Privredni sud u Zaječaru je po prijavi koju su podneli RERI i Društvo mladih istraživača Bor doneo presudu kojom je kompanija Zijin Copper osuđena na novčanu kaznu od ukupno 2 miliona dinara, a odgovorno lice u pravnom licu na 150 hiljada dinara zbog izgradnje rudarskog objekta na nadvišenju flotacijskog jalovišta „RTH“ suprotno odredbama Zakona o rudarstvu i energetici i Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, navodi se u saopštenju organizacija civilnog društva.
Ziđin uvek gradi bez dozvole pa se „vadi“ da su „morali“ jer dobijanje dozvola dugo traje?
„Kompanija Zijin rudarske i građevinske objekte po pravilu gradi bez dozvola, a u sudskim postupcima koji su pokrenuti zbog nelegalne gradnje se brani da su radovi bili hitni jer bi bez istih došlo do ugrožavanja ljudi i ekološke katastrofe. Zapravo, kompanija ni u jednom slučaju nije osporila činjenicu da je gradila bez dozvole, već to činjenje opravdava na različite, često apsurdne, načine. Na primer, Zijin u svakom sudskom postupku naročito ističe činjenicu da je proces dobijanja dozvola pred državnim organima dugotrajan. Osim izjava odgovornog lica, Zijin ne dostavlja ni jedan dokaz za ovakve tvrdnje, pa je jasno da sud ne bi smeo prihvatiti ovako neutemeljenu odbranu kompanije“, konstatuju u saopštenju RERI i Društvo mladih istraživača Bor.
Kako dodaju, isti sud je do sada prihvatao ovakvu odbranu, te je Zijin-u izricao novčane kazne ispod zakonskog minimuma. Zato RERI i Mladi istraživači komentarišu da ih ne iznenađuje što se kompanija pred sudom brani na ovaj način.
Ziđin je za nelegalnu gradnju već osuđen šest puta – i to uglavnom ispod minimalne kazne
Kako dodaju, kompanija Zijin je u prethodne tri godine šest puta osuđena zbog nelegalne gradnje, bez neophodnih dozvola Ministarstva rudarstva i energetike, od čega je pet puta osuđena ispod minimalne zaprećene kazne, dok joj je jednom izrečena minimalna zakonska kazna. Organizacije pojašnjavaju da je zakonom propisana kazna za izgradnju rudarskih objekata i izvođenje rudarskih radova bez odobrenja od 1.500.000 do 3.000.000 dinara, „dok je kompanija koja je sedmi put osuđena zbog nelegalne gradnje kažnjena tek u zanemarljivo višem iznosu od minimalne zaprećene kazne“.
„Zijin je ove ‚hitne‘ radove sprovodio više od godinu dana, a RERI i DMI Bor su se u više navrata bezuspešno obraćali inspekcijama Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike, koje do danas nisu preduzele niti jednu aktivnost kako bi sprečile kompaniju da izvodi radove bez potrebnih dozvola i saglasnosti“, navodi se u saopštenju.
RERI: Ni Ziđin ni Ministarstvo ne haju za to što se odlagalište nalazi iznad grada
Iako se u presudi kao olakšavajuća okolnost uzima činjenica da je kompanija podnela zahtev za davanje saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, sama studija je izuzetno lošeg kvaliteta i ne sadrži osnovne elemente propisane zakonom, smatra RERI. U saopštenju se naglašava da ni kompanija ni Ministarstvo zaštite životne sredine nisu uzeli u obzir specifičnu lokaciju i strujanje vetrova, te činjenicu da se odlagalište nalazi iznad grada zbog čega se, kako kažu, prašina sa jalovišta koja sadrži teške metale raznosi na grad, „pri čemu su naselja u neposrednoj blizini naročito ugrožena“.
„Jalovište je formirano u površinskom kopu čija eksploatacija je završena. Projektima nekadašnjeg RTB-a bilo je predviđeno da se flotacijska jalovina deponuje do kote okolnog terena, a potom nastavi na drugoj lokaciji, međutim, nadvišenje je sada ne samo iznad te kote, već i iznad nadmorske visine najbližih delova grada“, objašnjava Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a u saopštenju.
„Pravo rešenje bi bilo primena nove tehnologije obrade flotacijske jalovine i prestanak njenog deponovanja na površini. Nastavljanje nadvišivanja jalovišta nije u funkciji zaštite životne sredine, već isključivo u korist kompanije koja time umanjuje troškove proizvodnje“, dodao je Marjanović.
Vukčević: Tužilaštva i sudovi ne uzimaju u obzir opasnost po zdravlje ljudi
Marjanović je dodao i da bi u slučaju izlivanja deponovne jalovine ona dospela u Borsku reku i ugrozila selo Slatinu koje se nalazi nizvodno zbog toga što je depresija koja treba da prihvati poplavni talas u slučaju akcidenta (pucanja brane) uglavnom ispunjena rudarskim otpadom „koji je tu deponovan bez odgovarajuće studije o proceni uticaja na životnu sredinu i dozvola“.
“Zabrinjavajuće je to što nadležna tužilaštva i sudovi ne razmatraju i ne uzimaju u obzir opasnost koju nezakonite aktivnosti kompanije uzrokuju po živote i zdravlje ljudi, kao i životnu sredinu. Sudski postupci ovakve vrste su od velikog društvenog značaja, i u njima se kompaniji ne smeju činiti ustupci, a naročito joj se ne bi smela ublažavati kazna. Ovakvom praksom suda i neadekvatnim kaznama kompanija se motiviše da nastavi sa kršenjem zakona Republike Srbije”, zaključila je Ljubica Vukčević, advokat RERI-ja.
I.K.