Smrtonosno zagađenje vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se tokom 2022. godine povećalo u odnosu na 2021. i to za sve tri regulisane zagađujuće materije – sumpor dioksid, PM čestice i azotne okside. To pokazuje peto izdanje izveštaja „Uskladiti ili zatvoriti“ , koji je 28. juna objavila organizacija Bankwatch, uz podršku Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI, objavio je RERI u saopštenju.
„Pet godina od kako su 1. januara 2018. godine stupili na snagu novi zakonski standardi zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Kosova*, i dalje su bile 5,6 puta više od dozvoljenih. Takođe, emisije PM čestica bile su 1,8 puta više od dozvoljenih, a po prvi put su premašene i dozvoljene emisije azotnih oksida“, navodi se u saopštenju RERI-ja.
U Srbiji su emisije sumpor-dioksida iz postrojenja uključenih u NERP i dalje 4,8 puta veće od dozvoljenih
„Termoelektrana Kostolac B nastavila je višestruko da prekoračuje ograničenja emisija sumpor-dioksida uprkos izgradnji postrojenja za odsumporavanje. Termoelektrana je emitovala preko četiri i po puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog. Još uvek nije jasno da li je reč o tehničkim problemima ili se radi o pokušaju Elektroprivrede Srbije (EPS) da uštedi novac i poveća proizvodnju“, konstatuje se.
Kako smo pisali u junu 2022, prošlogodišnji izveštaj je utvrdio da su emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije i Srbije od 2018. do 2020. bile oko šest, a 2021. (iako smanjene) ostale pet puta veće od dozvoljenih. Emisije praškastih materija su u istim periodima bile 1.6, odnosno čak 1.8 puta veće od graničnih vrednosti.
Prošlogodišnji izveštaj „Uskladiti ili zatvoriti“ je takođe utvrdio da je TE Kostolac A2 tokom 2021. u atmosferu ispustila 13 puta više sumpor-dioksida od dozvoljenih vrednosti, TE Tuzla 11.6, a termoelektrane Ugljevik i Kakanj oko deset. TE Gacko je u 2021. emitovala 16.3 puta više praškastih materija od dozvoljenog i dvostruko više azotnih oksida nego što bi smela, dok su „šampioni“ po apsolutnom iznosu TE u 2021. bili Nikola Tesla A4-A6 i TE Nikola Tesla B1-B2, svaka sa više od 8000 tona NOx ispuštenih u vazduh.
Pravni postupci protiv Srbije, BiH, Kosova, Severne Makedonije i Crne Gore zbog prekoračenja zagađenja
RERI i Bankwatch podsećaju na činjenicu da je Sekretarijat Energetske zajednice u martu 2021. pokrenuo postupke protiv BiH, Kosova, Severne Makedonije i Srbije zbog prekoračenja ograničenja zagađenja iz NERP-a. Kako navode, postupak protiv Srbije ostaje otvoren, ali nije bilo pomaka.
„Uz kršenje Nacionalnih planova za smanjenje emisija Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora ne poštuju ni obavezu ograničenog radnog vremena termoelektrana na ugalj. Crnogorska termoelektrana ‚Pljevlja‘ radi nezakonito od kraja 2020. godine, kada je premašila dozvoljenih 20.000 radnih sati. U 2022. su joj se pridružile termoelektrane Tuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini, kao i TE ‚Morava‘ u Srbiji, koje su takođe radile preko dozvoljenih 20.000 sati“, obaveštavaju Bankwatch i RERI.
Sekretarijat je zato u aprilu 2021. pokrenuo postupak protiv Crne Gore zbog kršenja ograničenja od 20.000 sati isključenja za termoelektranu u Pljevljima. U oktobru 2022. nakon toga je Tajništvo otvorilo drugi postupak protiv Bosne i Hercegovine u vezi s kršenjem opt-out programa Tuzla 4 i Kakanj 5.
Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i CEE Bankwatch uputili su Sekretarijatu Energetske zajednice žalbu jer se Srbija ne pridržava pravila o kontroli zagađenja i dozvoljava dalji nezakoniti rad termoelektrane „Morava“.
Uprkos pokrenutim postupcima, sva postrojenja i dalje nastavljaju sa radom
„Kontinuirano kršenje međunarodno prihvaćenih obaveza, čijom primenom bi dugoročno trebalo da se smanji zagađenje vazduha na Zapadnom Balkanu, govori o odnosu vlasti prema svojim građanima, njihovom zdravlju i životnoj sredini. Izveštaj pokazuje da prethodnih pet godina nema pomaka u smanjenju zagađenja“, prokomentarisala je Hristina Vojvodić, pravna savetnica RERI-ja.
Davor Pehčevski, voditelj kampanja protiv zagađenja iz organizacije Bankwatch, je ocenio da je nivo zagađenja na Zapadnom Balkanu potpuno neprihvatljiv i da se vlade moraju uhvatiti u koštac sa situacijom i ne smeju dozvoliti da energetska preduzeća donose svoja pravila.
„Potreba da se smanji zagađenje i povećaju energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije, je veća nego ikad. Zbog grubih omaški u ranijim godinama, sada sve treba uraditi dvostruko brže“, zaključio je.
Razgovor o nacrtu Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana – INEKP koji su 28. juna organizovali Beogradska otvorena škola i RERI pokazao je da Srbija nema jasan plan napuštanja uglja i drugih fosilnih goriva u nastupajućim decenijama.
I.K.