PolitikaAktuelno

Podaci o biračima sa Kosova neažurni, ukupno povećanje broja glasača delimično posledica upisa novih punoletnika

U prethodnih sedam dana broj ljudi u biračkom spisku povećan je za oko sedam, osam hiljada, kaže za Mašinu član Komisije za reviziju biračkog spiska i predstavnik Zeleno-levog fronta (ZLF) u tom telu Ognjen Rašuo. Objašnjava da je, većinom, u pitanju upis svih glasača koji će do 25. oktobra napuniti 18 godina. Potencijalni prostor za izbornu manipulaciju Rašuo vidi u tome da se podaci za šest opština sa Kosova i Metohije u biračkom spisku ne ažuriraju.
Lokalni izbori u Knjaževcu, 29. marta 2026; Foto: Mašina

Ognjen Rašuo, advokati i predstavnik ZLF-a u Komisiji za reviziju biračkog spiska, prethodnih dana na društvenoj mreži Iks (X) objavljuje podatke o izmenama broja glasača u biračkom spisku. 

On za Mašinu navodi da je primetio da se poslednjih sedam dana povećava broj i da je do sada povećan za sedam, osam hiljada, što je neobično budući da, kako kaže, od kada ima uvidu u birački spisak, taj broj najčešće stagnira.  

„U početku je bilo nekih par stotina dnevno, da bi poslednjih dana u petak bilo tri hiljade prijavljenih birača”, kaže Rašuo za Mašinu. 

Rekorder po rastu broja birača je Novi Sad, naveo je Rašuo danas na svom Iks (X) nalogu sa 930 novih birača.

Objašnjava da je „misterija naglog povećanja upisa” delimično rešena budući da je saznao da su referenti upisivali sve glasače koji će do 25. oktobra napuniti 18 godina, odnosno i one koji u ovom trenutku nisu punoletni.

To je, navodi, zakonito, ali o tome niko nije obavestio javnost.

Upis novih punoletnih birača, kaže Rašuo, objašnjava oko 60 posto rasta broja glasača u biračkom spisku.

Komisija za reviziju biračkog spiska je telo formirano u februaru ove godine sa zadatkom da uredi birački spisak.

Krajem prošle godine, u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), izmenjen je Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, a izmenama je predviđeno i formiranje Komisije za reviziju biračkog spiska.

Čine je predstavnici poslaničkih klubova vlasti, opozicije i predstavnici organizacija civilnog društva. 

Predstavnici vlasti imaju pet članova Komisije, opozicija tri i civilni sektor dva člana.

Nema podataka za šest kosovskih opština, što otvara prostor za manipulacije

Od kada je Komisija počela sa radom, broj birača se, kaže Rašuo, kretao između 6.439.000 i 6.440.000, na šta se dodaje i broj birača iz šest opština sa teritorije Kosova i Metohije, koji se, kaže Rašuo, ne objavljuju redovno. 

Sa šest opština sa Kosova i Metohije, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) ne objavljuje nove podatke, kaže Rašuo. 

U pitanju su opštine Glogovac (36815 birača), Dečani (31182), Đakovica (83.684), Štimlje (18095), Kačanik (32817) i Suva reka (45442), što ukupno iznosi oko 248000 birača.

„U ovim opštinama se ne otvaraju biračka mesta, ne štampaju se izvodi ali ovi ljudi postoje u biračkom spisku”, naveo je Rašuo na Iksu.

Ognjen Rašuo; Foto: Insajder TV Printscreen

On za Mašinu pojašnjava da su nadležnima poslali upit kako bi saznali šta se dešava sa tim opštinama i zašto se podaci iz njih ne objavljuju, ali zvaničan odgovor nisu dobili.

„Ono što znam sigurno jeste, svi ti birači se vode na biračkim mestima broj 1 u tim opštinama. Na primer, Đakovica 1, Kačanik 1 i imaju oznaku ‘neraspoređen’. Za njih se ne štampaju birački spiskovi. Ti ljudi, koliko znamo, ne glasaju, jer nemaju gde da glasaju”, navodi Rašuo.

Dodaje da je pretpostavka da institucije ne mogu da ažuriraju te podatke na redovnom nivou i da je zbog toga stanje neuredno i netransparentno, što svakako, kaže otvara prostor za izvesne manipulacije.

Podsećamo, sagovornici Mašine su i ranije ukazivali na to da je birački spisak izvor potencijalne manipulacije tokom predstojećih izbora, budući da je, prema zvaničnim podacima, razlika između broja punoletnih građana prema popisu i broja upisanih birača više oko milion ljudi.

Parlamentarni izbori u Srbiji raspisani su za 25. oktobar.

D.S.