Knjige, internet, računari, klima: Šta bi pre humanoidnog robota, poželeli da imaju profesori i studenti Filozofskog fakulteta

Filozofski fakultet u Novom Sadu u cilju, kako se navodi, unapređenja nastavnog i naučnoistraživačkog rada, planira nabavku humanoidnog robota, koji bi koštao oko dva i po miliona dinara i koji bio kupljen sredstvima iz pokrajinskog budžeta. Dok studenti i profesori sa kojma smo razgovarali smatraju da bi sredstva za modernizaciju mogla da budu svrishodnije uložena, na primer u savremenije računare ili obezbeđivanje vaj-faj (Wi-Fi) interneta, iz uprave Filozfskog navode da ovo nije pitanje samo „nabavke jednog uređaja”, već ulaganje u razvoj novih nastavnih pristupa, istraživačkih kapaciteta i kompetencija studenata za budućnost.

Šefica Odseka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Nataša Milićević sumnja da je svrsishodno u ovom trenutku na taj način trošiti javna sredstva.

„Ne bih mogla da pretpostavim ni ko će upravljati tom opremom, ni u koje svrhe, ni ko će imati pristup tom robotu i da li nam to uopšte treba. Ništa o tome, većina zaposlenih ne zna. Nadam se da ćemo u nekom momentu saznati”, navodi Milićević i dodaje da zaposleni nisu obavešteni o toj nameri niti svrsi.

Profesorka Filozofskog fakulteta Nataša Milićević; Foto: Ustupljena fotografija

Ni student istorije ovog fakultata Miloš Leka, član studentske organizacije Glas, ne misli da će mu humanoidni robot biti od koristi tokom obrazovanja.

„Meni je, za početak, bizarno da na fakultetu društvenih nauka oni uzmu robota. Valjda bi bilo logično da se uloži u društvo, da taj novac ide negde gde će zapravo biti korisnije, da se uloži u studente, a ne u kojekakve robote”, navodi on.

Dodaje – razumeo bi da robota kupuju Fakultet tehničkih nauka ili Prirodno-matematički fakultat jer oni imaju matematičare i informatičare.

„Video sam da su oni naveli da će to biti za najnaprednije metode i istraživanja. Ja studiram istoriju, ne vidim kako bi to meni pomoglo. A profesorka koja je to naručila, to je prodekanica, ona predaje rumunski jezik, ne vidim ni tu kako bi to bilo korisno”, zaključuje student. 

Dekanat Filozofskog fakulteta: Nabavka se ne planira iz redovnih sredstava, ovakve tehnologije prisustne na svetskim i domaćim univerzitetima

Odluku o izmenjenom Planu javnih nabavki, koji predviđa nabavku robota kineske kompanije Unitree, model R1 Edu Smart, potpisuje, piše novosadski portal 021, prodekan za finansije Dejan Pajić, a zahtev za kupovinu robota je uputila prodekanica za akreditaciju Ivana Ivanić.

Pitanja o ovoj nabavci Mašina je poslala dekanu Filozofskog fakultata Milivoju Alanoviću, koji nase uputio na prodekanicu Ivanić, a odgovor je stigao iz dekanata.

blokada dekanata
Blokada dekanata; Foto: Mašina.

Objašnjeno je da nabavka robota nije planirana iz redovnih sopstvenih sredstava Filozofskog fakulteta, već da je reč o konkursu Autonomne Pokrajine Vojvodine (APV) za sufinansiranje nabavke mašina, opreme i nematerijalne imovine u ustanovama visokog obrazovanja čiji je osnivač APV.

„Dakle, reč je o namenskim sredstvima koja su predviđena upravo za ovakvu vrstu ulaganja”, navedeno je.

Jedan od ciljeva navedenog konkursa, piše u saopštenju dekanata, jeste modernizacija i unapređivanje nastavnih sredstava i nastavnog procesa, „pa je predložena nabavka usklađena sa predmetom i ciljevima javnog poziva”. 

Navodi se da Filozofski fakultet poslednjih godina razvija više nastavnih i naučnoistraživačkih projekata koji se odnose na primenu veštačke inteligencije, digitalne humanistike i savremenih tehnologija u oblasti društveno-humanističkih nauka i da, u tom kontekstu, humanoidni robot ne predstavlja zamenu za nastavnike, već istraživačku i obrazovnu platformu.

Planirana upotreba robota, ističe se u saopštenju, odnosi se na istraživanje interakcije čoveka i veštačke inteligencije, primenu novih tehnologija u nastavi stranih jezika, razvoj digitalnih kompetencija studenata, istraživanja u oblasti digitalne humanistike, razvoj inovativnih nastavnih modela i praktičan rad studenata sa savremenim AI sistemima i razumevanje načina na koji će ove tehnologije uticati na buduće profesije.

„Ovakve tehnologije već su prisutne na brojnim svetskim, ali i domaćim univerzitetima, te društveno-humanističke nauke danas aktivno istražuju pitanja odnosa čoveka i tehnologije, komunikacije sa sistemima veštačke inteligencije, razvoja digitalne pismenosti i budućnosti obrazovanja”, zaključeno je u saopštenju uprave Filozofskog fakulteta.

„Preskačemo nekoliko decenija”

Profesorica i student Filozofskog fakulteta sa kojima smo razgovarali smatraju da je bilo mnogo prioritetnijih stvari koje treba obezbediti na tom fakultetu. 

„Mi smo jedan od retkih fakulteta i instituta uopšte koji nema Wi-Fi. Mi nemamo Wi-Fi mrežu, ne možemo da je koristimo ni mi, ni studenti. Evo, na primer, to je, ako već govorimo o modernizaciji, trebalo nas je dovesti na neki minimum, a to bi bilo to”, navodi profesorica anglistike Nataša Milićević.

Dodaje, i računarska oprema je zastarela i u lošem stranju, pa bi bilo bolje da je to obnovljeno jer bi im olakšalo svakodnevni posao. 

Učionice, navodi, nemaju rashladne uređanje, pa i to otežava nastavu i nastavnom osoblju i studentima tokom letnjih meseci.

„A mi preskačemo nekoliko decenija i modernizujemo se tako što nabavljamo robota. Ne znam zašto se čudim, ali uvek se začudim”, zaključuje ona.

Filozofski fakultet u Novom Sadu
Filozofski fakultet u Novom Sadu; Foto: Mašina

Student Miloš Leka potvrđuje da su računali na Filozofskom zastareli i da je potrebno uložiti u savremenije, a ističe da ni seminarske biblioteke nisu dovoljno opremljene.

„Knjige. Mogu da uzmu knjige za taj novac. Bezbroj puta se desilo da ja odem u moju seminarsku biblioteku jer mi treba neka knjiga. Iako na COBISS-u piše da je ima, ona nije tu. Zato što ju je nekad jedan student pozajmio i nikad nije vratio i taj jedan jedini primerak koji smo imali sada više nemamo i ja jednostavno ostajem bez knjige”, navodi on.

Dodaje da je Filozofski pre nekoliko godina bio jedan od prvih fakulteta koji je uveo menstrualne uloške u ženske toalete, ali da se sada sve češće dešava da ni toga nema. 

Kada je reč o infrastrukturnim pitanjima, Fakultet je svestan značaja kontinuiranog ulaganja u uslove rada, uključujući prostor, klimatizaciju i tehničku infrastrukturu, navodi se u saopštenju Dekanata.

„Međutim, reč je o različitim izvorima finansiranja i različitim namenama sredstava. Sredstva koja se dodeljuju kroz konkurse za razvoj naučnoistraživačke infrastrukture i modernizaciju nastave namenjena su upravo razvoju nastavnih i istraživačkih kapaciteta”, navedeno je.

Ova inicijativa, zaključuju iz uprave Filozofskog, nije samo pitanje nabavke jednog uređaja, već ulaganje u razvoj novih nastavnih pristupa, istraživačkih kapaciteta i kompetencija studenata za budućnost.

D.S.

Prethodni članak

Izmene „Mrdićevih zakona“ između evropskih kritika i domaćih političkih interesa

Sindikati upozoravaju: Peto odlaganje tendera za trolejbuse ugrožava budućnost trolejbuskog sistema

Sledeći članak