Rad ne treba da predstavlja puko preživljavanje: Studenti u blokadi o minimalnoj zaradi

Dok Vlada Srbije i Ministarstvo finansija predlažu da minimalna zarada u 2027. godini bude 600 evra, Studenti u blokadi najavljuju njeno povećanje i usklađivanje sa inflacijom ukoliko njihova lista dođe na vlast. To je samo deo obrisa njihovog programa koji se odnosi na radna prava koji se pojavljuju prethodnih dana, a bivši predsednik Saveza samostalnih sindikata Kragujevca Jugoslav Ristić za Mašinu ističe da je pravo na dostojanstven život okosnica studentskog programa, a da je „na nama da ih podržimo“.

radnici Goše u pogonu nakon protesta

Studenti u blokadi na svom Fejsbuk nalogu prethodnih dana objavljuju fotografije pod sloganom „Šta će studenti da urade za tebe“ gde posebnu pažnju posvećuju Zakonu o radu i pravima radnika.

Problemi koje ističu Studenti u blokadi na svojim društvenim mrežama neke su od tema kojima su se bavili i na koje su ukazivali i tokom protesta i blokada prošle godine: rad institucija, poštovanje radnih prava i problem funkcionisanja obrazovanog sistema.

Znatnu pažnju Studenti su posvetili Zakonu o radu i revidiranju prava radnika, navodeći da poslodavac danas može da premesti radnika na drugo radno mesto bez pravog opravdanja, a po njima zaštita od neopravdanog otkaza postoji samo na papiru. Najavljuju povećanje minimalne zarade koja će pratiti stvarne troškove života i obezbediti dostojanstven život, a ne samo puko preživljavanje.

Jugoslav Ristić, bivši predsednik SSSS-a u Kragujevcu za Mašinu ističe kako Studenti nude dobre promene i ističe kako je mogućnost za dostojanstven život okosnica njihovog programa.

„Minimalna zarada ne sme da bude način da se preživljava, a da se neki bogate kroz to da uskraćuju tim radnicima primanja koja bi im omogućila da pristojno žive. Minimalna zarada mora da bude izuzetak. Ne sme da bude pravilo i način na koji neko zadržava dobit za sebe tako što isplaćuje minimalnu zaradu i ne uplaćuje poreza i doprinose i time ljudima uzima budućnost kroz penziju i uskraćivanje prihoda.“

Ristić dodatno objašnjava kako Zakon o štrajku nije menjan od ’96. i iako je po njemu on prilično liberalan, u nekim delovima on uskraćuje pravo na štrajk: „Pre svega, u javnom sektoru, recimo, javnim službama, obdaništima i tako dalje. Što je, naravno, nepravedno. I oni moraju da imaju oružje radničke borbe. Mislim da tu treba napraviti promene, da se omogući da oni lakše dođu do tog prava na štrajk.“

U slučaju izmena Zakonu o radu i Zakona o štrajku Ristić prepoznaje dobre namere kod studenata i usaglašavanje sa sindikatima. On očekuje da će njihova pobeda doneti bolje radnicima.

„Mislim da će se prekinuti sa politikom jeftine radne snage i sa zlopotrebom radnog odnosa kroz rad preko agencija i da će se promeniti taj deo koji govori samo o onome ko je zaposlen,“ on ocenjuje da je zaposlen i onaj ko radi na određeno i neodređeno ili preko studenske zadruge, „Svi oblici rada treba da dobiju ista prava. Mislim da je to okosnica programa. I mislim da to može da donese mnogo dobra radnicima. Nadam se će to radnici da razumeju, a na nama da im pomognemo da to razumeju.“

Danas topli obrok za mnoge radnike vredi jedan dinar, dok je regres neregulisan i često vrlo nizak, pišu Studenti, nagoveštavajući da će uvesti topli obrok u vrednosti deset odsto osnovne zarade i regres u iznosu prošlomesečne plate, kako bi radnici imali stvarnu, a ne dekorativnu korist od svog rada.

„Studenti će uvesti zakonsku zaštitu od samovoljnog premeštaja i povećati broj inspekcija rada, uz veće kazne za poslodavce koji krše prava zaposlenih. Radnik ne treba da radi u strahu – treba da radi sa sigurnošću,“ pišu Studenti u blokadi.

M.P.

Prethodni članak

25 godina Nagrade „Dimitrije Bašičević Mangelos”, najavljena jubilarna izložba

Poljoprivrednik iz Banata: „Ako cena od 40 dinara po kilogramu bude konačna, moraćemo da organizujemo protest“

Sledeći članak