Na području gde se planira širenje rudnika Čukaru Peki, pronađena biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji

Tokom terenskih aktivnosti na mapiranju biodiverziteta Zaječara, koje sprovodi udruženje Eko Istok, na području Malke Golaje, tokom aprila je otkrivena retka i zaštićena biljna vrsta Androsace maxima L. – velika mužica, za koju se smatralo da je nestala u Srbiji. Iz Eko Istoka navode da se na tom lokalitetu planira širenje rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i upozoravaju da je pre donošenja odluka o rudarskim projektima neophodno sistematsko mapiranje biodiverziteta.

Velika mužica; Foto: Miloš Popović.

Vrstu su tokom proleća 2026. godine pronašli biolozi dr Miloš Popović i Branko Jotić, tokom istraživanja flore i faune okoline Zaječara,  na tromeđi između sela Nikoličeva, Zvezdana i Gamzigrada.

Prema oceni stručnjaka uključenih u istraživanje, postoji mogućnost da se upravo na ovom području nalazi jedino preostalo stabilno stanište velike mužice u Srbiji.

Androsace maxima je izuzetno retka i značajna vrsta, koja je zbog malog broja potvrđenih nalazišta uvrštena u buduće izdanje Crvene knjige flore Srbije, koja je trenutno u izradi. Zbog toga je njeno očuvanje od posebnog značaja”, rekao je Branko Jotić.

Reč je o jednogodišnjoj zeljastoj biljci iz familije jagorčevina (Primulaceae), koja je zaštićena u Srbiji i za koju se dugo smatralo da je gotovo nestala sa prostora naše zemlje. Još u vreme Josifa Pančića beleženo je njeno prisustvo u okolini Niša, Beograda i Novog Sada, međutim, novijim terenskim istraživanjima nije potvrđena na tim lokalitetima.

androsace maxima l
Foto: Miloš Popović

Posebnu važnost ovom otkriću daje činjenica da se lokalitet Malke Golaje nalazi na području obuhvaćenom novim planovima za širenje rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i budućeg ležišta Malka Golaja. Prema dokumentima o izradi strateške procene uticaja i prostornog plana posebne namene, planirani obuhvat uključuje delove teritorije Zaječara i Bora, uključujući Nikoličevo, deo Zvezdana i Metovnicu.

Iz Eko Istoka ističu da upravo ovakvi nalazi pokazuju zbog čega su terenska istraživanja i sistematsko mapiranje biodiverziteta važni pre donošenja odluka o velikim infrastrukturnim i rudarskim projektima.

„Područje istočne Srbije prepoznato je kao prostor izuzetne biološke vrednosti, ali veliki broj lokaliteta i dalje nije dovoljno istražen. Bez pouzdanih podataka o vrstama i njihovim staništima nije moguće govoriti o odgovornom planiranju prostora i adekvatnoj zaštiti prirode“, navode iz organizacije i ističu da upravo zato sprovode ovaj projekat mapiranja biodiverziteta Zaječara.

A.G.A.

Prethodni članak

Dimitrijević (CRTA): „Ključni problemi izbornog procesa u Srbiji nisu ni taknuti“

Mandić (CEPRIS): „Birački spisak je ogroman izvor potencijalne manipulacije“

Sledeći članak