Izlazak opozicije na izbore ne bi naštetio referendumskoj atmosferi, tvrde opozicioni lideri

Iako je najavljeno da će do Đurđevdana saopštiti konačnu odluku o tome kada će biti izbori, predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je ponovo „bacio udicu” tvrdeći da će to učiniti za desetak dana. Sa predstavnicima opozicionih stranaka razgovarali smo o tome kako teku pregovori oko njihovog zajedničkog izlaska na izbore i kako odgovaraju na kritike da će, ukoliko budu učestvovali na izborima, naštetiti referendumskoj atmosferi. 

Lokalni izbori u Boru, 29. marta 2026; Foto: Mašina

„Da li će postojati ili neće postojati referendumska atmosfera ne zavisi od broja aktera koji postoji na političkoj sceni. Ona zavisi od toga kakvi su odnosi između njih, da li je napravljen kvalitetan dogovor ili nije”, smatra predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović.

On podseća da je u Crnoj Gori pre nekoliko godina, kako kaže, referendumska atmosfera bila iako su postojale tri liste, a da je u Srbiji 2023. godine postojala, smatra on, „jedna ozbiljna politička lista, Srbija protiv nasilja”, ali da se nije stvorila referendumska atmosfera. 

Mnogo je važnije, tvrdi, da li će doći do kvalitetnog dogovora, nego da li će biti jedne ili dve kolone.

„Ono što je definitivno nedopustivo i što bi bilo politički neodgovorno preko svake mere, verovatno bi značilo kraj političkih karijera svih aktera, jeste da neko pošto-poto izađe na izbore da solira i da te glasove ostavi ispod cenzusa i na taj način pomogne SNS-u”, zaključuje Grbović.

Zeleno-levi front (ZLF) će, navodi kopredsednik te stranke Radomir Lazović za Mašinu, podržati studentsku listu ukoliko izbori budu tokom leta. On, ipak, smatra da se izbori neće tako brzo desiti.

Da kritike da će opozicija našteti izlaskom na izbore, nisu dobronamerne ili da, oni koji ih zastupaju, ne razumeju procese političke, smatra narodna poslanica i potpredsednica Narodnog pokreta Srbije (NPS) Ana Jakovljević.

Ana Jakovljević; Foto: N1 Screenshot

„Prosto bez opozicije, političkih stranaka kao takvih, drugi činilac, odnosno studentska lista, studentski pokret ne bi imao većinu da smeni ovu vlast”, navodi ona i dodaje da to pokazuju istraživanja koja sprovode.

Jakovljević objašnjava da opozicija ima svoje biračko telo koje, kako kaže, voli strukturu političkih stranaka, kako uređenih organizacija, za razliku od pokreta koji tek treba da se formira. 

Cilj opozicije da se ne rasipaju glasovi, tvrde sagovornici

„Možemo da razgovaramo o tome koji je najbolji način da se glasovi ne rasipaju, da imamo sinergiju svih opozicionih aktera i, po svemu što dobijemo i sa terena i istraživanja, mi ne mislimo iskreno da neko može u ovoj borbi da bude izostavljen, a da imamo kao rezultat pobedu”, zaključuje poslanica Ana Jakovljević.

Upitana da li, kada kaže da treba razgovarati sa svima, misli samo na proevropsku opoziciju, odgovora da misli na sve one koji, kako kaže, dele viziju demokratski uređene Srbije.

„Važno je da svi koji su na ovoj strani sednu, upoznaju se, porazgovaraju i onda na osnovu toga vide šta može, šta ne može i ko treba sa kim da ide kako bismo ostvarili ono što želimo”, zaključuje ona i ponavlja da je, i pored različitih politika, važno da opozicioni akteri sada budu složni i jedinstve kako ne bi došlo rasipanja glasova.

U slučaju da do julskih izbora ne dođe, ZLF će, takođe, nastaviti da radi sa svim organizacijama u antirežimskom frontu da se stvori najdelotvorniji izborni nastup u cilju pobede nad režimom, naveo je za Mašinu Radomir Lazović.

Radomir Lazović
Radomir Lazović; Foto: Medija Centar Beograd

„Ja se nadam, ne, u stvari, ja verujem da imamo dovoljno zrelosti da prevaziđemo sve podele i te Vučićeve podvale i da se svi udružimo u borbu protiv režima, da nikoga ne ispustimo, odnosno da sve uključimo. Zeleno-levi front ce dati svoj maksimum ovoj borbi.”

Objašnjava da za ZLF, dogovori oko izbornog nastupa opozicionih partija imaju smisla i da su važni ukoliko taj dogovor, kako kaže, u zbiru sa studentskom listom daje bolji rezultat nego da se podrži studentska lista.

„Ali je važno i da bude jasno da je to deo zajedničke borbe, a ne konkurencija”, kaže Lazović.

Za Srbiju je potrebno da postoji jedna proevropska grupacija, ne samo u kontekstu predstojećih izbora, smatra Pavle Grbović.

Kad je reč o učešću na izborima, kaže on, neophodno je prvo videti ko čini tu grupaciju i ko zaista deli te vrednosti, a ne samo da je, kako navodi, „spreman da stavi evropski bedž na sebe da bi mogao politički da preživi”.

Pavle Grbović; Foto: N1 Screenshot

Neophodno je, smatra, istraživanje koje će pokazati raspoloženje birača i najbolji format za izlazak na izbore, jer su, kako tvrdi, dosadašnja pokazivala da postoji određeni procenat ljudi „koji nije zanemarljiv”, a koji želi da glasa za opozicione stranke.

„Naš prvenstveni cilj je da ni na koji način ne sputamo, ne sprečimo ili ne umanjimo šanse da u Srbiji dođe do promena”, navodi Grbović i dodaje da je, istovremno, njihov politički cilj da Srbija, nakon promena, krene odlučno u pravcu evropskih integracija.

Svi sagovornici navode da nisu iznenađeni time što vlast konstantno kalkuliše sa terminom izbora i navode da je za njih neophodno da uvek budu spremni kao da će do njih, zaista, ubrzo i doći. 

Ipak, dele utisak da izbori ipak neće biti održani tokom leta i da će vlast pokušati što više da ih odloži, kako kažu, svesna da će na njima teško ostvariti pobedu.

D.S.

Prethodni članak

Nezavisni kandidati u lekarskim komorama, prvi korak ka ozbiljnijim promenama