Janez Janša ponovo premijer Slovenije

Poslanici Državnog zbora, slovenačkog parlamenta, izabrali su juče novu Vladu Slovenije, na čijem se čelu ponovo nalazi Janez Janša kao novi premijer. Ovo će Janši biti četvrti mandat na tom mestu, nakon što u prethodnom sazivu parlamenta njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) nije imala većinu.

Ljubljana, Slovenija

Za izbor predsednika desničarske Slovenske demokratske stranke (SDS) glasalo je 49 poslanika, uključujući koalicione partnere iz Nove Slovenije, Slovenske ljudske stranke (jedan poslanik odsutan), Fokusa, Demokrata, kao i poslanike Pokreta Resnica, koji će manjinski podržavati vladu, piše Beta. 

Njegov izbor su podržali i predstavnici italijanske i mađarske nacionalne manjine.

Podsećamo, u Sloveniji su u martu održani parlamentarni izbori, a na njima je Pokret Sloboda, koji je trenutno do ovih izbora bio na vlasti u koaliciji sa Socijaldemokratama i Levicom, osvojio 29 mandata, dok je Janšin SDS uzeo 28 mandata od 90 koliko ih ukupno ima. 

U parlament su, uz Slobodu i SDS, ušli još i NSi, Slovenačka ljudska stranka, SLS, Fokus, Socijaldemokrate, Demokrate, Resnica i koalicija stranaka Levica i Vesna.

Budući da leve i liberalne stranke – Sloboda, Socijaldemokrate i Levica i Vesna – nisu imale dovoljno mandata da same formiraju vlast (40 od 46 koliko je potrebno za većinu), bilo je neizvesno ko će formirati novu vladu. Sve ostale izborne liste nalaze u desnom polju političkog spektra ili eventualno u desnom centru. 

Pokret Resnica, partija koja je osnovana tokom pandemije virusa korona zbog protivljenja merama zaštite, podržala je sada Janšu za premijera, iako će formalno ostati u opoziciji.

Pred izbore u Sloveniji Mašina je razgovarala sa aktuelnim ministrom rada u slovenačkoj Vladi Lukom Mesecom koji je tada izjavio da, ukoliko se Janša vrati na vlast, očekuje slične scenarije onima u Srbiji u smislu represije i ugrožavanja građanskih prava.

Janez Janša je prvi put na mestu premijera slovenačke Vlade bio od 2004. do 2008. godine, nakon toga 2012. i 2013. godine, pa od 2020. godine do 2022. godine, piše STA, prenosi Beta.

Prvi put je za poslanika izabran 1990. godine i od tada je bio član svakog saziva. Na čelu SDS-a se nalazi od 1993. godine.

U prethodnim premijerskim mandatima je u više navrata optuživan za stranačko postavljanje kadrova, gušenje medijskih sloboda, konflikte sa organizacijama civilnog društva. Njegove mandate beležile su i političke afere, poput afere „Patria”, vezanе za spornu kupovinu finskih tenkova, zbog koje je bio i u zatvoru.

D.S.

Prethodni članak

„Umesto o samitu EU i Zapadnog Balkana, pričamo o krizi koja odgovara Vučiću”, kaže Bojana Selaković iz Nacionalnog konventa o EU

„Filozofski branimo znanje(m)“: Otvoreni programi ispred Rektorata 6. juna

Sledeći članak