIDA, koja realizuje ovaj program. Program je namenjen devojčicama uzrasta od 7 do 14 godina i nije neophodno prethodno znanje i iskustvo.

Rok kamp za devojčice; Foto: Mašina.

„Rokaj sa devojčicama“: Pokrenuta kampanja da 30 devojčica zasvira na Rok kampu ovog leta

Pokrenuta je kampanja „Rokaj sa devojčicama“ kako bi, navode organizatorke ovog programa, 30 devojčica, uzrasta od 11 do 15 godina, ovog leta naučile da sviraju svoj omiljeni instrument, formiraju bendove i nastupaju pred publikom na Rok kampu za devojčice u Šapcu. Kampanja prikupljanja sredstava je aktivna na platformi donacije.rs.

Pokrenuta je kampanja „Rokaj sa devojčicama“ kako bi, navode organizatorke ovog programa, 30 devojčica, uzrasta od 11 do 15 godina, ovog leta naučile da sviraju svoj omiljeni instrument, formiraju bendove i nastupaju pred publikom na Rok kampu za devojčice u Šapcu. Kampanja prikupljanja sredstava je aktivna na platformi donacije.rs.

Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja: U Srbiji tokom 2025. ubijeno najmanje 16 žena

Na Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja Autonomni ženski centar (AŽC) upozorava da, uprkos padu broja ubijenih žena tokom 2025. godine, nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, dok institucionalni propusti nastavljaju da ugrožavaju živote žena i dece. Kako dodaju, tokom 2025. godine u Srbiji je najmanje 16 žena ubijeno u porodično-partnerskom kontekstu.

Na Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja Autonomni ženski centar (AŽC) upozorava da, uprkos padu broja ubijenih žena tokom 2025. godine, nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, dok institucionalni propusti nastavljaju da ugrožavaju živote žena i dece. Kako dodaju, tokom 2025. godine u Srbiji je najmanje 16 žena ubijeno u porodično-partnerskom kontekstu.

Narodna skupština

Janjić o glasanju o femicidu u Skupštini: „Nismo u stanju kao država i kao institucije da organizujemo jednu najobičniju raspravu“

Predlog dopune Krivičnog zakonika kojim bi femicid bio definisan kao posebno krivično delo nije dobio podršku da se nađe ni na dnevnom redu Skupštine Srbije, a za predlog je na jučerašnjem zasedanju glasalo svega 25 od 177 prisutnih poslanika. Predlog je u martu ove godine podneo Pokret slobodnih građana. Janjić iz organizacije FemPlatz kaže da se juče vrlo jasno pokazalo da se političke stranke vode svojim interesima, a ne dobrobiti svih nas.

Predlog dopune Krivičnog zakonika kojim bi femicid bio definisan kao posebno krivično delo nije dobio podršku da se nađe ni na dnevnom redu Skupštine Srbije, a za predlog je na jučerašnjem zasedanju glasalo svega 25 od 177 prisutnih poslanika. Predlog je u martu ove godine podneo Pokret slobodnih građana. Janjić iz organizacije FemPlatz kaže da se juče vrlo jasno pokazalo da se političke stranke vode svojim interesima, a ne dobrobiti svih nas.

Osmi mart 2025

Promocija „Manifesta žena Srbije” u Boru i Zaječaru

Ženska platforma za razvoj u Srbiji poziva na promociju „Manifesta žena Srbije za novi društveni ugovor" u gradovima istočne Srbije – sutra u Boru i prekosutra u Zaječaru. U sklopu programa, biće održane i tribine pod nazivom „Ženski kafe“.

Ženska platforma za razvoj u Srbiji poziva na promociju „Manifesta žena Srbije za novi društveni ugovor” u gradovima istočne Srbije – sutra u Boru i prekosutra Zaječaru. U sklopu programa, biće održane i tribine pod nazivom „Ženski kafe“.

Žene će vam suditi

Tribina „Traganje za pravdom: Nasilje nad ženama pred Evropskim sudom za ljudska prava“

Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM organizuje predstavljanje publikacije „Traganje za pravdom – Slučajevi nasilja nad ženama pred Evropskim sudom za ljudska prava: priručnik za ženske organizacije iz regiona Zapadnog Balkana“, autorke Biljane Branković, u ponedeljak, 16. marta, od 13 do 15 časova, u Kući ljudskih prava.

Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM organizuje predstavljanje publikacije „Traganje za pravdom – Slučajevi nasilja nad ženama pred Evropskim sudom za ljudska prava: priručnik za ženske organizacije iz regiona Zapadnog Balkana“, autorke Biljane Branković, u ponedeljak, 16. marta, od 13 do 15 časova, u Kući ljudskih prava.

Žene su marširale za antifašizam: Kome je to zasmetalo? 

Mizogini, transfobični i homofobični komentari danima kruže društvenim mrežama ispod objava sa Osmomartovskog marša, koji je bio organizovan u Beogradu u nedelju i sa kog su poslate poruke o jednakosti i antifašizmu, kao i zahtev za raspisivanjem parlamentarnih izbora. Dina, voditeljka programa, izložena je zbog toga pretnjama, uvredama i napadima. U nastavku prenosimo tekst Vanje Petrović, članice kolektiva „Osmi mart, svaki dan”, koji je organizovao ovogodišnji marš.

Mizogini, transfobični i homofobični komentari danima kruže društvenim mrežama ispod objava sa Osmomartovskog marša, koji je bio organizovan u Beogradu u nedelju i sa kog su poslate poruke o jednakosti i antifašizmu, kao i zahtev za raspisivanjem parlamentarnih izbora. Dina, voditeljka programa, izložena je zbog toga pretnjama, uvredama i napadima. U nastavku prenosimo tekst Vanje Petrović, članice kolektiva „Osmi mart, svaki dan”, koji je organizovao ovogodišnji marš.

Novinarke protiv nasilja prema ženama: Medijske objave i izveštaji o nasilju prema ženama više ne ismevaju nasilje

Analiza medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u Srbiji tokom 2024. godine pokazuje da su i dalje prisutni brojni problemi u načinu na koji mediji pristupaju ovoj temi, uprkos određenim pomacima u odnosu na prethodne godine, pokazuje nova analiza grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama. Rezultati ukazuju da mediji i dalje često krše osnovna pravila zaštite žrtava.

Analiza medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u Srbiji tokom 2024. godine pokazuje da su i dalje prisutni brojni problemi u načinu na koji mediji pristupaju ovoj temi, uprkos određenim pomacima u odnosu na prethodne godine, pokazuje nova analiza grupe Novinarke protiv nasilja prema ženama. Rezultati ukazuju da mediji i dalje često krše osnovna pravila zaštite žrtava.

Osmomartovski marš

Osmi mart: obeležavanje Dana žena širom Srbije

Dan žena će ove godine biti obeležavan širom zemlje nizom događaja, ne samo 8. marta, već i u danima pre i posle njega. Ulične akcije, tribine, predstave, izložbe, žurke, radionice i marševi održavaće se u čast ženske borbe u selima i gradovima Srbije. Bolje pitanje od „gde“ je „gde pre otići“ za 8. mart, zbog čega Mašina predstavlja listu dešavanja koje možete podržati i posetiti ovog osmog marta.

Dan žena će ove godine biti obeležavan širom zemlje nizom događaja, ne samo 8. marta, već i u danima pre i posle njega. Ulične akcije, tribine, predstave, izložbe, žurke, radionice i marševi održavaće se u čast ženske borbe u selima i gradovima Srbije. Bolje pitanje od „gde“ je „gde pre otići“ za 8. mart, zbog čega Mašina predstavlja listu dešavanja koje možete podržati i posetiti ovog osmog marta.

BeFem dodela nagrada za feminističku borbu Bring The Noize Foto: Milica Novaković

Bring the Noize: Befem dodeljuje priznanja za feminističku i žensku borbu

Nakon jednogodišnje pauze, BeFem, feministički kulturni centar ponovo dodeljuje priznanja za feminističku i žensku borbu. Svečana dodela će se održati u Centru za kulturnu dekontaminaciju, 7. marta u 20 časova.

Nakon jednogodišnje pauze, BeFem, feministički kulturni centar ponovo dodeljuje priznanja za feminističku i žensku borbu. Svečana dodela će se održati u Centru za kulturnu dekontaminaciju, 7. marta u 20 časova.

Osmomartovski marš

Osmi mart u Beogradu: Hoćemo izbor(e), biramo jednakost, slobodu, antifašizam

Osmomartovski marš pod nazivom „Izađi, izbori se“ ove godine održaće se na Trgu Republike 8. marta sa početkom od 15 časova. U objavljenom manifestu zahtevaju se pravedni prevremeni parlamentarni izbori, ravnopravno učešće žena na svim nivoima vlasti i paritet u skupštini i svim predstavničkim telima, kao i poziv za ujedinjeni široki antifašistički front.

Osmomartovski marš pod nazivom „Izađi, izbori se“ ove godine održaće se na Trgu Republike 8. marta sa početkom od 15 časova. U objavljenom manifestu zahtevaju se pravedni prevremeni parlamentarni izbori, ravnopravno učešće žena na svim nivoima vlasti i paritet u skupštini i svim predstavničkim telima, kao i poziv za ujedinjeni široki antifašistički front.

Žene će vam suditi

BeFem: Podrška profesorkama, tužiteljki i novinarki povodom javnog targetiranja i političkih pritisaka

Feministički kulturni centar BeFem zajedno sa organizacijama, inicijativama i aktivistkinjama feminističkog pokreta i civilnog društva pruža nedvosmislenu podršku svim ženama koje savesno, stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, a koje su poslednjih dana izložene targetiranju, medijskom nasilju, političkim pritiscima i otvorenim mizoginim napadima. Na meti napada našle su se profesorke Pravnog fakulteta u Beogradu Ivana Krstić i Vanja Bajović, tužiteljka Bojana Savović i novinarka Dejana Cvetković.

Feministički kulturni centar BeFem zajedno sa organizacijama, inicijativama i aktivistkinjama feminističkog pokreta i civilnog društva pruža nedvosmislenu podršku svim ženama koje savesno, stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, a koje su poslednjih dana izložene targetiranju, medijskom nasilju, političkim pritiscima i otvorenim mizoginim napadima. Na meti napada našle su se profesorke Pravnog fakulteta u Beogradu Ivana Krstić i Vanja Bajović, tužiteljka Bojana Savović i novinarka Dejana Cvetković.

Pretnje aktivistkinjama u Kuli: Nasilje prema ženama kao političko sredstvo zastrašivanja

Preko dvadeset organizacija i kolektiva osuđuje pretnje upućene aktivistkinjama u Kuli, u kojima se rodno zasnovano nasilje koristi kao političko oružje zastrašivanja i pokušaj njihovog uklanjanja iz javnog prostora.

Preko dvadeset organizacija i kolektiva osuđuje pretnje upućene aktivistkinjama u Kuli, u kojima se rodno zasnovano nasilje koristi kao političko oružje zastrašivanja i pokušaj njihovog uklanjanja iz javnog prostora.

bolnica

Regionalno istraživanje o iskustvima porođaja: neadekvatna nega i široko rasporastranjena korupcija

Istraživanje o uslovima u porodilištima i iskustvima porođaja u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj koje potpisuje grupa autorki Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum je obuhvatilo iskustva preko 7.000 žena koje su se porodile između 2016. i 2021. godine u ove četiri zemlje. Rezultati istraživanja ukazuju na, javnosti poznate, probleme koje se tiču zanemarivanja porodilja, akušerskog nasilja i neadekvatnog ponašanja osoblja prema porodiljama.

Istraživanje o uslovima u porodilištima i iskustvima porođaja u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj koje potpisuje grupa autorki Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum je obuhvatilo iskustva preko 7.000 žena koje su se porodile između 2016. i 2021. godine u ove četiri zemlje. Rezultati istraživanja ukazuju na, javnosti poznate, probleme koje se tiču zanemarivanja porodilja, akušerskog nasilja i neadekvatnog ponašanja osoblja prema porodiljama.

spekulum

Istraživanje Tampon zone prikazuje traumatična iskustva ginekoloških pregleda u studentskim poliklinikama

Tampon zona je od decembra anketirala preko 120 studentkinja i studentata u Srbiji o njihovim iskustvima prilikom poseta ginekolozima i urolozima u studentskim poliklinikama. Svedočenja studentkinja govore o negativnim osećanjima i traumama.

Tampon zona je od decembra anketirala preko 120 studentkinja i studentata u Srbiji o njihovim iskustvima prilikom poseta ginekolozima i urolozima u studentskim poliklinikama. Svedočenja studentkinja govore o negativnim osećanjima i traumama.