Vojni park u Kruševcu izmestiti van Memorijalnog kompleksa Slobodište, poručuje Nacionalni komitet ICOMOS Srbija

Nacionalni komitet Međunаrodnog sаvet zа spomenike i spomeničke celine (ICOMOS) protivi se ideji da se vojni park izgradi na mestu Memorijalnog kompleksa „Slobodište”, delu arhitekte Bogdana Bogdanovića u Kruševcu. Oni navode da da se oštro suprotstavljaju ideji smeštanja vojnih eksponata u okvire ovog prostora, koji je, kako navode, posvećen sećanju na žrtve rata sa izraženom slobodarskom vizijom budućnosti. Ta ideja je, smatraju, u suprotnosti sa vrednostima koje Slobodište oličava, kao i sa međunarodnim smernicama i standardima zaštite i očuvanja memorijalnog nasleđa.

Slobodište

„Imajući u vidu obiman Bogdanovićev opus, čija je osnovna smernica pronalaženje smisla i pozitivnih vrednosti iz već počinjenih tragičnih događaja, čini ovog umetnika potpuno osobenim u vreme u kojem je stvarao, ne samo na teritoriji jugoslovenskog regiona već i u Evropi”, navodi se u saopštenju Nacionalnog komiteta ICOMOS.

Dodaje se da on kreira prostor u kojem se ne potiskuju emocije tuge, ali se i podstiče optimizam koji je neophodan da bi se život nastavio: „to je Bogdanovićev cvet koji se otvara na jasenovačkom stratištu, njegovi megaliti u oblicima svih kultura koje su naseljavale region od praistorije do danas, ptice koje poleću kao simboli mira, nade i duhovnosti”.

U radu Bogdana Bogdanovića, piše dalje, skulptoralni elementi i prirodno okruženje podjednako učestvuju u stvaranju poruke koja je istovremeno antiratna, komemorativna, ali i puna vere u „bolje sutra“. 

„Ravnopravnom ulogom kulturnih i prirodnih intervencija u prostoru, Bogdan Bogdanović ostvaruje delo gde se poruka saopštava direktnom interakcijom čoveka i prirodnih elemenata. Na taj način se, kroz očuvanje specifičnog duha ovog mesta i održivog razvoja konteksta, postiže neraskidiva povezanost sadašnjih s nestalim i budućim generacijama”, objašnjeno je u saopštenju koje potpisuje predsednica Nacionalnog komiteta ICOMOS Sanja Kesić Ristić.

ICOMOS je zvanično priznat kao telo UNESCO-a koje, kako se navodi na njihovom sajtu, аktivno doprinosi rаdu Komitetа zа Svetsku bаštinu i učestvuje u implementаciji Konvencije o zаštiti Svetske kulturne i prirodne bаštine iz 1972. godine.

Iz ove organizacije smatraju da se vojni park u Kruševcu može formirati na lokaciji koja nije ni na koji način povezana sa Slobodištem, odnosno bez narušavanja njegovih granica definisanih odlukama o proglašenju memorijalnog kompleksa za kulturno dobro – znamenito mesto i o njegovom utvrđivanju za nepokretno kulturno dobro od velikog značaja za Srbiju.

Podsećamo, izgradnja vojnog parka u Kruševcu realizuje se bez javne rasprave i bez konkursa, zbog čega je ta ideja naišla na kritike stručne javnosti, o čemu smo ranije pisali.

D.S.

Prethodni članak

ANEM: Veran Matić napadnut ispred Skupštine Srbije, traži se hitna reakcija institucija