„Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“, otvaranje izložbe u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu

Izložba „Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“ autorke postavke i kustoskinje Muzeja afričke umetnosti Milice Naumov biće otvorena u četvrtak, 27. novembra u 18 časova u istoimenom muzeju u Beogradu. Otvaranje izložbe biće uz foto-album člana ekspedicije i snimatelja Filmskih novosti Branka Marjanovića.

iz albuma Branka Marjanovića

„Izložba „Beleženje Afrike: putopisni objektiv Karavana prijateljstva“, otvara ovo putovanje kroz pogled snimatelja Filmskih novosti Branka Marjanovića – člana ekspedicije čiji je foto-album danas i dokument i lični dnevnik; svedočanstvo jedne epohe, ali i poziv na čitanje odjeka njegovih traganja kroz predele još uvek neistražene njegovim objektivom. Kamera u njegovoj ruci beležila je prizore dela jednog kontinenta u preobražaju, ali i tragove sopstvene radoznalosti, pažnje i onoga što je (ne)moguće kadrirati“, navode organizatori u svom saopštenju.

Kako navode, početkom 1962. godine, u periodu geopolitičkih promena u delovima afričkog kontinenta, grupa putnka se uputila na višemesečno putovanje Egiptom, Sudanom, Etiopijom, Somalijom, Kenijom i Tanganjikom. „Karavan prijateljstva“ bio je naziv ekspedicije, a predvođena je Tiborom Sekeljem. Uverenje ljudi u ovoj ekspediciji bilo je da susreti među ljudima mogu stvoriti prostore razumevanja, a kako navode, to se ne bi dogodilo samo kroz međudržavne i zvanične politike, već i kroz razmenu pogleda, reči, ali i kroz kadrove koji nastaju u kretanju samoorganizovanih putnika.

„Brižljivo sačinjen, Brankov foto-album, koji je decenijama bio isključivo porodična uspomena, danas zajedno sa predmetima sa putovanja postaje deo svojevrsnog kabineta sećanja: arhiva u kojem se prepliću javna i lična istorija, profesionalno svedočenje i intimna potreba da se zabeleži i sačuva. U tome se možda najjasnije otkriva suština Karavana – ne kao misije, već kao procesa traganja, u kome sačuvane memorabilije ne govore samo o svetu oblikovanom šezdesetih godina 20. veka, već i o nama, danas – o našim načinima gledanja i tumačenja“, navode u saopštenju i dodaju da fotografije, filmski zapisi i predmeti sa putovanja koji budu izloženi ne svedoče o jednom poduhvatu, već o načinima gledanja i beleženja.

A.T.

Prethodni članak

Zamršeni računi: Izbori u Sečnju kao marketinški trik

Studenti svih godina Departmana za rusistiku protiv osnivanja Fakulteta srpskih studija u Nišu

Sledeći članak