Politički pritisci na medije, napadi na mreže: Kako ostati informisan u (pred)izbornoj godini u Srbiji?

Tržišni i politički pritisci na medije koji kritikuju vlast, kupovina lokalnih medija, digitalni napadi na profile studenata, organizacija i medija na društvenim mrežama – sve je to obeležilo medijsku scenu u Srbiji u prva dva meseca (pred)izborne godine. Šta su alternative za informisanje i povezivanje u doba represije i algoritama? 

Mediji

Neizvesna je budućnost medija Junajted grupe – N1, Nove, Danasa i Radara, pogotovo nakon što je donedavna direktorka Junajted medije Aleksandra Subotić otpuštena pre desetak dana. 

To je saznao portal Raskrikavanje, a otkaz je usledio nakon višemesečnih spekulacija da joj se razrešenje bliži. KRIK je još polovinom prošle godine objavio snimak razgovora direktora Telekoma Vladimira Lučića i generalnog direktora Junajted grupe Stena Milera o njenom otpuštanju. 

Paralelno sa tim pritiscima na medije koji su kritični prema vlastima, raste i broj lokalnih medija bliskih vlastima, i to pogotovo u sredinama u kojima se ovog proleća održavaju lokalni izbori.

Mašina je u više navrata pisala o novim lokalnim medijima, povezanim sa novosadskim Centrom za društvenu stabilnost, udruženjem koje je organizovalo kontrablokade, na kojima su se okupljale pristalice Srpske napredne stranke i čiji je jedan od osnivača ministar za evrointegracije Nemanja Starović. 

Centar za društvenu stabilnost; Foto: Mašina

Neki od tih medija pokrivaju upravo teme iz lokalnih sredina u kojima se 29. marta održavaju izbori – Smederevska Palanka, Aranđelovac i istok Srbije, a služe za diskreditaciju političkih protivnika.

Dragan J. Vučićević, glavni i odgovorni urednik Informera, postao je manjinski vlasnik još desetak lokalnih medija širom Srbije, uglavnom televizija, i to za manje od sto evra, saznao je portal KRIK nedavno. 

Ni društvene mreže nisu otporne na političke pritiske

Nakon što je krajem prošle godine iznenada privremeno ugašeno više profila studenata u blokadi na Instagramu, koji ova grupa primarno koristi za informisanje javnosti o svojim aktivnostima, početkom godine isto se desilo i brojnim profilima medija, organizacija i aktivista koji su kritični prema vlastima.

Stručnjaci za digitalnu bezbednost objašnjavali su tada za Mašinu da je reč o organizovanim napadima na profile – velikim brojem novih pratilaca u kratkom roku ili masovnim prijavljivanjem naloga.

Cilj takvih napada je, kako su istakli naši sagovornici, organičavanje slobode govora,  politički pritisak i zatvaranje digitalnog prostora za demokratsku debatu.

Kako da ostanemo povezani?

Neophodno je koristiti alternativne načine komunikacije, sugerišu stručnjaci za digitalnu bezbednost.

Preporuke Fondacije Šer (Share) su da se za direktno komuniciranje koriste aplikacije poput Signala, a umesto korporativnih društvenih mreža, alternativne platforme poput Bluskaja (Bluesky), Mastodona ili Pikselfeda (Pixelfed). 

BlueSky; Foto: Mašina

U pitanju su aplikacije otvorenog koda ili decentralizovanog sistema, koje nemaju jednog vlasnika zbog čega je teže da budu politički kompromitovane.

Iz Šera objašnjavaju na svom sajtu da „u eri toksičnih algoritama, bezličnih AI sadržaja i zatvorenih platformi koje kontrolišu tehno-giganti”, korišćenje alternativnih platformi znači veća kontrola nad sadržajem koji se prati i veća decentralizacija društvenih medija.

Još jedan od alternativnih načina komuniciranja sa publikom u slučaju gašenja medija i društvenih mreža jeste i mejling komunikacija, a to su prepoznali i studenti u blokadi.

Tokom prikupljanja potpisa za raspisivanje izbora krajem decembra, studenti su od građana zatražili i odobrenje da ih putem imejl adresa obaveštavaju o svojim aktivnostima, a prošle nedelje su sa takvim načinom komunikacije i započeli.

U prvom imejlu koji su poslali građanima prošle nedelje, uz podsetnik da se krajem meseca održavaju lokalni izbori, ukazali su na to da je za pobedu najvažnije „da budemo povezani i organizovani”.

D.S.

Prethodni članak

Treći dan rata na Bliskom istoku

Tiha centralizacija: mreža provladinih firmi kupuje lokalne televizije i portale

Sledeći članak