Sneg i led na ulicama u Beogradu; Foto: Mašina.

Grad mora da spreči da deca završe na ulici, ne da pritiska one koji im pomažu

Povodom vesti da Svratište za decu, u nedostatku novca, više neće moći da radi vikendom, gradonačelnik Beograda je danas izrazio čuđenje što usluge Svratišta koriste deca koja u situaciji ekstremnog siromaštva žive ili „ne daj bože rade za nekoga na ulici“ i istakao da to nije po zakonu. Dok izvršitelji iseljavaju porodice iz jedinih domova, ili se oni ruše bagerima, preko milion građanki i građana Srbije živi u riziku od siromaštva, a ionako niska socijalna pomoć se ukida najugroženijima – podsećamo se kako je itekako moguće da neka deca nemaju drugog izbora nego da rade ili žive na ulici.

Povodom vesti da Svratište za decu, u nedostatku novca, više neće moći da radi vikendom, gradonačelnik Beograda je danas izrazio čuđenje što usluge Svratišta koriste deca koja u situaciji ekstremnog siromaštva žive ili „ne daj bože rade za nekoga na ulici“ i istakao da to nije po zakonu. Dok izvršitelji iseljavaju porodice iz jedinih domova, ili se oni ruše bagerima, preko milion građanki i građana Srbije živi u riziku od siromaštva, a ionako niska socijalna pomoć se ukida najugroženijima – podsećamo se kako je itekako moguće da neka deca nemaju drugog izbora nego da rade ili žive na ulici.

Skup podrške profesorima Pete beogradske gimnazije, 20. januar; Foto: Iva Tanacković

Nacionalni fakulteti, nacionalno obrazovanje i interesi: Samo su nastavničke plate parohijske

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

luna park

Australija zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina: Neočekivana mera koja se iznenada pojavljuje i ne rešava ništa

Australija je u sredu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže deci mlađoj od 16 godina. U ovoj zemlji je sada zabranjeno da mlađi od 16 godina koriste glavne društvene mreže, uključujući TikTok, X, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Threads, Reddit, Kick i Twitch. Potez Australije izazvao je podeljene rekacije javnosti.

Australija je u sredu postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže deci mlađoj od 16 godina. U ovoj zemlji je sada zabranjeno da mlađi od 16 godina koriste glavne društvene mreže, uključujući TikTok, X, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Threads, Reddit, Kick i Twitch. Potez Australije izazvao je podeljene rekacije javnosti.

srped Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Stepenice do diplome: Položaj studenata sa invaliditetom u Srbiji

Danas je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Ovim povodom, postavljamo pitanje kakav je život i položaj studenata i studentkinja sa invaliditetom u Srbiji, u kojoj meri i zašto je visoko obrazovanje za njih teško dostupno i šta svi mladi ljudi treba da znaju o invaliditetu. Iako zakonski okvir obećava jednake uslove, stvarnost mnogih mladih ljudi govori drugačije. Razgovaramo sa osnivačicom inicijative Sposobne politike i studentkinjom Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Danas je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Ovim povodom, postavljamo pitanje kakav je život i položaj studenata i studentkinja sa invaliditetom u Srbiji, u kojoj meri i zašto je visoko obrazovanje za njih teško dostupno i šta svi mladi ljudi treba da znaju o invaliditetu. Iako zakonski okvir obećava jednake uslove, stvarnost mnogih mladih ljudi govori drugačije. Razgovaramo sa osnivačicom inicijative Sposobne politike i studentkinjom Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa: Skup naprednjaka još jedna u nizu loših imitacija

Bizarnosti kojima svedočimo ispred Narodne skupštine otkako Dijana Hrka štrajkuje glađu kulminirale su na sinoćnjem skupu Srpske napredne stranke (SNS). Nakon ponižavanja i ruganja majci čiji je sin poginuo ispod nadstrešnice, SNS je sinoć pokušao da se prikaže kao predvodnik borbe za pravdu i mir, pa čak se i drznuo da uputi molbu Hrki da prekine štrajk kako bi svi došli do istine i pravde.

Bizarnosti kojima svedočimo ispred Narodne skupštine otkako Dijana Hrka štrajkuje glađu kulminirale su na sinoćnjem skupu Srpske napredne stranke (SNS). Nakon ponižavanja i ruganja majci čiji je sin poginuo ispod nadstrešnice, SNS je sinoć pokušao da se prikaže kao predvodnik borbe za pravdu i mir, pa čak se i drznuo da uputi molbu Hrki da prekine štrajk kako bi svi došli do istine i pravde.

priroda

Daleko potrebna, daleko od dostupne: Psihološka pomoć u Srbiji na margini zdravstvenog sistema

Zašto u Srbiji na 100.000 stanovnika ima svega dva psihologa? Odgovor na to, kao i na pitanje zašto je u Srbiji psihološka pomoć nedovoljno dostupna nije jednostavan. Razlozi se nalaze u odnosu države i građana prema mentalnom zdravlju, a potom i obrazovnom i zdravstvenom sistemu. Naposletku, moramo se zapitati i kakav je položaj psihologa i psihološkinja na tržištu rada i koliko njihov rad iziskuje vremena i novca. U potrazi za odgovorima, obratili smo se dvema psihološkinjama.

Zašto u Srbiji na 100.000 stanovnika ima svega dva psihologa? Odgovor na to, kao i na pitanje zašto je u Srbiji psihološka pomoć nedovoljno dostupna nije jednostavan. Razlozi se nalaze u odnosu države i građana prema mentalnom zdravlju, a potom i obrazovnom i zdravstvenom sistemu. Naposletku, moramo se zapitati i kakav je položaj psihologa i psihološkinja na tržištu rada i koliko njihov rad iziskuje vremena i novca. U potrazi za odgovorima, obratili smo se dvema psihološkinjama.

protest u italiji

Studenti i radnici su ujedinili Italiju — i pobuna se nastavlja

Nakon najveće društvene mobilizacije u poslednjim decenijama, italijanski radnici i studenti se pripremaju da „zaustave sve“. Pokretu se pridružuju i lučki radnici iz Evrope i Afrike. Štrajk 22. septembra uzdrmao je zemlju i izbrisao granice između društvenih grupa i organizacija – sa jednim ciljem: prolazak Flotile Sumud i humanitarne pomoći do Gaze. Razgovarali smo sa troje studenata iz Italije o načinima organizovanja i budućnosti pokreta.

Nakon najveće društvene mobilizacije u poslednjim decenijama, italijanski radnici i studenti se pripremaju da „zaustave sve“. Pokretu se pridružuju i lučki radnici iz Evrope i Afrike. Štrajk 22. septembra uzdrmao je zemlju i izbrisao granice između društvenih grupa i organizacija – sa jednim ciljem: prolazak Flotile Sumud i humanitarne pomoći do Gaze. Razgovarali smo sa troje studenata iz Italije o načinima organizovanja i budućnosti pokreta.

radnice Jure

Radna prava LGBT+ osoba: Između zakona i prakse

Uprkos zakonima i Ustavu Republike Srbije koji štite sve građanke i građane od diskriminacije i garantuju im jednaka radna prava, pripadnice i pripadnici LGBT+ zajednice u Srbije nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju. Već od samog razgovora za posao, pa sve do otkaza, osobe koje pripadaju LGBT+ zajednici suočavaju se sa psihičkim i fizičkim nasiljem, mobingom, predrasudama i strahom. Sagovornici Mašine govore o najčešćim oblicima diskriminacije, primerima iz prakse i merama koje radnice i radnici treba da preduzmu u slučaju da su im prava povređena.

Uprkos zakonima i Ustavu Republike Srbije koji štite sve građanke i građane od diskriminacije i garantuju im jednaka radna prava, pripadnice i pripadnici LGBT+ zajednice u Srbije nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju. Već od samog razgovora za posao, pa sve do otkaza, osobe koje pripadaju LGBT+ zajednici suočavaju se sa psihičkim i fizičkim nasiljem, mobingom, predrasudama i strahom. Sagovornici Mašine govore o najčešćim oblicima diskriminacije, primerima iz prakse i merama koje radnice i radnici treba da preduzmu u slučaju da su im prava povređena.

luna park

Deca nisu sadržaj: (zlo)upotreba dece na društvenim mrežama

Deca se svakodnevno pojavljuju u TikTok izazovima, anketama i klipovima influensera – često bez informisanog pristanka, u kontekstu koji narušava njihovo dostojanstvo, ponižava ih, a u nekim slučajevima čak i izlaže seksualizaciji. Influenseri zarađuju, platforme rastu, a deca u Srbiji ostaju nezaštićena pred kamerama.

Deca se svakodnevno pojavljuju u TikTok izazovima, anketama i klipovima influensera – često bez informisanog pristanka, u kontekstu koji narušava njihovo dostojanstvo, ponižava ih, a u nekim slučajevima čak i izlaže seksualizaciji. Influenseri zarađuju, platforme rastu, a deca u Srbiji ostaju nezaštićena pred kamerama.

Solidarna SOUL Kujna otvorena u Nišu: „Nije lična sramota biti gladan i nemati, to je sramota kapitalističkog sistema“

Solidarna SOUL Kujna u Nišu je poput Solidarne kuhinje u Beogradu i Kuhinje solidarnosti u Novom Sadu, nastala iz potrebe da se ukaže na probleme siromaštva, gladi ali i obroka kao osnovnog prava svakog čoveka. Inspiraciju i potencijal za samoorganizovanje otkrili su na velikom studentskom protestu u Nišu 1. marta, a kuhinju su osnovali, simbolično, 25. maja. O tome kako je Solidarna SOUL Kujna nastala, sa kojim problemima se suočavaju u Nišu i kako drugi mogu da pomognu ovu inicijativu razgovarali smo sa aktivistkinjama i aktivistima Kujne.

Solidarna SOUL Kujna u Nišu je poput Solidarne kuhinje u Beogradu i Kuhinje solidarnosti u Novom Sadu, nastala iz potrebe da se ukaže na probleme siromaštva, gladi ali i obroka kao osnovnog prava svakog čoveka. Inspiraciju i potencijal za samoorganizovanje otkrili su na velikom studentskom protestu u Nišu 1. marta, a kuhinju su osnovali, simbolično, 25. maja. O tome kako je Solidarna SOUL Kujna nastala, sa kojim problemima se suočavaju u Nišu i kako drugi mogu da pomognu ovu inicijativu razgovarali smo sa aktivistkinjama i aktivistima Kujne.

Osmomartovski marš

Nastava filozofije bez žena: Šta (ne) učimo u školama?

Filozofija u školama u Srbiji i dalje se oslanja gotovo isključivo na glasove muškaraca, ignorišući savremene društvene tokove i vekovne doprinose žena. Kako bi to promenile, aktivistkinje iz niškog Centra za devojke predložile su Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja da se u srednjoškolski program filozofije uvedu teme rodne ravnopravnosti, feminističke dekonstrukcije i intersekcionalnosti. „Problem izostavljanja žena iz istorije filozofije nije samo filozofski – on je i politički i obrazovni“, smatra smatra Jana Krstić, doktorantkinja filozofije sa kojom smo razgovarali.

Filozofija u školama u Srbiji i dalje se oslanja gotovo isključivo na glasove muškaraca, ignorišući savremene društvene tokove i vekovne doprinose žena. Kako bi to promenile, aktivistkinje iz niškog Centra za devojke predložile su Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja da se u srednjoškolski program filozofije uvedu teme rodne ravnopravnosti, feminističke dekonstrukcije i intersekcionalnosti. „Problem izostavljanja žena iz istorije filozofije nije samo filozofski – on je i politički i obrazovni“, smatra smatra Jana Krstić, doktorantkinja filozofije sa kojom smo razgovarali.

Dnevnik jedne mladosti: Novi podkast iz ugla studenata

U vremenu kada su studentski, srednjoškolski i građanski protesti postali deo naše svakodnevnice, nastao je i podkast Dnevnik jedne mladosti. Iz ugla studentkinje, novinarke i učesnice tih događaja, Dnevnik donosi živu arhivu emocija, doživljaja i iskustava. O tome kako je podkast nastao, ko stoji iza njega, koga sve čuje i koje teme otvara, za Mašinu govori njegova autorka, Milica Mihajlović.

U vremenu kada su studentski, srednjoškolski i građanski protesti postali deo naše svakodnevnice, nastao je i podkast Dnevnik jedne mladosti. Iz ugla studentkinje, novinarke i učesnice tih događaja, Dnevnik donosi živu arhivu emocija, doživljaja i iskustava. O tome kako je podkast nastao, ko stoji iza njega, koga sve čuje i koje teme otvara, za Mašinu govori njegova autorka, Milica Mihajlović.

„Pumpamo zajedno!“: Studentska pobuna se širi Balkanom

„Svi na plenum!“, poručili su makedonski studenti i studentkinje koji su samo nekoliko dana nakon tragedije u Kočanima prionuli na organizovanje. Ovim povodom smo razgovarali sa dve grupe studenata koje su u kratkom roku privukle veliku pažnju javnosti: Nezavisnim studentskim savezom Univerziteta u Skoplju i stranicom „Studentski plenum“. Za ponedeljak je zakazan i prvi plenum studenata Univerziteta u Skoplju.

„Svi na plenum!“, poručili su makedonski studenti i studentkinje koji su samo nekoliko dana nakon tragedije u Kočanima prionuli na organizovanje. Ovim povodom smo razgovarali sa dve grupe studenata koje su u kratkom roku privukle veliku pažnju javnosti: Nezavisnim studentskim savezom Univerziteta u Skoplju i stranicom „Studentski plenum“. Za ponedeljak je zakazan i prvi plenum studenata Univerziteta u Skoplju.

Blokadni FEST: „Neka film bude dostupan svima!“

Blokadni FEST, filmski festival koji su organizovali studenati u blokadi, održava se u Beogradu kao odgovor na odlaganje 53. FEST-a. „Našim festivalom se uključujemo u borbu za opstanak institucija kulture, kao budući radnici u kulturi, ili prosto posmatrači. Kultura ne sme da stane!,“ za Mašinu kažu organizatori festivala.

Blokadni FEST, filmski festival koji su organizovali studenati u blokadi, održava se u Beogradu kao odgovor na odlaganje 53. FEST-a. „Našim festivalom se uključujemo u borbu za opstanak institucija kulture, kao budući radnici u kulturi, ili prosto posmatrači. Kultura ne sme da stane!,“ za Mašinu kažu organizatori festivala.

Studentski marš do Kragujevca; Foto: Gavrilo Andrić

Pauza bez odmora: Studenti VZŠ brinu o svakom koraku protesta

Studenti su ponovo krenuli na dug put peške, ovaj put od Beograda do Niša. Među njima su i studenti Visoke zdravstvene škole u Beogradu, čija uloga ide dalje od same šetnje. Tokom prethodnog marša od Beograda do Kragujevca, neumorno su pružali prvu pomoć svojim kolegama. Hodali su, ali su se i pobrinuli da svi stignu do cilja – zbog čega ih studenti sa pravom nazivaju herojima. „Brinemo jedni o drugima i spremni smo da delimo i dobro i zlo“, za Mašinu kaže studentkinja VZŠ.

Studenti su ponovo krenuli na dug put peške, ovaj put od Beograda do Niša. Među njima su i studenti Visoke zdravstvene škole u Beogradu, čija uloga ide dalje od same šetnje. Tokom prethodnog marša od Beograda do Kragujevca, neumorno su pružali prvu pomoć svojim kolegama. Hodali su, ali su se i pobrinuli da svi stignu do cilja – zbog čega ih studenti sa pravom nazivaju herojima. „Brinemo jedni o drugima i spremni smo da delimo i dobro i zlo“, za Mašinu kaže studentkinja VZŠ.

saobraćajna gužva u beogradu

BlaBlaCar pod napadom: Da li je deljenje vožnje zaista ilegalno?

Platforma za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar ponovo je u žiži javnosti nakon što je Poslovno udruženje drumskog saobraćaja „Srbijatransport“ zatražilo njenu zabranu, tvrdeći da je reč o nelegalnom prevozu. Iako ovo udruženje ističe da štiti interese građana, postavlja se pitanje – čiji interesi su zaista ugroženi?

Platforma za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar ponovo je u žiži javnosti nakon što je Poslovno udruženje drumskog saobraćaja „Srbijatransport“ zatražilo njenu zabranu, tvrdeći da je reč o nelegalnom prevozu. Iako ovo udruženje ističe da štiti interese građana, postavlja se pitanje – čiji interesi su zaista ugroženi?

priroda

Tačka bez povratka: Intervju sa ruskom disidentkinjom u egzilu

Dok rat u Ukrajini traje, ruski građani se suočavaju sa sve većom represijom u zemlji, što mnoge primorava na egzil. Među njima je bivša pozorišna radnica koja je iz bezbednosnih razloga odabrala da ostane anonimna. Pobegla je u Srbiju nakon godina aktivizma i pomaganja političkim zatvorenicima. Njena priča je snažan podsetnik na to koliko sloboda može biti krhka, ali je i upozorenje za Srbiju, gde kontinuirano smanjivanje građanskog prostora podseća na rane znakove autoritarizma sa kojima se suočavala u Rusiji.

Dok rat u Ukrajini traje, ruski građani se suočavaju sa sve većom represijom u zemlji, što mnoge primorava na egzil. Među njima je bivša pozorišna radnica koja je iz bezbednosnih razloga odabrala da ostane anonimna. Pobegla je u Srbiju nakon godina aktivizma i pomaganja političkim zatvorenicima. Njena priča je snažan podsetnik na to koliko sloboda može biti krhka, ali je i upozorenje za Srbiju, gde kontinuirano smanjivanje građanskog prostora podseća na rane znakove autoritarizma sa kojima se suočavala u Rusiji.

Blokada Rektorata u Beogradu

Početak bune protiv SPUB-a i SKONUS-a

Dok svedočimo najvećim studentskim protestima u ovom veku, najviša predstavnička tela studenata – Studentski parlament Univerziteta u Beogradu (SPUB) i Studentska konferencija univerziteta Srbije (SKONUS) nižu sramotne izjave i rade protiv interesa studenata. Zato je započelo njihovo razrešavanje. „Niko vas se ne boji više“, poručili su studenti.

Dok svedočimo najvećim studentskim protestima u ovom veku, najviša predstavnička tela studenata – Studentski parlament Univerziteta u Beogradu (SPUB) i Studentska konferencija univerziteta Srbije (SKONUS) nižu sramotne izjave i rade protiv interesa studenata. Zato je započelo njihovo razrešavanje. „Niko vas se ne boji više“, poručili su studenti.

Nada Sekulić

Blokada fakulteta i rektorata u Srbiji od strane studenata iznuđen je čin, smatra Nada Sekulić

„Političko razumevanje i učestvovanje građana, a naročito mladih u važnim društvenim pitanjima je njihovo elementarno pravo, a ne ekskluzivna privilegija profesionalnih političara koji bi trebalo da budu samo delegati građana“, smatra Nada Sekulić, profesorka na Filozofskom fakultetu u Beogradu sa kojom smo razgovarali povodom studentskih blokada fakulteta i rektorata u Srbiji koje se iz dana u dan šire.

„Političko razumevanje i učestvovanje građana, a naročito mladih u važnim društvenim pitanjima je njihovo elementarno pravo, a ne ekskluzivna privilegija profesionalnih političara koji bi trebalo da budu samo delegati građana“, smatra Nada Sekulić, profesorka na Filozofskom fakultetu u Beogradu sa kojom smo razgovarali povodom studentskih blokada fakulteta i rektorata u Srbiji koje se iz dana u dan šire.

Srećan dan studenata svima koji još nisu u zatvoru

Današnji Međunarodni dan studenata biće upriličen svečanom akademijom u zgradi Rektorata Univerziteta u Beogradu, a svečanosti će prisustvovati i predsednik Republike Srbije. Šta vlast slavi, ako se obrazovanje u Srbiji urušava, a glasovi studenata guše represijom?

Današnji Međunarodni dan studenata biće upriličen svečanom akademijom u zgradi Rektorata Univerziteta u Beogradu, a svečanosti će prisustvovati i predsednik Republike Srbije. Šta vlast slavi, ako se obrazovanje u Srbiji urušava, a glasovi studenata guše represijom?

studenti

Samofinansirajući studenti moraju da izdvoje 30.600 dinara mesečno za menzu

Novi talas poskupljenja u studentskim menzama u Beogradu dodatno je opteretio studente, naročito one na samofinansiranju. Dok troškovi studiranja u glavnom gradu konstantno rastu, mnogi mladi ljudi odustaju od visokog obrazovanja, a iz godine u godinu beležimo i pad broja upisanih studenata. Pitamo se, kakvu poruku država šalje mladima?

Novi talas poskupljenja u studentskim menzama u Beogradu dodatno je opteretio studente, naročito one na samofinansiranju. Dok troškovi studiranja u glavnom gradu konstantno rastu, mnogi mladi ljudi odustaju od visokog obrazovanja, a iz godine u godinu beležimo i pad broja upisanih studenata. Pitamo se, kakvu poruku država šalje mladima?

studentkinja

Šta su privatni studentski domovi?

U Beogradu se pojavila nova alternativa za studente koji se suočavaju s nedostatkom kapaciteta u državnim domovima – privatni studentski domovi. Iako su troškovi ovih domova znatno viši, mnogi studenti smatraju da su oni i dalje isplativija opcija u poređenju s cenama iznajmljivanja stanova. Ova pojava odražava sve veću potrebu za priuštivim stanovanjem u glavnom gradu, što postaje sve nepristupačnije za mlade ljude.

U Beogradu se pojavila nova alternativa za studente koji se suočavaju s nedostatkom kapaciteta u državnim domovima – privatni studentski domovi. Iako su troškovi ovih domova znatno viši, mnogi studenti smatraju da su oni i dalje isplativija opcija u poređenju s cenama iznajmljivanja stanova. Ova pojava odražava sve veću potrebu za priuštivim stanovanjem u glavnom gradu, što postaje sve nepristupačnije za mlade ljude.

Marksov „Kapital“ u knjizi utisaka u Mekdonaldsu: umetnički rad u neoliberalnom kapitalizmu

Troje studenata iz Beograda na intrigantan način izaziva umetnički aktivizam u neoliberalnom kapitalizmu. Prepisujući Marksov „Kapital“ u knjigu utisaka u Mekdonaldsu, oni ukazuju na apsurdnost pokušaja podizanja svesti u okvirima sistema koji je sam po sebi izvor problema.

Troje studenata iz Beograda na intrigantan način izaziva umetnički aktivizam u neoliberalnom kapitalizmu. Prepisujući Marksov „Kapital“ u knjigu utisaka u Mekdonaldsu, oni ukazuju na apsurdnost pokušaja podizanja svesti u okvirima sistema koji je sam po sebi izvor problema.