Sindikat migrantskih radnika: Incident na gradilištu u Novom Sadu treba da bude povod za preispitivanje zaštite radnih prava

Na gradilištu u Novom Sadu juče je došlo do tuče u kojoj su učestvovali strani radnici. Sumnja se da su u pitanju bile neisplaćene zarade i angažovanje štrajkbrehera. Sindikat migrantskih radnika u osnivanju poručio je da događaj ne treba koristiti kao povod za širenje antimigrantske propagande, već za preispitivanje sistema zaštite radnih prava u Srbiji.

Znak za radove

Prema pisanju portala 021, nekoliko osoba je juče povređeno i privedeno nakon tuče radnika na gradilištu, na Telepu, na uglu Vršačke i Jovana Popovića. Kako Blic nezvanično saznaje, do tuče je došlo kada su radnici gradilišta, koji su strani državljani, napali investitora i njegovo privatno obezbeđenje zbog neisplaćenih zarada.

Sindikat migrantskih radnika u osnivanju saopštava da, ukoliko se ovi navodi potvrde, oni ukazuju na problem koji je mnogo širi od jednog pojedinačnog slučaja.

„Prema do sada dostupnim informacijama, incidentu su prethodili problemi u vezi sa uslovima rada i neisplaćenim zaradama. Ukoliko se ovi navodi potvrde, oni ukazuju na problem koji je mnogo širi od jednog pojedinačnog slučaja“, navode iz sindikata u osnivanju.

Uvesti mehanizme zaštite prava za sve radnike

Na osnovu iskustava članova Sindikata migrantskih radnika i slučajeva koje su pratili, strani radnici se često obraćaju nadležnim institucijama zbog neisplaćenih zarada, nezakonitog angažovanja, prekomernog radnog vremena i drugih povreda prava. Međutim, čak i kada inspekcija utvrdi nepravilnosti i poslodavac bude kažnjen, radnik često i dalje ostaje bez svoje zarade i bez stvarnog obeštećenja, navode iz sindikata.

„Potrebno je razmotriti uvođenje finansijskih garancija ili osiguranja za poslodavce i sektore sa povećanim rizikom od radne eksploatacije, omogućiti bržu naplatu nesporno utvrđenih radnih potraživanja bez obaveze da radnik prolazi kroz višegodišnji sudski spor, uspostaviti solidarnu odgovornost investitora, glavnih izvođača i podizvođača kada ostvaruju ekonomsku korist od rada i imaju mogućnost da kontrolišu zakonitost angažovanja radnika, formirati fond za zaštitu radnika u slučajevima insolventnosti ili nestanka poslodavca, kao i obezbediti efikasnu zaštitu radnika koji prijavljuju nezakonitosti, uključujući zaštitu od otkaza, gubitka boravišnog statusa i drugih oblika odmazde“, predlaže sindikat.

Kako dodaju, ovi mehanizmi ne bi trebalo da budu privilegija stranih radnika. Potrebno je izgraditi sistem koji štiti svakog radnika, bez obzira na državljanstvo, ali koji posebno prepoznaje ranjivost stranih radnika zbog njihove zavisnosti od poslodavca u pogledu zaposlenja, boravka i smeštaja.

građevinari
Foto: Marko Miletić / Mašina

Problem je politika koja suprotstavlja radnike

„Ukoliko se utvrdi da je do sukoba došlo između radnika kojima zarade nisu isplaćene i drugih radnika koji su angažovani da ih zamene i time obezbede nastavak rada, onda se mora jasno ukazati da ni jedni ni drugi radnici nisu uzrok problema“, poručuje Sindikat migrantskih radnika.

Problem je, navodi se, politika koja radnike suprotstavlja jedne drugima i koristi jedne kao zamenu za druge kako bi se oslabio njihov položaj i sprečilo ostvarivanje prava.

„Angažovanje štrajkbrejkerske radne snage nije samo pitanje položaja stranih radnika – to je ozbiljan problem i za domaće radnike, jer direktno slabi pravo na štrajk i kolektivno pregovaranje i omogućava poslodavcima da pritisak na jedne radnike vrše angažovanjem drugih“, ističe se.

Za ovakve sistemske promene neophodno je snažno i solidarno sindikalno organizovanje domaćih i stranih radnika, navodi se u saopštenju i dodaje da je zato sindikalno organizovanje, povezivanje domaćih i stranih radnika i njihova zajednička borba za dostojanstven rad jedini održiv put ka promenama koje će zaštititi sve radnike, bez obzira na njihovo državljanstvo.

A.G.A.

Prethodni članak

Krušedol Prnjavor i Krušedol Selo mesecima bez vodosnabdevanja: Jedan bunar na dva sela nije dovoljan

Menstrualno odsustvo nije privilegija, već pitanje dostojanstva: Šta Srbija može da nauči od Crne Gore

Sledeći članak