KulturaFilm

Otvoreno drugo veče Niškog filmskog festivala: „Pumpaj“ i „Studenti pobeđuju“ odjekivali sa Nišavskog keja

Drugo veče Niškog filmskog festivala otvoreno je u znaku sećanja na Nebojšu Glogovca, ali i jasne poruke filmskih radnika da umetnost mora ostati prostor slobode. Dok se sa bine govorilo o otporu i slobodi, niška publika je na kraju projekcije filma „Indeks“ uzvikivala: „Pumpaj!“ i „Studenti pobeđuju!“.
NIški filmski festival

Drugo veče Niškog filmskog festivala proteklo je u znaku glume, sećanja, ali i društvenog trenutka u kojem se festival održava. Na Nišavskom keju govorilo se o slobodi umetnosti, otporu represiji i značaju toga da se festival održi uprkos postojanju, kako su istakli glumci, „dva paralelna festivala“.

Predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije i glumac Petar Benčina drugo festivalsko veče otvorio je podsećanjem na Nebojšu Glogovca, koji je na današnji dan pre 57 godina rođen.

„Na današnji dan pre pedeset sedam godina rođen je jedan od najvećih glumaca srpske kinematografije Nebojša Glogovac“, rekao je Benčina.

Govoreći o Glogovčevom doprinosu glumačkoj umetnosti, njegovoj ličnosti i delu koje je ostalo „snažno, prisutno i neprolazno“, Benčina je pozvao publiku da ga još jednim aplauzom simbolično prizove.

„Siguran sam da je sada negde ovde gore i želim da ga još jačim aplauzom izmamimo onaj njegov jedinstveni mangupski osmeh“, rekao je Benčina.

Glumica Hana Selimović ocenila je da je ovogodišnje održavanje festivala u Nišu „elementarno važan čin otpora“.

„Mi već dobar deo naših života svedočimo tome da zapravo svaki pokušaj otpora ovome što živimo nailazi na jednu vrstu paralelnog univerzuma koji nam pokazuje kako je u njemu zapravo sve u redu, dok mi svi znamo da nije u redu, a mislim da niška publika to vrlo eklatantno pokazuje“, rekla je Selimović.

Ona je istakla da je zbog toga posebno važno što se ovogodišnji Filmski susreti održavaju upravo na ovaj način.

„Moj osnovni utisak je da je strašno važno da se ovogodišnji Filmski susreti dešavaju baš na ovaj način i da je Niški filmski festival zapravo jedan elementarno važan čin otpora i strašno mi je drago da sam prisutna“, kazala je glumica.

Glumac Tihomir Stanić govorio je o umetnosti kao prostoru koji nadživljava represiju i političke pritiske. Osvrćući se na okolnosti u kojima se ovogodišnji festival održava, rekao je da je ovaj događaj „više od igre“.

„Cela naša profesija je više od igre. Cela naša profesija je sadržana u igri i u nečemu što je više od igre, a u ovom kontekstu, i u kontekstu ovog plakata i u kontekstu ove činjenice da postoje dva paralelna festivala, ovaj festival je zaista više od igre“, rekao je Stanić.

Tihomir Stanić
Glumac Tihomir Stanić; foto: Mašina

On je naglasio da je festival pokušaj da se sačuvaju sloboda i slobodni duh, kao i da umetnost ne može biti uništena represijom.

„To je neki pokušaj da se ipak sačuva sloboda, slobodni duh i da se dokaže da je nemoguće bilo kakvom represijom uništiti umetnost“, kazao je Stanić.

Podsetio je da su različite diktature kroz istoriju pokušavale da unište umetnost, ali da su umetnici i umetnost uspevali da nadžive takva vremena.

„To su pokušavale razne diktature vekovima, hiljadama godina. Mi smo nadživeli sva vremena, i ružna i opasna i represivna, tako da ćemo preživeti i ove ljude koji pokušavaju, zbog očuvanja svojih pozicija na vlasti, da unište sve što je moguće uništiti“, rekao je Stanić.

Poruke sa festivalske scene dobile su svoj nastavak i u reakciji publike. Nakon projekcije filma „Indeks“, sa Letnje pozornice odjekivalo je „Pumpaj“, a publika je uzvikivala i „Studenti pobeđuju“.

Publika na nišavskom keju
Publika na nišavskom keju; foto: Mašina

Drugo veče festivala tako je, osim filmskog programa i sećanja na jednog od velikana srpskog glumišta, proteklo i kao jasna poruka niške publike da festival doživljava kao prostor slobode, okupljanja i otpora.

Podsetimo, Niški filmski festival traje do 3. septembra, kada je i zvanično zatvaranje ovogodišnjeg festivala. Mašina je ranije pisala o održavanju dva paralelna festivala što možete pročitati ovde.

A.Đ.