Predlog zakona je rađen u saradnji sa ženskim nevladinim organizacijama, prenosi portal Roditelji.me.
Iz Ženskog kluba se navodi da će taj zakon obradovati veliki broj samohranih roditelja, a čiji bivši partneri uprkos odluci suda izbegavaju plaćanje alimentacije.
„Budući da se svaki roditelj ne usuđuje da protiv bivšeg supružnika podnese krivičnu prijavu zbog neplaćanja izdržavanja posebno što i pored izricanja krivičnih sankcija, pa čak i zatvorskih kazni, djeca ne ostvare svoja prava samo dodatno bivaju povrijeđena a roditelj koji se brine o djetetu, a u 80 odsto je to samohrana majka, prinuđen je da se sam nosi sa teškoćama obezbjeđivanja uslova za život, podizanja, vaspitanja i obrazovanja djeteta iako je najčešće u lošoj finansijskoj situaciji, neriješenog stambenog pitanja, nerijetko nezaposlena i diskriminisana prilikom zapošljavanja”, navodi se u saopštenju Ženskog kluba, a prenosi Roditelji.me.
Prema njihovim riječima, smatrale su da je neophodno usvajanje zakona o privremenom izdržavanju djece i osnivanje alimentacionog fonda, jer je „nažalost praksa pokazala da postojeća zakonska rješenja djeci i samohranim roditeljima ne pružaju proklamovanu ustavnu zaštitu“.
„Izbjegavanje plaćanja alimentacije ne smije biti samo porodična stvar jer država mora u središte staviti najbolji interes djeteta koje konačno neće ostati uskraćeno za novac koji mu po zakonu pripada. Ubuduće će država ukoliko roditelj, koji je na to obavezan, to blagovremeno ne čini, redovno obezbjeđivati sredstva iz alimentacionog fonda da djete ne bude uskraćeno za iznos izdržavanja koje mu pripada, a roditelj koji duguje izdržavanje, umjesto djetetu, dugovaće državi koja ima jake zakonske mehanizme da to naplati od dužnika izdržavanja u čemu će sigurno biti mnogo efikasnija od samohranih roditelja“, navodi se u saopštenju.
Kakvo je stanje u Srbiji?
Alimentacija u Srbiji je definisana Porodičnim zakonom. Često supružnici prolazeći kroz razvod braka ostaju uskraćeni za jasne informacije šta sve podrazumeva plaćanje alimentacije i na koji se to način vrši, ali alimentacije takođe predstavljaju i česte tačke sporenja i pored jasnih sudskih odluka.
Imajući u vidu činjenicu da se nakon razvoda braka najčešće jednom roditelju poverava vršenje roditeljskog prava, i da je u 90% slučajeva u pitanju majka, alimentaciju u najvećem procentu plaćaju očevi.
Zakon propisuje obavezu plaćanja alimentacije čak i za nezaposlene roditelje, dok se visina alimentacije propisuje u skladu sa primanjima roditelja, s tim da postoje kategorije poput minimalne i maksimalne alimentacije.
Ignorisanje obaveze idržavanja deteta je krivično delo, i roditelji koji imaju roditeljsko pravo bivšeg partnera mogu zbog neisplaćivanja alimentacija ili krivično goniti ili pokrenuti postupak prinudne naplate.
U Srbiji trenutno postoji preko 300.000 samohranih roditelja, a opšti životni standard ne garantuje mogućnost dovoljnih alimentacija za decu u jednoroditeljskim porodicama.
Postojeća zakonska regulativa ne pruža dostojanstveno razrešenje problema za roditelje, i očito nije dovoljno dobra jer je procenat neisplaćenih alimentacija i dalje na visokom nivou i pored pretnje odsluženja zatvorske kazne ili zaplene imovine.
Kako bi se sačuvali interesi dece u prvom planu, neophodno je jasnije preuzimanje odgovornosti od strane države i osnivanja fonda iz kog bi se isplaćivale naknade za izdržavanje dece.
U Srbiji je Stranka slobode i pravde prošle godine pokrenula inicijativu za formiranje Alimentacionog fonda u Republici Srbiji: „taj državni fond mora da obezbedi sigurnost za izuzetno veliki, a najranjiviji broj dece i roditelja. Zbog toga smo pokrenuli izradu našeg zakona o alimentacionom fondu. To bi trebalo da bude državni fond koji će garantovati sigurnost deci i samohranim roditeljima. Taj fond bi isplaćivao alimentaciju roditelju već od pokretanja brakorazovdne parnice ili od pokretanja postupka za izdržavanje deteta u slučaju vanbračne zajednice“, rekla je ranije Marinika Tepić.
