Kako 31 godinu nakon genocida u Srebrenici mladi u Srbiji kreiraju stavove o ovoj temi?
Kada obrazovni sistem ne ponudi činjenice, taj prostor ne ostaje prazan, već ga popunjavaju političke interpretacije, revizionizam, mitovi i nacionalistički narativi, objašnjava za Mašinu Dalia Koler iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), govoreći o tome kako se mladi u Srbiji informišu o genocidu u Srebrenici, čija se 31. godišnjica obeležava sutra. Istoričarka Dubravka Stojanović navodi da obrazovanje treba da donosi proverene i dokazane podatke i da o njihovom značenju otvara raspravu koja podstiče kritičko mišljenje. Važno je, smatra, u tu raspravu uključiti što više glasova – od onoga što „vam priča deda”, preko medija do provere istorijskih izvora.
Kada obrazovni sistem ne ponudi činjenice, taj prostor ne ostaje prazan, već ga popunjavaju političke interpretacije, revizionizam, mitovi i nacionalistički narativi, objašnjava za Mašinu Dalia Koler iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), govoreći o tome kako se mladi u Srbiji informišu o genocidu u Srebrenici, čija se 31. godišnjica obeležava sutra. Istoričarka Dubravka Stojanović navodi da obrazovanje treba da donosi proverene i dokazane podatke i da o njihovom značenju otvara raspravu koja podstiče kritičko mišljenje. Važno je, smatra, u tu raspravu uključiti što više glasova – od onoga što „vam priča deda”, preko medija do provere istorijskih izvora.
