Umetnici koji podržavaju proteste nalaze se na „crnoj listi“: IQ Magazin o problemima muzičara iz Srbije

Umetnici iz Srbije koji podržavaju proteste tvrde da se nalaze na „crnoj listi“, dok festivali strahuju od gubitka javnog finansiranja, a događaji koji su meta bojkota suočavaju se sa neizvesnom budućnošću, piše „IQ Magazin“, stručni evropski magazin posvećen muzičkoj industriji.

Kako prenosi IQ Magazin, izvođači koji nastupaju uživo u Srbiji izjavili su da je taj sektor „pod pretnjom“, tvrdeći da su umetnici za koje se zna da podržavaju studentske proteste sve više „na crnoj listi“ festivala i klubova koji se državno finansiraju.

„Ovo dolazi kao najnovije poglavlje afere oko protesta koji traju od novembra 2024. godine, kada je urušavanje nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu odnelo 16 života. Protesti su se od tada proširili na celu zemlju“, piše ovaj portal.

Pišu o tome kako je u prvom talasu posledica protesta, EXIT Festival prošle godine najavio da napušta svoj dom u Novom Sadu zbog „putujuće“ verzije događaja, navodeći „žestok pritisak vlasti i potpuno povlačenje preko 1,5 miliona evra javnog sufinansiranja i sponzorstava pod kontrolom države“.

„A poslednjih dana, izvori su rekli IQ-u da su festivali i klubovi koji su u potpunosti ili delimično finansirani iz javnih sredstava nevoljni da zakažu izvođače za koje se zna da podržavaju proteste“, piše IQ Magazin.

„Od kada su počeli studentski protesti u Srbiji, umetnici, festivali i kulturne organizacije koje su javno podržale pokret suočavaju se sa sve većim političkim pritiskom. Muzičarima su otkazivani koncerti, klubovi su bili pod pritiskom da otkažu rezervacije, a mnogi izvođači su faktički stavljeni na crnu listu zbog svog javnog stava protiv vlasti“, rekao je jedan izvor ovom magazinu.

Dodali su i zabrinutost da „mnogi konkursi za kulturne grantove ili uopšte nisu raspisani, ili su odloženi“.

Član benda Goblini tvrdi za IQ da postoji „koordinisan i istovremen pristup širom Srbije protiv mog benda“, što, kako kaže, „jasno pokazuje da je sve dobro organizovano i da su odluke donošene centralizovano“.

„Nije nas iznenadilo što smo dali punu podršku protestima, što se odrazilo i kroz objavljivanje jedne naše pesme posvećene studentima. Ta pesma je bila okidač za masovno otkazivanje naših koncerata u Srbiji“, rekli su.

Goblinima je prvo otkazan nastup na festivalu „Dani piva“ u Zrenjanin u julu 2025. godine, a član benda kaže da su im organizatori rekli da „nisu zainteresovani za politički angažovane umetnike“.

Nedelju dana kasnije saznali su da neće nastupiti ni na „Zaječarskoj gitarijadi“.

Reper i pisac Marko Šelić, poznatiji kao Marčelo, izjavio je za IQ da mu, otkad su počeli protesti, „mesta gde smo ranije redovno svirali sada kažu da nema slobodnog termina“.

„Posle dve decenije karijere, bend i ja smo se vratili na početak: što se tiče onoga sa čim raspolažemo, nemamo ništa osim talenta i instrumenata, baš kao i svi ostali koji su na režimskoj crnoj listi. Uz sve to, svi mi primamo pretnje od pristalica režima“, rekao je Marčelo.

Dodaje i da ih „režimski tabloidi targetiraju svakog dana“.

IQ Magazin je kontaktirao nekoliko srpskih festivala tražeći odgovor na tvrdnje umetnika i menadžera.

„Jedan od najvećih festivala u zemlji, Arsenal Fest, koji 15-16% svog finansiranja dobija od grada Kragujevca, izjavio je da „nikada nije pravio nikakve crne liste“. Suvlasnik festivala i trenutni predsednik Vaterpolo saveza Srbije, Nemanja Marinjan, rekao je da festival može da se pohvali „veoma širokim spektrom izvođača koji su nastupali, sa različitim političkim stavovima, i lokalnim i globalnim, sa kojima se ja lično možda slažem ili ne slažem, ali to je striktno moja lična stvar“, piše IQ.

Nekoliko drugih srpskih festivala, uključujući Dane piva Zrenjanin, Belgrade Beer Fest i Zaječarsku gitarijadu, nije odgovorilo na pitanja.

Govoreći za IQ o dešavanjima u Srbiji, predstavnik EXIT Festivala je rekao da „svet treba da zna da se u srcu Evrope odvija sistematsko uništavanje slobodoumne kulturne scene cele jedne zemlje“.

L.M.

Prethodni članak

Godinu dana od talasa masovnih hapšenja: Kako je represija postala deo studentskog aktivizma

Godišnjica od policijske brutalnosti u Valjevu: „Samo se utvrđivanjem odgovornosti može pokazati da država ne počiva na sili“

Sledeći članak