Nemačka poslanica: Pitanja o korupciji u vezi sa projektom EXPO treba da budu postavljena u svim državama 

Odgovori nemačke Vlade da „nema sopstvena saznanja” o nekim pitanjima o netransparentnosti i sumnjama na korupciju u vezi sa izložbom EXPO 2027 u Beogradu, poslanica u Bundestagu, nemačkom parlamentu, Gekaj Akbulut za Mašinu komentariše kao „političku odluka da se ostane neobavešten”. Podsećamo, Savezna vlada Nemačke je potvrdila da deli zabrinutost Evropske komisije zbog načina na koji Srbija sprovodi projekte povezane sa EXPO, ali na veliki broj pitanja poslanika Levice nije imala odgovor.

EXPO

Podsećam, partije Levica (Die Linke) uputila je Vladi Nemačke više od 30 pitanja o korupcijskim, pravnim, bezbednosnim i ekološkim rizicima vezanim za organizaciju specijalizovane izložbe EXPO 2027.

Vlada Nemačke je istakla da deli zabrinust Evropske komisije, posebno u oblasti javnih nabavki, transparentnosti i vladavine prava, u vezi sa izložbom EXPO, ali na više pitanja o netransparentnosti i sumnjama na korupciju nije dala konkretne odgvoore uz obrazloženje da o tome „nema sopstvena saznanja“?

„To nije problem nedostatka informacija. To je jasna odluka da se situacija ne ispita detaljnije. Imajući u vidu da su nemačke kompanije direktno uključene u EXPO ugovore, kao i da je EU formalno kritikovala pravni okvir u kojem se ti ugovori realizuju, pozivanje na „nedostatak saznanja“ nije neutralna pozicija, već politička odluka da se ostane neobavešten”, smatra Gekaj Akbulut, poslanica u nemačkom Bundestagu.

Nemačka je, u odgovoru Levici, najavila strože mere za nemački paviljon, navodeći da su kompanije angažovane za realizaciju nemačke prezentacije ugovorno obavezane da poštuju nemačke i evropske standarde, uključujući zakone o minimalnoj zaradi, radnim pravima i zaštiti zaposlenih i stroge standarde u oblastima statike i zaštite od požara.

Akbulut komentariše da najava strožih standarda za nemački paviljon predstavlja korak napred, ali da odgovara na pogrešno pitanje, jer, kako kaže, problem nije samo nemački paviljon.

„Problem su šira infrastruktura koja se gradi oko njega, ugovori dodeljeni bez konkurentnog tendera i institucije koje nadziru čitav proces. Od vlade smo tražili nešto što do sada nije pružila: jasno definisane granice. U kom trenutku učešće postaje neodrživo? Šta se dešava ako uslovi koje je postavila ne budu ispunjeni?”, navodi poslanica i dodaje da bez odgovora na ta pitanja, „strože mere“ ostaju pre sredstvo za zaštitu ugleda nego izraz stvarne političke posvećenosti.

Upitana šta će poslanici Levice dalje uraditi nakon što su dobili odgovore od Vlade, Akbulut kaže da će nastaviti da traže načine da ovo pitanje ostane prisutno u parlamentarnoj sferi, uključujući saradnju i razmenu sa organizacijama civilnog društva, koje su, navodi, bile važan deo ovog rada.

Na pitanje Mašine da li se slična praksa upućivanja pitanja vladama drugih zemalja koje planiraju učešće na EXPO-u primenjuje i drugde i da li međunarodna koordinacija po tom pitanju, Akbulut navodi da nemam informacije, ali da bi to bilo potrebno.

Sedište EXPO-a u Beogradu
Sedište EXPO-a u Beogradu; Foto: Mašina

„Upravo je to važno istaći: ova pitanja zaslužuju da budu postavljena u svim državama koje planiraju učešće na EXPO-u, a ne samo u Nemačkoj”, zaključuje poslanica.

Inicijativu kojom se pozivaju vlade, mediji i organizaciji civilnog društva širom sveta da preispitaju svoje učešće na ovoj specijalizovanoj izložbi u Beogradu pokrenula je Expo2027exposed.

Podsećamo EXPO, međunarodni projekat i izložba, koja okuplja učesnike i kompanije iz različitih država, a čiji su programi fokusirani na tehnologiju i inovacije, treba da se održi naredne godine u Srbiji od 15. maja do 15. avgusta.

Zbog ovog projekta, usvojen je „leks specijalis”, odnosno poseban zakon, čijom će se primenom, kako je objašnjeno, ubrzati izgradnja objekata potrebnih za realizaciju izložbe.

D.S.

Prethodni članak

CRTA: Socijalna pomoć i zdravstvene usluge u funkciji političke promocije