„Jači umovi, jači mediji“: Novi izveštaj o važnosti mentalnog zdravlja novinara

Evropska federacija novinara (EFJ) i holandska organizacija The Self-Investigation, objavile su rezultate svog istraživanja o problemima sa kojima se novinari i novinarke suočavaju u vezi sa mentalnim zdravljem. Istraživanje prikuplja primere dobre prakse i nudi preporuke predstavnicima novinara i novinarki, medijskim organizacijama, kao i korisne resurse. Među primerima dobre prakse izdvajaju se Sindikat medija Crne Gore i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Prema izveštaju, novinari danas trpe neviđen pritisak – od finansijske nesigurnosti i sve većeg obima posla do uznemiravanja i emocionalnog opterećenja koje donosi izveštavanje. Radni uslovi su ponekad toksični, a i menadžeri i novinari se često osećaju preopterećeno, što dovodi do problema sa mentalnim zdravljem zbog kojih neki napuštaju profesiju.

Predstavnici 21 medijske organizacije, koje zajedno predstavljaju više od 95.000 novinara – otprilike trećinu članstva Evropske federacije novinara (EFJ) – učestvovali su u anketi. Zemlje učesnice su: Belgija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Crna Gora, Severna Makedonija, Norveška, Portugal, Srbija, Turska i Ukrajina.

Učesnici su upitani o uzrocima svojih problema sa mentalnim zdravljem. Kao glavni faktori navedeni su finansijske brige, pritisak da budu dostupni 24/7, onlajn uznemiravanje, sukobi i zlostavljanje na radnom mestu, kao i loše upravljanje.

„Od novinara se i dalje očekuje da budu svojevrsni superheroji – uvek dostupni, uvek spremni bez obzira na cenu, a ponekad se smatra da ste manje novinar ako niste dostupni“, rekla je Vanja Maija, frilenserka i članica Upravnog odbora Portugalskog sindikata novinara, opisujući radnu kulturu novinarstva.

Novinari tokom protesta 28. juna u Beogradu; Foto: Mašina

Izveštaj nudi nekoliko preporuka za rešavanje ovih izazova vezanih za mentalno zdravlje, uključujući telefonsku liniju za novinare u krizi, sindikalne kampanje podizanja svesti, redovne razgovore između menadžera i novinara o dobrobiti, kao i mere digitalne bezbednosti poput korišćenja alternativnih naloga radi sprečavanja onlajn uznemiravanja.

Nekoliko studija slučaja prikazuje kako se ovakve mere mogu primeniti u praksi. U Crnoj Gori, Sindikat medija je 2022. godine pokrenuo psihološku podršku koja uključuje radionice o nošenju sa stresom, sagorevanju na poslu i izgradnji poverenja.

U Srbiji, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) navedeno je kao još jedan pozitivan primer, jer novinarima nudi psihološku podršku u saradnji sa Međunarodnom mrežom pomoći (I.A.N.). Organizacija takođe sprovodi kampanje na društvenim mrežama radi podizanja svesti i smanjenja stigme oko problema sa mentalnim zdravljem. „Cilj kampanje bio je da pokažemo da novinari nisu sami i da ne moraju sami da se nose sa onlajn uznemiravanjem, sagorevanjem i svakodnevnim stresnim situacijama“, rekla je Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka NUNS-a.

U zaključku, izveštaj ističe nekoliko prioriteta za unapređenje dobrobiti na radnom mestu. Najvažniji su obezbeđivanje boljih plata i radnih uslova, zatim obuke i podizanje svesti o mentalnom zdravlju, kao i omogućavanje pristupa terapiji i međusobnoj podršci među novinarima.

Izveštaj naglašava da je zaštita mentalnog zdravlja novinara ključna za očuvanje same slobode medija. Obezbeđivanjem dobrih uslova rada i pristupa psihološkoj podršci, medijska industrija može početi da gradi zdraviju i održiviju profesiju.

A.M.

Prethodni članak

Svetski dan mentalnog zdravlja

Podrška i solidarnost sa Narodnim pozorišem u Beogradu

Sledeći članak