Kako nakon 15. marta: O čemu govorimo kada govorimo o promeni sistema

Nakon najmasovnijeg studentskog protesta u Srbiji ali i šire, održanog 15. marta u Beogradu, s pravom se postavlja pitanje šta i kako dalje. Borba se nastavlja, a u okviru diskusija o „sistemskim“ promenama, mimo etno-nacionalističkih antisistemskih narativa, ili liberalnih želja za ekspertskom vladom, treba naglasiti onu klasnu, koja proizilazi iz konkretnosti studentske borbe – za (samo-organizovano) društvo kao političku zajednicu.

Nakon najmasovnijeg studentskog protesta u Srbiji ali i šire, održanog 15. marta u Beogradu, s pravom se postavlja pitanje šta i kako dalje. Borba se nastavlja, a u okviru diskusija o „sistemskim“ promenama, mimo etno-nacionalističkih antisistemskih narativa, ili liberalnih želja za ekspertskom vladom, treba naglasiti onu klasnu, koja proizilazi iz konkretnosti studentske borbe – za (samo-organizovano) društvo kao političku zajednicu.

Foto: studentski protest

Kuda dalje?

Šta nam je činiti dan posle i kako politički dizajnirati novo društvo, učeći i praktikujući političko mišljenje i kroz (studentske) plenume?

Šta nam je činiti dan posle i kako politički dizajnirati novo društvo, učeći i praktikujući političko mišljenje i kroz (studentske) plenume?

Neka se ljuljaju temelji: šta smo naučili od studenata

Šta su nam sve politički i misaono studenti pokazali, koje su nam nove horizonte otvorili, kakvu novu društvenost pokrenuli, čitajte u tekstu teoretičarke i književnice Saše Savanović.

Šta su nam sve politički i misaono studenti pokazali, koje su nam nove horizonte otvorili, kakvu novu društvenost pokrenuli, čitajte u tekstu teoretičarke i književnice Saše Savanović.

Novosadski zločin i granice liberalnog otpora

Zbog čega mnogobrojni masovni protesti organizovani poslednjih godina u Srbiji završe u političkom ćorsokaku, te na koji način bi mogla da se preusmeri dominantna paradigma građanskog otpora, čitajte u tekstu politikološkinje i književnice Saše Savanović.

Zbog čega mnogobrojni masovni protesti organizovani poslednjih godina u Srbiji završe u političkom ćorsokaku, te na koji način bi mogla da se preusmeri dominantna paradigma građanskog otpora, čitajte u tekstu politikološkinje i književnice Saše Savanović.

radnici na berbi voća

Snaga je u udruživanju: Kako unaprediti položaj samozaposlenih kroz prakse samoorganizovanja?

Nasuprot narativu koji vlast promoviše, za sve veći broj ljudi samozaposlenost je pre nužno zlo nego beg u preduzetničku slobodu. Zadružno organizovanje samostalaca predstavlja jednu od mogućnosti za poboljšanje položaja velikog broja radnika i radnica.

Nasuprot narativu koji vlast promoviše, za sve veći broj ljudi samozaposlenost je pre nužno zlo nego beg u preduzetničku slobodu. Zadružno organizovanje samostalaca predstavlja jednu od mogućnosti za poboljšanje položaja velikog broja radnika i radnica.

Slučaj Asanž i hipokrizija zapadne demokratije

Vikiliks, Asanž i Mening razotkrili su krvave posledice američkih „mirovnih intervencija“ a procesi protiv njih još jednom potvrđuju duboku hipokriziju „najveće zapadne demokratije“, ali i njenih saveznika.

Vikiliks, Asanž i Mening razotkrili su krvave posledice američkih „mirovnih intervencija“ a procesi protiv njih još jednom potvrđuju duboku hipokriziju „najveće zapadne demokratije“, ali i njenih saveznika.