Sajt „Prekoputa Košutnjaka“ nije mogućnost za „neprekidni javni uvid“ u postupak izrade projekta

Sajt „Prekoputa Košutnjaka“ je dostupan građanima kako bi, kako se navodi, imali neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića na Čukarici. O samom sajtu, kao i problemu pozivanja na „javni uvid“ i značenju toga, za Mašinu je govorila zainteresovana građanka i pravnica iz Beograda Jelena Jevtić.

kosutnjak

Formulacija na sajtu u kojoj se govori o tome da je „prvi put u plansko-urbanističkoj praksi“ omogućen „neprekidni javni uvid“ u posupak uređenja nekog područja, prema rečima naše sagovornice Jevtić je nepravilna.

„Javni uvid je pravni termin koji, između ostalog, podrazumeva mogućnost podnošenja primedbi i traje trideset dana, te primedbe su zapravo pravno relevantne, a nadležno telo je u obavezi da ih makar evidentira. Na taj način je sprečen poslednji pokušaj gradnje na ovom prostoru 2020. godine, kada je podneto preko 10.000 primedbi. Tadašnja inicijativa je takođe krenula ‚iz komšiluka‘, a ja sam i tada učestvovala“, kaže Jevtić. 

Kako Jevtić objašnjava, sajt sa navođenjem nepostojećeg „neprekidnog javnog uvida“, kao i postojanje kontakt forme u kojoj građani mogu da izraze svoje mišljenje, „koje nema nikakvu pravnu snagu jer nije izneto u formalnom procesu, pokušava da razvodni pravi javni uvid koji još uvek nije objavljen“.

Nedavno je za Mašinu svoj komentar dao i Đorđe Miketić iz aktivističke grupe Beograd ostaje, koji je naveo da naziv za šumu kao što je „crna rupa“ pokazuje pogrešno raumevanje grada,

On je takođe skrenuo pažnju i na to da savremene metropole u Evropi finansiraju pošumljavanje i ozelenjavaju urbane džepove grada, kao i da je to primer kakva mora biti i javna politika Beograda.

„Beograd je već smrtno ugrožen nekontrolisanom betonizacijom. U poslednjih deset godina procenat zelenih površina smanjen je sa 15 posto na svega devet posto, što je alarmantno za grad koji se suočava sa sve većim vrućinama i zagađenjem” navodi Miketić i dodaje da je taj procenat dovoljan za 400.000 građana.

Ono što Miketić zaključuje jeste da „građanima treba šuma, a ne još jedan kompleks betona“.

Sajt „Prekoputa Košutnjaka“ kreirao je, prema navodima medija, arhitektonski studio Proaspekt koji predvodi profesor Vladimir Lojanica. Takođe, Lojanica i njegov tim su pobedili na konkursu osmislivši rešenje za izradu projekta na Košutnjaku.

Krajem 2024. godine privatni investitor Avala Studios, Košutnjak film, Radio-televizija Srbije, Jugoslovenska kinoteka i Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu (DIF) raspisali su konkurs za „urbanu i pejzažnu revitalizaciju“ dela Košutnjaka.

A.T.

Prethodni članak

Problemi sa klizištem između Novog Sada i Karlovaca, nema datuma završetka radova na putu

Novinar iz Sarajeva: Ko god da dođe posle Šmita, mislim da neće dozvoliti političku rehabilitaciju Dodika

Sledeći članak