Vlasti u Srbiji već nekoliko godina drže Piroglua u zatočeništvu uprkos sudskim presudama i zahtevima međunarodnih institucija za poštovanjem prava ovog čoveka. Edževit Piroglu je bivši direktor ogranka Udruženja za ljudska prava u turskom gradu Izmir i član centralnog komiteta Socijalističke demokratske partije, koga turske vlasti optužuju da je član oružane terorističke organizacije.
Mnogi kritičari Erdoganovog režima u Turskoj, vide Pirogluov slučaj kao još jedan primer sve oštrijeg obračuna autoritarnog režima sa ljudima i organizacijama koji mu se protive, što se naročito odnosi na Kurde i njihovo organizovnje. U lokalnom ogranka Inicijative za slobodu Edževita Piroglua ponašanje državnih institucija Srbije koje u ovom slučaju, kako kažu, izigravaju sopstvene zakone, vide kao neku vrstu trgovine sa Turskom.
Piroglu je, u pokušaju da se izbori za svoja prava, stupio u štrajk glađu pre 140 dana i trenutno je pod policijskim nadzorom smešten u Opštu bolnicu u Pančevu.
„Treba naglasiti da je u bolnicu prebačen nakon 110 dana štrajka glađu i to kao rezultat pritiska koji je njegov pravni tim izvršio podnoseći zahtev za pripvremenu meru Sudu za ljudska prava u Strazburu. Do tada je MUP, koji Piroglua drži zatvorenog protivno odluci srpskog Apelacionog suda već gotovo 180 dana, odbijao da ga premesti iz logora za migrante koji operiše pod nazivom Prihvatilište za strance u Padinskoj Skeli“, kaže za Mašinu Zoran Marković iz lokalnog ogranka Inicijative za slobodu Edževita Piroglua.
Kako objašnjava naš sagovornik koji je dobro upućen u pravne aspekte borbe za oslobođenje ovog kurdskog aktiviste, Apelacioni sud u Beogradu je pre više od godinu dana doneo odluku da je Edževit Piroglu slobodan čovek koji ne sme biti isporučen Republici Turskoj.
„On je trenutno zatvoren administrativnom merom Ministarstva unutrašnjih poslova koje je istog dana i kroz svoj isti organ donelo dve kontradiktorne odluke: jednu, da Piroglu mora odmah da napusti Srbiju i drugu, da je Piroglu opasnost po bezbednost republike Srbije i da stoga mora biti smešten u logor za migrante u Padinskoj Skeli“, kaže Marković.
Pravni tim Inicijative za slobodu Edževita Piroglua vodi bitke i protiv tih administrativnih odluka, ali, kako kažu za Mašinu: „pravosudni sistem radi u potpunoj koordinaciji sa službama bezbednosti i pravno valjane odluke donosi tek nakon što one izgube svaki smisao“.
„Primera radi naš tim je nedavno dobio presudu kojim se zaključuje da je Piroglu godinu dana protivpravno bio zatvoren u slučaju nevezanom za proces ekstradicije, međutim to ne menja činjenicu da je Edževit proveo godinu dana u zatvoru i da je to iskorišćeno kako bi se učinila usluga Republici Turskoj i sprečio njegov odlazak iz zemlje“, pojašnjava Marković za Mašinu.
Slučaj Edževita Pirgolua je dobro poznat u inostranstvu. Poslanici nekoliko nacionalnih parlamenta iz EU, kao i poslanici u Parlamentarnoj Skupštini saveta Evrope i njenim telima su više puta pokretali pitanje njegovog oslobađanja. Jedan od njih je i Andrej Hunko, poslanik nemačkog Bundestaga, sa kojim smo razgovarali o ovom slučaju prošle godine.
I to nije sve, iz Inicijative kažu da su i različite ambasade u Srbiji u komunikaciji sa našom državom u vezi sa ovim slučajem, ali da to do sada nije dovelo do oslobađanja.
„Deluje da je Piroglu dodeljena uloga monete za potkusurivanje, te da je njegova sloboda jedna od karata koji se koriste u međunarodnim pregovorima, vaganju i taktiziranju naše države. U tom smislu je međunarodni pritisak jedna od retkih institucija koje mi kao Inicijativa za njegovu odbranu imamo kako bi pokušali da državu Srbiju nateramo da poštuje sopstvene zakone i odluke sopstvenih sudova“, zaključuje naš sagovornik.
9. jula ističe maksimalan zakonski rok od 180 dana za administrativno držanje nekoga u pritvoru. Tim povodom će Inicijativa za slobodu Edževita Piroglua sledećeg ponedeljka organizovati konferenciju za medije kako bi se široj javnosti u Srbiji približio ovaj slučaj.
M.M.