Rebalansom pokrajinskog budžeta predviđeno premalo sredstava za sanaciju štete od oluja u Novom Sadu, kaže dr Radivoje Jovović iz stranke Zajedno

„Ako je ova oluja nešto pokazala, to je da je ova vlast ne samo nesposobna, nego i apsolutno nespremna da brine o vlastitim građanima“, zaključuje predsednik novosadskog gradskog odbora stranke Zajedno.

GUP Novi Sad

Mesec i po dana nakon oluje u Novom Sadu na mnogim mestima šteta ne samo što nije sanirana, nego se širi. Mediji i glasine prenose da krov jedne sedamnaestospratnice stoji „otvoren“, tako da je najvišim spratovima već sasvim propao nameštaj, a vlaga i voda prožele zidove i nekoliko spratova niže.

Zar građanima koji su pretrpeli štetu u velikoj oluji koja je pogodila Novi Sad u julu javne službe nije trebalo da ukažu pomoć u saniranju štete, zaštiti imovine od propadanja, zaštiti od sekundarnih katastrofa poput požara, pita se javnost? Ko je za to zadužen Grad, Pokrajina, Republika? Zar ne postoje neki zakoni i pravilnici koji propisuju da se u ovakvo teškoj situaciji reaguje brže i zar to ne nalaže ne samo etika, nego i ekonomska praktičnost, jer se šteta vremenom uvećava?

O ovome smo razgovarali sa predsednikom novosadskog odbora stranke Zajedno i docentom dr Radivojem Jovovićem, koji je javno kritikovao rebalans pokrajinskog budžeta čije usvajanje je na dnevnom redu u utorak, 29. avgusta, a kojim se određena sredstva alociraju za potrebe sanacije štete.

„Umesto svega što je trebalo da se desi, ono što vidimo je da danas imamo rebalans budžeta na nivou Pokrajine i da je za sanaciju štete za Grad Novi Sad određeno 250 miliona dinara. To je nešto više od dva miliona evra za stotine i stotine domaćinstava, za stotine i stotine porodica i ljudi. Reč je o krajnje nedovoljnoj svoti. Za sanaciju jednog krova u Fruškogorskoj ulici su potrebne stotine hiljada evra“, skreće pažnju Jovović.

Krov pomenute sedamnaestospratnice u Fruškogorskoj ulici u Novom sadu oluja je oštetila toliko da on doslovno  ne postoji, kaže naš sagovornik.

„Pomoć grada koja je aktuelno određena za sanaciju tih troškova je besmisleno mala i meri se u hiljadama evra, a da bi se zaista popravio taj krov procenjeno je da bi domaćinstva iz svakog stana u toj zgradi morala da izdvoje po pet hiljada evra“, što, kako komentariše, predstavlja ogroman finansijski udar na domaćinstva i porodice iz ove zgrade. Jovović dodaje da je gradnja na krovu te zgrade bila nelegalna, ali istovremeno ocenjuje da troškove nelegalizovane gradnje ne bi trebalo da trpe stanari u legalizovanim stanovima, jer u pitanju je odgovornost grada.

Sva tri odgovorna nivoa pokazala neodgovornost

Za sanaciju postojeće i predupređivanje širenja štete su odgovorni su i Grad, i Pokrajina i Republika,  komantariše Jovović. Svaki od ovih nivoa ima određene ingerencije i vlasti sa svakog bi trebalo da se uključe u rešavanje nastalih problema jer je to, pored toga što je zakonski definisano, i jedino smisleno, jedino društveno korisno i humano.

Postoji zakon koji se tiče elementarnih nepogoda, postoje niži pravni akti na osnovu kojih je štab za vanredne situacije, čiji je komandujući gradonačelnik, bio dužan da brzo reaguje i sanira određenu štetu. Postoji celokupan pravni okvir koji nalaže brzo reagovanje.

„Međutim, umesto brze reakcije, ispostavilo se da smo u gradu Novom Sadu nedeljama i nedeljama nakon oluja imali porušeno drveće i porušene elektrovode“, kaže Jovović. Koliko je to opasno pokazao je tragični slučaj u kom je u Bačkoj Palanci poginuo dečak koji je na taj način došao u kontakt sa strujom.

dr Radivoje Jovović; Izvor: Radivoje Jovović / Facebook

„Imali smo nehumane i nesanitarne ulove na ulicama sa leševima životinja – službe nisu odreagovale dovoljno brzo ni u minimalnim razmerama. Kao građani smo se samoorganizovali po različitim kvartovima grada i tako smo na licu mesta mogli da se uverimo u tom koliko javne službe ne delaju i ne reaguju“, dodaje. 

On podseća na to da se ni tokom prve ni tokom druge oluje nisu oglasile sirene za uzbunu, iako su nekoliko meseci pre oluja isprobana njihova valjanost i demonstrirano da funkcionišu:

„Da su se oglasile, jedan život je mogao biti spasen – podsećam na to da je tokom oluje jedan dečak na klisi izgubio život“.

Građane niko ništa nije ni informisao ni pitao

Ni za šta od navedenog još niko nije odgovarao, naglašava Jovović. On smatra da je trebalo i da se pokrene široka javna rasprava o odgovornosti i da javnost raspravlja o razmerama štete. To se nije desilo:

„Nisu informisani ni konsultovani građani i nije napisan nikakav detaljni izveštaj o razmerama štete u finansijskom i drugom smislu, koji bi takođe trebalo da bude javno dostupan“.

Novosadski odbor stranke Zajedno je građanima nakon oluje ponudio besplatnu pravnu  pomoć u ostvarivanju njihovih prava. Za pomoć se, kaže Jovović, dosad javilo više od osamdeset građana što je, naglašava, samo mali udeo onih koji su oštećeni u oluji.

Sada imamo situaciju da još uvek nije sanirana šteta na jednom broju krovova i fasada škola, a uskoro počinje školska godina, kaže naš sagovornik. Kako dodaje:

„Dakle, na opštu nebezbednost i ugroženost dece i zaposlenih u školama u Novom sadu sada se nakalemila i konkretna fizička nebezbednost zbog stanja objekata u kojima su škole“.

„Ako bih morao da sumiram reakciju pokrajinskih vlasti, koje sada vrši transfer odgovornosti na gradski nivo, to bi bilo: premalo i prekasno. Daklw, tek će se danas rebalansom budžeta doneti odluka o tome koliko sredstava se dodeljuje gradu. Onda administrativnim putem ta sredstva treba da se prebace, a onda nas do realnog saniranja čeka ko zna koliko vremena“, skreće pažnju predsednik gradskog odbora stranke Zajedno.

U međuvremenu ljudi žive u nehigijenskim, nesanitarnim i prilično nebezbednim uslovima.

„Ako je ova oluja nešto pokazala, to je da je ova vlast ne samo nesposobna, nego i apsolutno nespremna da brine o vlastitim građanima“, zaključuje Jovović.

I.K.

Prethodni članak

Sve više inicijativa za besplatne udžbenike za sve đake u Srbiji

Kako misli ministarka Đedović da zaštiti građane od poskupljenja, pita se opozicija

Sledeći članak