Priprema novih izbornih zakona – poboljšanje izbornog procesa ili novi mehanizmi zloupotrebe?

Obavezne obuke za članove izbornih tela, mogućnost da se potpisom podrži više izbornih listi, pojednostavljeno kandidovanje manjinskih stranaka – neke su od predloženih izmena u nacrtima izbornih zakona, koji su prošle nedelje poslati narodnim poslanicima. Dok vlast tvrdi da će se njima usvojiti preporuke OEBS-a, stručnjaci ukazuju na moguće zloupotrebe.

Obavezne obuke za članove izbornih tela, mogućnost da se potpisom podrži više izbornih listi, pojednostavljeno kandidovanje manjinskih stranaka – neke su od predloženih izmena u nacrtima izbornih zakona, koji su prošle nedelje poslati narodnim poslanicima. Dok vlast tvrdi da će se njima usvojiti preporuke OEBS-a, stručnjaci ukazuju na moguće zloupotrebe.

Zoran Pašalić

Javni red i mir, ali na mrežama: Pašalić izradio Nacrt izmena i dopuna Zakona, uvršteni i prekršaji na društvenim mrežama

Kabinet zaštitnika građana Zorana Pašalića izradio je Nacrt izmena i dopuna Zakona o javnom redu i miru koji predviđa da se u prekršaje iz te oblasti uvrste i oni učinjeni ne samo na javnom mestu, nego i na društvenim mrežama.

Kabinet zaštitnika građana Zorana Pašalića izradio je Nacrt izmena i dopuna Zakona o javnom redu i miru koji predviđa da se u prekršaje iz te oblasti uvrste i oni učinjeni ne samo na javnom mestu, nego i na društvenim mrežama.

Zgrada Generalštaba

SNS uputio hitan predlog Narodnoj skupštini da se Generalštab sruši

Poslanička grupa SNS-a predvođena Milenkom Jovanovim, dan nakon obeležavanja godinu dana od pada nadstrešnice u Novom Sadu, predložila je zakon kojim se Generalštab hitno srušio. Inicijativa Most ostaje i Ansambl Generalštab osuđuju ovaj predlog i nazivaju ga „još jednim zločinom trenutne vlasti nad kulturnim nasleđem Srbije“.

Poslanička grupa SNS-a predvođena Milenkom Jovanovim, dan nakon obeležavanja godinu dana od pada nadstrešnice u Novom Sadu, predložila je zakon kojim se Generalštab hitno srušio. Inicijativa Most ostaje i Ansambl Generalštab osuđuju ovaj predlog i nazivaju ga „još jednim zločinom trenutne vlasti nad kulturnim nasleđem Srbije“.

Izgradnja na Zlatiboru

Sonom kiselinom po pravnom poretku: Kome služi novi zakon o legalizaciji, građanima ili investitorima bliskih režimu?

„Konačno svoji na svome“ glasi ime zakon koji je najavio Aleksandar Vučić, a čiji će cilj biti rešavanje problema koji nije uspeo prethodni iz 2015. godine – masovnu legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. I dok pitanje legalizacije nepokretnosti predstavlja nepremostivu prepreku za bilo koju vlast u Srbiji decenijama unazad, sagovornici Mašine novinar Radmilo Marković i advokat Ivan Ninić nisu optimistični ni da će novi najavljeni zakon uspeti da reguliše ovo pitanje. Štaviše, obojica naziru dodatne probleme u nastajanju.

„Konačno svoji na svome“ glasi ime zakon koji je najavio Aleksandar Vučić, a čiji će cilj biti rešavanje problema koji nije uspeo prethodni iz 2015. godine – masovnu legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. I dok pitanje legalizacije nepokretnosti predstavlja nepremostivu prepreku za bilo koju vlast u Srbiji decenijama unazad, sagovornici Mašine novinar Radmilo Marković i advokat Ivan Ninić nisu optimistični ni da će novi najavljeni zakon uspeti da reguliše ovo pitanje. Štaviše, obojica naziru dodatne probleme u nastajanju.

Šuma

Forma bez suštine: Privatizacija javnih resursa Srbije

Proces najavljen 2023. godine, a ozakonjen 2024, je konačno pokrenut. Sedam javnih preduzeća (JP) promeniće svoju pravnu formu, te će postati ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). I dok je takva odluka potencijalni korak ka privatizaciji, postaljava se i pitanje da li pravna promena forme, u državi kakva je Srbija, išta menja?

Proces najavljen 2023. godine, a ozakonjen 2024, je konačno pokrenut. Sedam javnih preduzeća (JP) promeniće svoju pravnu formu, te će postati ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). I dok je takva odluka potencijalni korak ka privatizaciji, postaljava se i pitanje da li pravna promena forme, u državi kakva je Srbija, išta menja?

Policija blokira ulaz u univerzitet.

Kreativna tumačenja zakona, ali i svrhe: Privatno obezbeđenje ili parabezbednosna struktura vlasti?

Predsednička inauguracija, Savamala, sednica lokalne Skupštine grada, tokom protesta ispred stranačkih prostorija, naposletku i unutar državnog fakulteta – ovo su sve lokacije, kao i mnoge druge, na kojima je javnost mogla da svedoči prisustvo privatnog obezbeđenja. Ono što je takođe u tim instancama bilo vidljivo je upotreba sile nad novinarima, opozicionim odbornicima, običnim građanima i studentima. S toga, i logično pitanje – zašto privatno obezbeđenje radi posao policije, i dalje zvanične aparature sile države, kao i da li to radi po zakonu?

Predsednička inauguracija, Savamala, sednica lokalne Skupštine grada, tokom protesta ispred stranačkih prostorija, naposletku i unutar državnog fakulteta – ovo su sve lokacije, kao i mnoge druge, na kojima je javnost mogla da svedoči prisustvo privatnog obezbeđenja. Ono što je takođe u tim instancama bilo vidljivo je upotreba sile nad novinarima, opozicionim odbornicima, običnim građanima i studentima. S toga, i logično pitanje – zašto privatno obezbeđenje radi posao policije, i dalje zvanične aparature sile države, kao i da li to radi po zakonu?

Policija sprečava blokadu saobraćaja u Zemunu; Foto: Mašina

Građanska neposlušnost, i tako u krug: Da li je prelazak preko istog pešačkog prelaza zakonski sporno?

„Decentralizovani kontrolisani haos“ stupio je na snagu nakon velikog vidovdanskog protesta, a s njim je na površinu isplivala sva kreativnost građana. Načini kojima se blokiraju putevi širom Srbije su raznovrsni, a verovatno i najpopularniji vid iskazivanja građanskog nezadovoljstva je neprestano prelaženje istog pešačkog prelaza. Međutim, vremenom su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) počeli fizički da uklanjaju ljude, ali i da im pišu kazne. Te kazne su, prema master inženjeru saobraćaja Igoru Veliću, pred sudom, neodržive.

„Decentralizovani kontrolisani haos“ stupio je na snagu nakon velikog vidovdanskog protesta, a s njim je na površinu isplivala sva kreativnost građana. Načini kojima se blokiraju putevi širom Srbije su raznovrsni, a verovatno i najpopularniji vid iskazivanja građanskog nezadovoljstva je neprestano prelaženje istog pešačkog prelaza. Međutim, vremenom su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) počeli fizički da uklanjaju ljude, ali i da im pišu kazne. Te kazne su, prema master inženjeru saobraćaja Igoru Veliću, pred sudom, neodržive.

Vozilo Hitne pomoći na Adi Ciganliji; Foto: Pokret Meri

Mimo zakona i procedura: Nadmetanje za tender nije ni otvoren, ali se pobednik unapred zna?

Prema zvaničnom javnom pozivu JP „Ada Ciganlija“, danas u 10 časova otvoren je konkurs za pružanje usluga dežurstva medicinskih ekipa na kupalištu na Savskom jezeru. Ništa od toga ne bi bilo sporno da ekipe hitne pomoći nisu uveliko uočene na kupalištu u Beogradu već 20. juna – četiri dana pre nego što je iko bio u mogućnosti da dostavi zvaničnu ponudu.

Prema zvaničnom javnom pozivu JP „Ada Ciganlija“, danas u 10 časova otvoren je konkurs za pružanje usluga dežurstva medicinskih ekipa na kupalištu na Savskom jezeru. Ništa od toga ne bi bilo sporno da ekipe hitne pomoći nisu uveliko uočene na kupalištu u Beogradu već 20. juna – četiri dana pre nego što je iko bio u mogućnosti da dostavi zvaničnu ponudu.