PolitikaAktuelno

Milenković: Redosled izbora menja dinamiku

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da daje ostavku 27. septembra ostavljajući time rok od 90 dana da se održe predsednički izbori. Iako je probijen zakonski rok po kome bi predsednički i parlamentarni izbori mogli da se održavaju paralelno, otvara se pitanje na koji će način ova odluka uticati na dalji tok izbora 25. oktobra. Dušan Milenković, politički konsultant za Mašinu govori o mogućim posledicama ove odluke na parlamentarne izbore.
Dušan Milenković

Vučićev predsednički mandat, koji je trebalo da traje do maja 2027. godine, prekinuće se prevremeno u nedelju 27. septembra, kako je on najavio tokom svog boravka u Njujorku.

Studenti koji su krajem 2024. godine ušli u blokade nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i talas masovnih protesta koji je potom usledio doprineli su političkim okolnostima u kojima predsednik neće završiti do kraja svoj drugi mandat. Ostavka mu, međutim, otvara mogućnost da kampanju za parlamentarne izbore, kao nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ vodi iz svog ’kamiončeta’, kako je ranije najavio.

Od spekulacija kada bi tačno mogli da se održe predsednički izbori, politički konsultant Dušan Milenković za Mašinu prevashodno izdvaja kao značajno činjenicu da ovaj potez omogućava predsedniku da u punom kapacitetu ide u ovu izbornu kampanju.

Uz to on smatra da je raspisivanjem parlamentarnih, pa tek onda predsedničkih izbora, Vučić u većoj meri uspeo da upravlja izbornom dinamikom.

Milenković ovaj potez tumači kao predsednikovo očekivanje da će sigurno doživeti poraz na predsedničkim izborima.

„Želeo je da na parlamentarnim izborima napravi takvu vrstu političke dinamike, nestabilnosti i da na neki način poljulja sigurnost tog poraza na predsedničkim izborima nekog njegovog kandidata, ko god to bi bilo,“ objašnjava on.

Aleksandar Vučić
Poseta Nišu; Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Milenković je mišljenja da je još jedan faktor u odluci da parlamentarni izbore prethode predsedničkim Vučićeva nesigurnost u to ko bi trebalo da bude njihov kandidat.

„Uz to plaši se da bi druga strana mogla da ima predsedničkog kandidata koji bi mogao da još više povuče opozicioni front, Studentsku listu, na parlamentarnim izborima. Mnogo je veća šansa da Studentska lista ima kandidata koji bi mogao da poveća njihov rejting nego što je šansa da bi eventualni kandidat Vučića mogao da doprinese njegovoj parlamentarnosti,“ zaključuje Milenković koji podseća da je ovo bio slučaj i na ranijim izborima.

„To se desilo na izborima 2022. godine, ali i Boris Tadić je 2012. isto dao ostavku ranije da bi pogurao svoju parlamentarnu listu. Tako da postoji logika iza takvih poteza. Međutim sada je očigledno da Vučić procenjuje da kandidat većine neće ni na koji način doprineti parlamentarnoj listi, a sa druge strane neki potencijalni kandidat studentske bi mogao da još pojača uspeh na parlamentarnim izborima,“ precizira Milenković.

O tome kako bi predsednička kampanja uticala na tok parlamentarnih izbora Milenković ne može dati sud jer kako kaže, postoji mogućnost da se parlamentarni izbori ne završe do sledeće godine.

„Prethodni izbori su trajali mesecima posebno zbog toga što se jedno biračko mesto ponavljalo pet puta. Mi sada imamo očekivanja da će biti mnogo nepravilnosti, znači mnogo prilika za ponavljanje izbora na biračkom mestu.“

M.P.