Podzemne garaže u Novom Sadu: Privatniku profit, a građanima narušeno gradsko jezgro

Netransparentne odluke, neobjavljeni ugovori i narušeno gradsko jezgro – neke su od stvari koje godinama unazad prate izgradnju novih podzemnih garaža u centru Novog Sada. Lokalna vlast, sa druge strane, ističe da će garaže, koje su pod koncesijom 43 godine, rešiti problem manjka parking mesta i ulepšati centar ovog grada. O tome da li je i zašto koncesija ovde problem, zašto ugovori nisu objavljeni u celosti, ali i kako ovi projekti utiču na arhitekturu Novog Sada razgovarali smo sa Nemanjom Nenadićem iz Transparentnosti Srbija i predsednicom Društva arhitekata Novog Sada (DANS) Anom Ferik Ivanovič.

Nakon što su prejkuče započeli radovi na prostoru iznad nove podzemne garaže „Modena” u centru Novog Sada, o čemu smo već pisali, ponovo su se pokrenula brojna pitanja koja prate ovaj projekat od njegovog početka.

Odluku da će četiri javne garaže u Novom Sadu graditi i finansirati privatna firma, a ne Grad Novi Sad doneta je još 2020. godine u Skupštini grada Novog Sada. 

Opozicija je tu odluku kritikovala, navodeći da Grad ima sredstava da samostalno finansira taj projekat, a da se, ovakvim ekonomskim modelom – javno-privatnim partnerstvom, odriče značajnog profita koji bi decenijama mogla da ostvaruje od te komunalne delatnosti. 

Garaže su tada date na koncesiju od 40 godina, uz dodatne tri godine koje su bile predviđene za izgradnju garaža. Nakon prvih 13 godina, predviđeno je da Grad počne da naplaćuje koncesionu naknadu. 

Za takve stvari, tvrdio je tadašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević – ne treba vaditi pare iz budžeta. 

Posao je dobio privatni konzorcijum – austrijska firma „Best-in” i novosadska kompanija „Inobačka”.

Šta je problem u tome što su garaže pod koncesijom?

Koncesije kod kojih privatni partner preuzima na sebe poslovni rizik investicije su najmanje rizične od svih vidova javno-privatnog partnerstva, objašnjava za Mašinu Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija, koja se bavi analizom javnih nabavki i borbom protiv korupcije.

Međutim, dodaje on, pre nego što organi vlasti uopšte uđu u postupak za davanje koncesije trebalo bi da pripreme studiju koja pokazuje da je upravo koncesija najbolji način za rešavanje problema. 

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija; Foto: Medija centar

„Problem je što se te studije ne objavljuju i što građani često nemaju na raspolaganju argumente na osnovu kojih je vlast utvrdila da je ovaj vid poslovanja ekonomski opravdan”, objašnjava Nenadić.

Kao primer navodi to da Transparentnost Srbija duže od osam godina vodi upravne sporove protiv Vlade Srbije zbog uskraćivanja studije opravdanosti koncesije za beogradski aerodrom.

Nenadić objašnjava da bi takva studija bi, u konkretnom slučaju grada Novog Sada, trebalo da dokaže da je za građane korisnije da se podzemne garaže grade na ovaj način, nego da se Grad, na primer, zaduži i kroz javnu nabavku sam izgradi garaže od kojih bi ubirao prihod. 

Moglo bi se dogoditi, naglašava, i da Grad proceni da investicija nije dovoljno isplativa, a da neko od privatnih partnera pronađe interes u takvom projektu, na primer jer može da obezbedi povoljnije kreditne uslove ili ekonomičnije upravljanje garažom od Grada.

Pored studije opravdanosti, objašnjava Nenadić, problem netransparentnosti postoji i kada je reč o ugovornim obavezama.

Zašto ugovori o koncesiji ne moraju da se objave?

Za razliku od javnih nabavki, kod kojih se objavljuje model ugovora i može da se prati kakve su obaveze ugovornih strana, u slučaju koncesija, pojašnjava za Mašinu Nemanja Nenadić, to nije slučaj – objavljuju se samo neki podaci iz ugovora, za šta, smatra, ne postoji opravdanje. 

To je, kaže, Transparentnost Srbija predložila da se izmeni u Zakonu o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, ali vlast uporno ne želi da učini.

„Ta netransparentnost naročito dolazi do izražaja kada se javi sumnja da privatni partner ne izvršava ugovorene obaveze, ili kada u vezi sa tim postoje oprečne izjave javnog i privatnog partnera, a zbog neobjavljivanja ugovora i prateće dokumentacije nije moguće nezavisno proveriti šta je od te dve stvari istina”, objašnjava Nenadić.

Dodaje da se, pored toga, brojni problemi, koji mogu biti posledica korupcije, mogu se javiti i tokom realizacije ugovora, kao što su, na primer, promene gradskih planova i propisa, tako da pozitivno utiču na profitabilnost projekta.

„Na primer – da grad ukine neku javnu garažu ili parking mesta na ulicama, tako da se korisnici usmeravaju na privatne garaže, a da ti planovi nisu bili objavljeni i nisu uzeti u obzir u vreme izrade procene opravdanosti koncesije”, objašnjava on.

Ulica Modena u Novom Sadu, jul 2026; Foto: Mašina

Nove garaže neće smanjiti gužve u gradu, ali hoće prihode u gradskom budžetu

Istog dana kada su započeli radovi na prostoru iznad garaže „Modena”, Javno-komunalno preduzeće (JKP) „Parking servis” je objavilo informaciju da poskupljuje parking u ekstra zoni, kao i na zatvorenim parkiralištima kod Srpskog narodnog pozorišta i u Ulici Augusta Cesarca.

Cena parking po započetom satu iznosiće na tim parkinzima sada 100 dinara, koliko od nedavno košta i u javnim garažama u Modene i kod Banovine.

Novosadska opozicija godinama upozorava da podzemne garaže pod koncesijom prete da naštete gradskom budžetu, između ostalog i zbog toga što se ukidaju parking mesta od kojih prihoduje JKP „Parking servis”, a građani se usmeravaju na podzemne garaže, od kojih prihodi odlazi privatnicima.

Građanski pokret Bravo iz Novog Sada tvrdio je ranije da je plan Srpske napredne stranke (SNS) da ukine sva javna parking mesta u centru grada i da parkiranje bude moguće samo u podzemnim garažama pod koncesijom.

Nedavno je Gradski odbor Nove demokratske stranke Srbije (Novi DSS) saopštio kako gradska vlast u Novom Sadu sistematski smanjuje dostupnost uličnog parkiranja u centru grada, dok istovremeno odbija da objavi ugovor o koncesiji za javne garaže.

U saopštenju se navodi da je nakon otvaranja garaža kod Banovine i u ulici Modene značajan broj parking mesta postao nedostupan ili je prenamenjen. Prema njihovim tvrdnjama, u neposrednom okruženju ovih garaža već je najmanje 100 mesta prenamenjeno za stanare, dok je oko 60 mesta ukinuto.

Takva politika, upozorili su, direktno utiče na smanjenje prihoda JKP „Parking servisa“ i povećava pritisak na korišćenje koncesionih garaža. 

Arhitektica Ana Ferik Ivanovič navodi da uopšte nije bilo dobro rešenje da se podzemna garaža gradi u ulici Modene, a smatra da nije dobra ideja ni Trg republike.

Ana Ferik Ivanovič; Foto: Darko Babić

„Ako se radi podzemna garaža, ona mora da bude izabrana na takvom mestu gde će minimalno ugrožavati bilo šta što se nalazi na terenu, pogotovo vizuelno”, objašnjava ona i dodaje da će se ovako i dalje stvarati gužve, a da bi se taj problem rešio, neophodno je, smatra, poboljšanje javnog prevoza.

Narušen izgled centra grada

Nove podzemne garaže ne prete samo da ugroze gradski budžet na korist profita privatnika, već i da ozbiljno naruše izgled gradskog jezgra, smatraju stručnjaci.

Govoreći o izlazima iz podzemne garaže u ulici Modena, arhitektica Ana Ferik Ivanovič kaže da se ni tu nije pokazalo dovoljno spretnosti da se znanje i iskustvo primene.

Objašnjava da su loše obrađena dva izlaza iz garaže za pešake, gde se nalaze lift i kućica, u okviru čega su infrastrukturni elementi potrebni za instalacije unutar garaže.

„Sve to izlazi kroz ta dva izlaza i onda su kao izuzetno loš primer spoljne obrade tih betonskih kocki izabrali staklene obloge koje su zapravo sada postale ogledala svih ostalih objekata koji se nalaze u prostoru”, objašnjava arhitektica.

Ulaz u garažu „Modena” u Novom Sadu, jul 2026; Foto: Mašina

Suština ulice Modene i njena pešačka zona, cvetna leja i spomenik i koprivić su, objašnjava ona, predstavljali jednu parternu, nisku vezu i komunikaciju između Trga slobode, na kome se nalaze spomenik, katedrala i Gradska kuća, i gde počinje Tanurdžićeva palata. 

„To su naši najlepši objekti u centru grada i oni su trebali i dalje da ostanu najdominantniji. Nažalost, sada tim ogledalima mi tu dobijamo jednu veliku konfuziju vidika, jednu prekrivenu panoramu, jednostavno zaklonjenu vizuru i prema Njegoševoj ulici i prema Banovini”, zaključuje arhitektica.

Istoričar umetnosti i pisac iz Novog Sada Novi Nebojša Milenković rekao je juče za Mašinu da je jedna od, kako kaže, najlepših ulica u Novom Sadu – ulica Modene – praktično isporučena ‘privatnicima’ i upozorio da se time centar grada pretvara u ruglo.

Garaža kod Banovine, koja je u celosti završena i u funkciji, ostavila je, objašnjava arhitektica Ana Ferik Ivanovič, sedam objekata u prostoru gde nije smelo ništa da se nađe. 

„Neko nije bio dovoljno ili stručan ili iskusan da umesto tih sedam izniklih elemenata u prostoru to svede na jedan ulaz koji je mogao da se sakrije, da se upakuje i da ceo taj prostor iznad podzemne garaže, koja bi imala zaista opravdanu svoju funkciju u tom prostoru, ostane takav da apsolutno ne narušava ono što je prostor Banovine nekad predstavljao”, navodi ona.

Dodaje da su izlazi iz podzemne garaže narušili vizuru prema Banovini i prema Pokrajinskoj vladi.

„To je jako loš primer kako se ne sme raditi i kako ne treba raditi podzemne garaže kada smo u neposrednoj blizini vrednih istorijskih i kulturnih objekata, što je naše najvrednije nasleđe”, zaključuje Ferik Ivanovič.

Uz garaže u ulici Modena i kod Banovine, planirana je još jedna podzemna i jedna nadzemna garaža u centru grada, čija izgradnja još uvek nije započela.

D.S.

Prethodni članak

Poslanik NPS: Izmišljena teza da je centrala zamerala članovima iz Vranja učešće na studentskim skupovima