Mali budžet, sumnjivi projekti i nastavak centralizacije kulture zaključci su Analize rezultata konkursa Ministarstva kulture i informisanja u oblasti savremenog stvaralaštva

Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) je objavila Analizu rezultata konkursa Ministarstva kulture i informisanja u oblasti savremenog stvaralaštva, te Analizu rezultata konkursa Sekretarijata za kulturu Grada Beograda 2021. Rezultati analize predstavljeni su na današnjoj konferenciji za štampu u Medija centru u Beogradu.

Aleksandar Popović, Mirjana Dragosavljević i Predrag Cvetičanin

Danas je održana konferencija za medije povodom objavljivanja rezultata godišnjeg konkursa Ministarstva kulture Republike Srbije i Sekretarijata za kulturu Grada Beograda. Na konferenciji su predstavljene i analize rezultata konkursa Ministarstva kulture i informisanja u oblasti savremenog stvaralaštva i konkursa gradskog Sekretarijata za 2021. godinu.

U pitanju je peti godišnji monitoring raspodele sredstava na pomenuta dva konkursa. Rezultate analize prezentovali su dr Predrag Cvetičanin, Aleksandar Popović i Mirjana Dragosavljević.

Popović i Cvetičanin su konstatovali da je zahvaljujući tome što NKSS godinama analizira rezultate konkursa moguće pratiti trendove u kulturnim politikama.

S tim u vezi Cvetičanin je upozorio na opasan trend smanjivanja budžetskih davanja za kulturu. Kako je naveo, ukupna izdvajanja za Ministarstvo za kulturu i informisanje su 2020. prvi put pala na ispod 1% budžeta, da bi tekuće godine bila najniža do sada, odnosno 0.85%. budžeta.

Sam budžet za kulturu je ove godine veći nego ranije, to jest 0.76% ukupnog budžeta. Cvetičanin je, ipak, upozorio na to da ovu statistiku ne treba tumačiti kao dobre vesti za sferu kulture, koliko kao simptom toga da se država „odriče sistema javnog informisanja“, a pre svega javnog servisa RTS.

U pratećoj prezentaciji ističe se da je republički budžet za kulturu ne samo srazmerno mali već i manji od budžetskih davanja zemalja u regionu.

Kao primer rasipanja budžetskih sredstava navedeno je ulaganje u spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu. Ovaj spomenik je koštao tri puta više od ukupnog budžeta za aktivnosti samog Ministarstva kulture u 2020. godini i dva puta više ove stavke budžeta u 2021.

On je kritikovao i to što su preovlađujući korisnici budžeta Ministarstva, kojima se usmerava čak 70% budžeta, republičke ustanove. Po mišljenju autora analize ovakva alokacija sredstava doprinosi centralizaciji kulture, budući da je većina republičkih organizacija smeštena u Beogradu.

S druge strane Cvetičanin je pozdravio veliko povećanje budžetskih sredstava namenjenih savremenoj kulturnoj produkciji i naglasio da je u pitanju pozitivan pomak u kulturnoj politici. On se pozitivno izrazio i o načinu sprovođenja konkursa, za koji je rekao da je nešto bolji nego kod drugih ministarstava.

Ovogodišnja analiza konkursa je ipak pokazala i postojanje određenih strukturnih problema i nepravilnosti u sprovođenju konkursa.

Za konkurse se, konstatuju iz NKSS, izdvaja mali deo i onako malog budžeta za kulturu Ministarstva kulture i informisanja, odnosno 4.54%.

Autori analize skreću pažnju na to da na konkursima gradskog Sekretarijata učestvuju i organizacije koje su nevladine samo po imenu (poput SPC i Dvorskog kompleksa na Dedinju), a da novac odlazi i „sumnjivim“ projektima, odnosno organizacijama koje su tek registrovane, nemaju prethodne aktivnosti ili se ne bave kulturom.

„Sumnjivih“ projekta je čak 12%, odnosno 29 od 242 projekta koje je u periodu od 2015-2021 podržalo Ministarstvo kulture. U njih je uložena čak petina raspoloživih javnih sredstava. Ove godine autori analize prepoznali su 7 takvih projekata na gradskom nivou.

„Kada dajete novac fantomskim organizacijama, ne ostane ga za one koje se stvarno nečime bave“, prokomentarisao je Cvetičanin.

Koncert Ring Ring festivala; Kulturni centar REX / Facebook

Loš odgovor vlasti tokom pandemije

Predstavnici NKSS su ovom prilikom kritikovali i mere državne pomoći sprovođene od proglašenja pandemije.

„Reakcije državnih organa u Srbiji na izbijanje pandemije virusa Covid-19 bile su uglavnom zakasnele, parcijalne, a neke od njih su otežavale ionako težak položaj kulturnih radnika u Srbiji“, smatraju u NKSS.

Kako javnosti skreću pažnju predstavnici ove asocijacije, Vlada Srbije je ograničila program jednokratne finansijske pomoći kulturnim radnicima na radnike u statusu slobodnih umetnika, uskrativši je velikom broju radnika koji nemaju ovaj status, a daju značajan doprinos kulturnom životu u Srbiji.

Takođe, pojedine mere su i neposredno otežale život i rad radnika u kulturi u ovom periodu. Najštetnijom merom u ovom pogledu iz NKSS smatraju prošlogodišnju odluku Gradskog sekretarijata za kulturu Grada Beograda da otkaže godišnji konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulture. Dok je ovaj konkurs otkazan sa objašnjenjem da zbog vanrednog stanja nema uslova za njegovu realizaciju, a sredstva preusmerena za pomoć honorarnim saradnicima ustanova kulture u Beogradu, svi drugi konkursi Ministarstva kulture i informisanja i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu su održani, navodi se u prezentaciji analize.

Aleksandar Popović je konferenciju za štampu zaključio pozivom nadležnima da prepoznaju i uvaže učinak samoorganizovanih udruženja i nezavisnih radnika u kulturi sa predlogom da se otvore nove konkursne linije koje bi omogućile njihovu aktuelno ugroženu samoodrživost.

On je skrenuo pažnju na to da konkursi zanemaruju potrebe radnika u kulturi za platama i radnim prostorom, što dovodi do toga da egzistencijalne potrebe radnika i udruženja namiruju na račun i ovako slabo finansiranih programa, a rad u kulturi bazira na kombinaciji entuzijazma i pregorevanja. Zato je u zaključku zahtevao stabilnija,višegodišnja rešenja za finansiranje potreba radnika u kulturi i kulturne produkcije.

I.K.

Prethodni članak

Aktivističke kuhinje u Srbiji protiv prehrambene nesigurnosti i gladi

Iskustva ljudi u pokretu duž nove Balkanske rute kroz Rumuniju

Sledeći članak