Društvene mreže u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poslednjih nedelju dana obeležene su brojnim pričama sa heštegom #ženeujavnomprostoru. Hiljade objava svedoče o ženskim iskustvima seksualnog uznemiravanja i nasilja sa kojim se suočavaju od najranije dobi.
Akcija je pokrenuta kao specifična reakcija na incident koji se na ulici dogodio Mariji Trcol, aktivistkinji i članici organizacije PaRiter. U razgovoru za Mašinu kaže Marija kaže:
Kada mi se je dogodio incident zamolila sam prijateljicu koja živi u blizini da fotografira ljude koji su me verbalno napali, ona je to i učinila i poslala mi fotografiju. Odlučila sam prespavati sve to i dobro razmisliti u kojem smjeru će ići moja javna objava jer sam znala da se svašta može dvosmisleno shvatiti, a htjela sam samo zapravo svima dati do znanja kako je živjeti u kontinuiranom strahu u kojem živi većina žena.
O ovoj akciji je za portal Libela.org govorila i Marijina prijateljica Marinella Matejčić, inače takođe članica organizacije PaRiter i Platforme za reproduktivnu pravdu:
Jednostavno sam željela da se počne govoriti o problemu nasilja i napada na žene koji u svom korijenu jesu potaknuti seksizmom i patrijarhalnom kulturom u koju smo uronjene i uronjeni. Željela sam da podijelimo iskustva i međusobno si ukažemo na to da je to rasprostranjeni problem, problem s kojim se svaka žena susrela makar jednom.
Marija za Mašinu kaže da su žene osvestile koliko se boje i koliko su sličnih verbalnih i fizičkih napada prošle u životu: „koliko nam je svima normalno nositi suzavce, planirati put do kuće obzirom na javnu rasvjetu i susjedstvo te koliko nas ubrzava korak kad čuje disanje ili hodanje muškaraca.“
Ova iskustva sa Twittera na Facebook prenosi Platforma za reproduktivnu pravdu, a priče ilustruje dizajnerka Ana Tavi. Kako se navodi na njihovoj stranici, ideja je da se ohrabre žene da podele svoje #ženeujavnomprostoru priče: „ohrabrimo se pokazati da ne dozvoljavamo biti svedene na tijelo u prostoru, da smo autentične, iskrene, svoje, da moramo imati bolje.“
Povezani članci:
U analizi ove kampanje se navodi da je u samo nekoliko dana više od 1000 žena na društvenim mrežama podelilo više od 1000 priča o tome kako su se u javnosti susrele s najrazličitijim oblicima seksualnog napastovanja i zlostavljanja od strane muškaraca u javnom prostoru. Objave su dosegle više od dva miliona ljudi u celom regionu.
Htjela sam objavom doći do žena i muškaraca kako bi osvijestila postojanje straha u svakodnevnom životu. Pretpostavila sam da će dio ljudi dijeliti priču, ono čemu se nisam nadala je reach od preko 200 000 ljudi na mom privatnom profilu koji broji nešto preko 1000 followera, kaže Marija za Mašinu.
A priča zaista ima mnogo. O verbalnom uznemiravanju i fizičkom napastvovanju na ulici, na radnom mestu i u javnom prevozu, i svim onim prostorima kojima se žene kreću.
Ipak, jedno od najznačajnijih saznanja u ovoj priči je takozvani „oblak reči“, navodi se u analizi ove kampanje na sajtu netokracija.com. Taj oblak reči se generiše od najčešće korišćenih fraza u objavama sa ovim heštegom:
Apsolutno najčešće (osim samog hashtaga) spominje se riječ strah, što prilično direktno pokazuje kako se žene u našem društvu zaista često osjećaju. Ipak, lijepo je vidjeti kako su neke od žena prevladale strah i iznijele svoje priče, iako nema sumnje u to da je govor o ovoj temi izuzetno stresan za bilo koga.
Na pitanje šta se ovom akcijom može postići, Marija odgovara:
Pitale smo na Twitteru korisnike što misle koje je rješenje problema, glavna riječ koja se provlači kroz odgovore je edukacija, očito je da nam svima jako fali zdravstveno utemeljena edukacija koja uključuje rodnu ravnopravnost kako bi zapravo nove generacije prestale ove oblike nasilja normalizirati jer nasilje u niti jednom obliku nije normalno. Dio korisnika društvenih mreža ovo vidi kao borbu žena protiv muškaraca, ali sjajno je da zapravo većina komentara ide u smjeru borbe svih nas protiv normalizacije nasilja.
O nasilju nad ženama u javnom prostoru i Aleksandrija Okasio Kortez
Akcija na društvenim mrežama u Hrvatskoj došla je ubrzo nakon obraćanja američke kongresmenke Aleksandrije Okasio Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez) koja je na istu temu govorila prošle nedelje. U svom desetominutnom govoru ona je objasnila kako je uvreda koju joj je uputio kongresmen Ted Joho nakon razgovora u kome se nisu politički slagali, suštinski deo strukturnog problema ukorenjenog i normalizovanog seksizma i mizoginije.
Iako je najpre odustala od daljih akcija nakon ove uvrede, reagovala je nakon njegovog ne-izvinjenja govorom kojim je pokazala koliko je nasilje nad ženama ukorenjeno u jeziku i potpuno normalizovano.
Ovo nije novo. I to je problem. Reč je o kulturi, kulturi nekažnjavanja i prihvatanja nasilja i nasilnog jezika prema ženama, čitavoj strukturi moći koja to podržava … Dehumanizujući jezik nije ništa novo. Ono što vidimo jeste da se ovakavi incidenti dešavaju po obrascu. Ovo je obrazac ponašanja prema ženama i dehumanizacije drugih, rekla je Kortez u svom govoru koji su preneli brojni mediji u svetu.
I.P.
