Alimentacioni fond na dnevnom redu u Skupštini

Na današnjem dnevnom redu u Skupštini nalazi se Alimentacioni fond – fond iz kog bi se sredstva presumeravala na decu do 18. godine života čiji roditelj ne plaća alimentaciju. Uprkos neophodnosti ovakvog fonda, ostaju otvorena pitanja njegove održivosti i regulacije.

Dom Narodne skupštine Srbije

Na današnjem dnevnom redu u Skupštini nalazi se Alimentacioni fond – fond iz kog bi se sredstva presumeravala na decu do 18. godine života, čiji roditelj, uprkos tome što ga obavezuje odluka suda, ne plaća alimentaciju.

Imajući u vidu činjenicu da se nakon razvoda braka najčešće jednom roditelju poverava vršenje roditeljskog prava, i da je u 90% slučajeva u pitanju majka, alimentaciju u najvećem procentu plaćaju očevi.

Kako smo ranije pisali, alimentacija u Srbiji je definisana Porodičnim zakonom. Postojeća zakonska regulativa ne pruža dostojanstveno razrešenje problema za roditelje, i očito nije dovoljno dobra jer je procenat neisplaćenih alimentacija i dalje na visokom nivou i pored pretnje odsluženja zatvorske kazne ili zaplene imovine.

Prema podacima iz 2022, u Srbiji postoji preko 300.000 samohranih roditelja.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će Predlogom zakona o Alimentacionom fondu država iz tog fonda isplaćivati alimentacije samohranim roditeljima čiji bivši supružnici to ne čine i da će na sebe preuzeti gonjenje neodgovornih ljudi koji izbegavaju isplatu alimentacije svojoj deci, prenosi Tanjug.

Brnabić je obrazlažući Predlog zakona o Alimentacionom fondu na sednici Skupštine Srbije, istakla da je to najbolji zakon za zaštitu dece i samohranih roditelja. Kako je dodala, neodgovorni roditelji će ubuduće biti i dužnici države, koja će sve naplatiti sa kamatom i da takvi slučajevi nikada neće zastariti.

„To što nešto imamo u zakonu, to ne znači ništa“

To Vesna Stanojević iz Savetovališta za borbu protiv nasilja u porodici navela je za Novu ekonomiju da problem sa neplaćenom alimentacijom u Srbiji najčešće imaju žene, koje su češće i zakonski staratelji dece nakon razvoda.

„Procenat žena koje dobijaju alimentaciju je veoma mali, a mnogi muškarci nakon razvoda smatraju da je to novac koji bi oni davali ženi, a ne detetu – da će žene taj novac da potroše i da ga deca neće ni videti, što su gluposti”, rekla je Stanojević za Novu ekonomiju i dodala: „To što nešto imamo u zakonu, što nešto piše na papiru, to ne znači ništa. I u ovom zakonu je mnogo bitno kako će se to regulisati, nije bitno samo ga napisati”.

Dragan Vulević, stručnjak za socijalno pravo i nekadašnji savetnik u Ministarstvu za socijalna pitanja, istakao je za Novu ekonomiju da je pitanje je da li će Fond obezbediti takozvane pomoćne mehanizme za sopstvenu regeneraciju, odnosno naplatu potraživanja od dužnika.

„Definisano je da će se to raditi, ali kako i na koji način? Jer postoje mnoge smicalice kojim roditelji izbegavaju svoju obavezu – nemaju pokretnu i nepokretnu imovinu na svoje ime, rade ‘na crno’, tako da u izvršnom postupku nemate od čega da naplatite dug”, naveo je Vulević.

A.G.A.

Prethodni članak

Da li su izbori u Zaječaru i Kosjeriću gotovi i ko je pobedio?

Akademska zajednica ostaje na raskrsnici dok se zahtevi ne ispune: Drugi dan protesta ispred Vlade Srbije

Sledeći članak