Ratovanje ima veće posledice po klimu nego što zamišljamo

Emisije gasova sa efektom staklene bašte nastale tokom prva dva meseca rata u Gazi su bile veće od godišnjeg ugljeničnog otiska više od 20 klimatski najranjivijih zemalja sveta, otkriva novo istraživanje koje prenosi Gardijan.

Razmere humanitarne katastrofe koju uzrokuju bombardovanje pojasa Gaze i kopnene operacije su monstruozne. Smatramo, ipak, da nije čudovišno upozoriti i na druge vrste uništenja koje izaziva taj rat jer ratovi i klimatska katastrofa stoje u odnosu međusobnog podsticanja. Kako smo i ranije pisali, ratovi nas bliže klimatskoj katastrofi – koja nas bliži ratovima – koji nas bliže klimatskoj katastrofi. A ona – ratovima.

Zato skrećemo pažnju na rezultate istraživanja koje je devetog januara objavljeno u Gardijanu, a osmog na Social Science Research Network mreži. Prema studiji koju su sproveli istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva i SAD, emisije gasova sa efektom staklene bašte nastale tokom prva dva meseca rata u Gazi su bile veće od godišnjeg ugljeničnog otiska više od 20 klimatski najranjivijih zemalja sveta.

Po ovoj studiji, koja je sasvim sveža i zasad nerecenzirana, klimatski trošak prvih 60 dana izraelskog vojnog odgovora bio je ekvivalentan spaljivanju najmanje 150.000 tona ugljena.

Studija se temelji na samo nekoliko ugljenično-intenzivnih aktivnosti i daje oprezne procene. Istraživači naglašavaju da stvarna količina potrošenih fosilnih goriva i izlućenih GHG gasova može biti samo veća.

Istraživači procenjuju da se velika većina (99%) od 281.000 metričkih tona ugljen-dioksida za koje se procenjuje da su proizvedeni u prvih 60 dana nakon napada Hamasa može pripisati izraelskom bombardovanju i kopnenoj invaziji na Gazu. Gotovo polovina ukupnih emisija CO2 je, pritom, izlučeno iz američkih teretnih aviona koji su prevozili vojne zalihe u Izrael. Procenjeno je da su Hamasove rakete ispaljene na Izrael tokom istog razdoblja generisale oko 713 tona CO2.

Studija prati emisije CO2 nastale izradom i eksplozijom eksplozivnih projektila i bombi, te goriva potrošenog u različitim vrstama vozila. Ne uključuje druge gasove koji zagrevaju planetu, poput metana.

„Podaci, koji su ekskluzivno podeljeni s Gardijanom, pružaju prvu, iako konzervativnu procenu ugljeničnog troška trenutnog sukoba u Gazi, koji uzrokuje neviđenu ljudsku patnju, štetu na infrastrukturi i ekološku katastrofu”, konstatuju u Gardijanu. Kako se dodaje, vojne emisije GHG gasova igraju ogromnu ulogu u klimatskoj krizi, ali se uglavnom drže u tajnosti i ne uzimaju u obzir u godišnjim pregovorima UN-a o klimatskim merama.

„Ova je studija samo isečak slike većeg otiska ‘vojne čizme’ rata… Delimična slika ogromnih emisija ugljenika i drugih otrovnih zagađivača koji će ostati dugo nakon završetka borbi”, rekao je Benjamin Neimark, viši predavač na Kvin Meri univerzitetu u Londonu (QMUL) i koautor istraživanja objavljenog u utorak, osmog januara na Social Science Research Network.

I.K.

Prethodni članak

Osnovni uzrok prekomernog zagađenja su korupcija i nemar, poručuju iz Ekološkog ustanka

Stroga kontrola (pred)izbornih procesa

Sledeći članak