„Očito je da je on ovdje, pod pritiskom nove američke administracije, morao otići. Za vrijeme administracije Džoa Bajdena, Šmit je bio u jeku svoje moći, imao je podršku nekadašnjeg, odnosno posljednjeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Marfija”, objašnjava Slađan Tomić, novinar Buke.
On navodi da je Šmit, nakon što se američki ambasador povukao, ostao bez te pomoći, bez koje, kako kaže, zapravo nije ni mogao imati svu ovu moć koju je imao od početka svog mandata.
Ukazuje da je Šmit od početka mandata koristio bonska ovlašćenja, nametao zakone, donosio rešenja, čak i intervenisao i izmenio Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kako bi se mogla formirati vlast nakon opštih izbora 2022. godine.
„To je – nametnuti zakon, donijeti odluku – samo po sebi velika stvar, ali intervenisati u Ustav, i to godinu dana nakon dolaska, mogla je samo osoba koja je imala iza sebe veliku i snažnu podršku”, zaključuje Tomić.
On smatra da je ta bila američka, dok Evropska unija nije imala, kako kaže, preveliku moć.
„Za sve u Bosni i Hercegovini se pita jedna država, ili na kraju krajeva jedan čovjek – Donald Tramp – i od onoga što on želi zavisi i to šta će se dešavati u Bosni i Hercegovini”.
Podsećamo, Kancelarija visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Zadatak visokog predstavnika je da sarađuje sa građanima i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i sa međunarodnom zajednicom kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u evro-atlantske institucije, navedeno je na sajtu ove institucije.
Tomić: Sa Šmitom, Dodik možda po prvi put naišao „na kamen tvrđi od sebe”
Na vest o Šmitovom odlasku, predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da on iz Bosne i Hercegovine odlazi „onako kako je u nju i ušao”, a to je, smatra Dodik, bez legitimiteta, bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) i bez međunarodnog prava na svojoj strani.
Republika Srpska nije prihvatala Šmita kao visokog predstavnika, tvrdeći da nije imenovan u skladu sa procedurama UN.
Ipak, podseća Tomić, generalni sekretar Antonio Gutereš je rekao da je izbor visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nešto što radi Upravni odbor Veća za implementaciju mira.
Tomić dodaje i to da je Šmit jedini visoki predstavnik sa kojim je Milorad Dodik ulazio u velike i otvorene sukobe.
„Kristijan Šmit je taj koji je nametnuo Zakon o kažnjivosti nesprovođenja odluka visokog predstavnika, što je rezultiralo pravosnažnom sudskom presudom protiv Milorada Dodika, kojom mu je zabranjeno političko djelovanje na sedam godina i kojom je osuđen na godinu dana zatvora”, navodi novinar.
Dodik je zatvorsku kaznu otkupio za 36.500 maraka, podseća.
Tomić kaže da je Dodik navikao da predstavnici međunarodne zajednice njemu popuštaju, ali da je, sa Šmitom, možda prvi put naišao na, kako kaže, „kamen tvrđi od sebe”.
„Milorad Dodik je osoba koja decenijama ima neograničenu moć, zapravo je u jednom trenutku mislila da može ići i preko nekih crvenih linija, ali očito to ne može. Na kraju krajeva, i Osmansko carstvo je propalo zbog toga što niko, bez obzira na to koliko to želio, ne može biti apsolutni gospodar svijeta, a Milorad Dodik je htio biti apsolutni gospodar Bosne i Hercegovine”, kaže Tomić.
Naglašava da su brojni Dodikovi potezi dovodili do toga da Bosna i Hercegovina upada u političke krize, da se narušava pravni poredak u zemlji, zbog čega je Dodik izgubio, smatra, i poverenje i razumevanje čak i kod onih koji su možda bili blagonakloni prema njemu.
„Zato od toga ko će naslijediti Kristijana Šmita može zavisiti neka stabilnost u Bosni i Hercegovini, ali mislim da bez obzira ko došao na to mjesto, neće dozvoliti političku rehabilitaciju Milorada Dodika, koji je zaista u ovom trenutku veliki destabilizirajući faktor”, zaključuje Tomić.
On, na kraju, podseća da je jedan od uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju gašenje institucije visokog predstavnika, ali je, kako kaže, to nemoguće dok se ne ispune određene reforme, što nije ni blizu da se desi.
D.S.
