Hoće li predložene izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti smanjiti zloupotrebu i manipulacije?

Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Miroslav Petrašinović predložio je izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, a trenutno su u toku javna slušanja o tim izmenama u više gradova Srbije. Organizacija Transparentnost Srbija ukazuje da se predloženim izmenama ne ispunjavaju neke od ključnih preporuka ODIHR, što je, navode, u svom mišljenju potvrdio i ODIHR. Pavle Dimitrijević iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) kaže za Mašinu da je, i dalje, ključan problem primena propisa i nekažnjivost onih koji sprovode izborne neregularnosti.

Lokalni izbori u Boru, 29. marta 2026; Foto: Mašina

„Mi možemo da imamo i najbolja zakonska rešenja, ali dok god postoji nekažnjivost i selektivna primena, govorimo o pravilima koja se ne moraju primeniti ili će njihova primena zavisiti od slučaja do slučaja, na koga će se primeniti i za koga će važiti”, objašnjava on.

Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svom mišljenju o ovim zakonskim izmenama ukazala je na to da se moraju precizirati nadležnosti i rokovi za donošenje odluka Agencije za sprečavanje korupcije nakon utvrđenih nepravilnosti.

ODIHR je Srbiji još nakon izbornih neregularnosti 2023. godine, uputio niz preporuka za unapređenje izbornih uslova.

Dimitrijević navodi da je mišljenje ODIHR-a o aktuelnim izmenama i to da propisane novčane kazne možda nisu dovoljno srazmerne i odvraćajuće, te da je potrebno urediti i krivičnu odgovornost za takva dela.

Organizacija Transparentnost Srbija navodi u svom saopštenju da je dala predloge za bolje definisanje krivičnih dela koja se tiču nezakonitog finansiranja.

„Da su takve dužnosti propisane, ne bi se moglo desiti da politička stranka organizuje miting uz troškove koji se mere milionima evra, uz direktno učešće javnih institucija i brojne javno iznete sumnje o uticaju na zaposlene u javnom sektoru da na njemu učestvuju, a da Agencija ne utvrdi činjenice o zakonitosti finansiranja neposredno nakon događaja”, piše Transparentnost u svom saopštenju.

Iako je, kako Dimitrijević kaže, nesporno da su ODIHR preporuke bile osnova za ove promene, sporno je to što ovaj proces nije inkluzivan, kako je ODIHR zahtevao, odnosno što ne postoji širi društveni dijalog o tom pitanju i što predlagač zakona poslanik SNS-a Miroslav Petrašinović nije sačekao najnovije mišljenje ODIHR-a u kom se ukazuje na propuste i nedorečenosti predloženih rešenja ili ga nije uzeo u obzir.

„To dva veoma važna propusta koja su načinjena i postoji opasnost da ovaj predlog prođe skupštinsku proceduru i zaživi u praksi, a da opet ne bude u potpunosti usklađen sa ODIHR preporukama”, zaključuje Dimitrijević. 

Pavle Dimitrijević u razgovoru za Mašinu; foto: Mašina

Predložni limit utrošenih sredstava u kampanju do sada niko nije dostigao

Ukoliko predložene izmene budu usvojene, učesnici na izborima imaće limit koliko novčanih sredstava mogu da utroše tokom izborne kampanje.

Maksimalan iznos sredstava za parlamentarne izbore i prvi krug predsedničkih izbora biće do šest miliona evra, za drugi krug predsedničkih izbora do sedam miliona evra, a za pokrajinske izbore milion i po evra.

Za gradske skupštine limit će biti milion evra, a za opštinske skupštine 400.000 evra.

Predloženi limiti su, smatra Dimitrijević iz CRTE, i dalje veoma visoki.

„Nijedna stranka, uključujući i Srpsku naprednu stranku, u dosadašnjoj istoriji izbornih kampanja nije došla ni blizu te cifre. Ali moram da kažem da i sam taj nominalni iznos ne mora mnogo da znači”, navodi Dimitrijević.

On objašnjava da, u praksi, postoji prostor za različite pristupe i manipulacije kada je reč o finansiranju političkih aktivnosti.

Kao primer navodi nedvani skup u Beogradu koji je, kako kaže, u javnosti izgledao kao miting SNS-a i na kom su prisustvovale pristalice i simpatizeri te stranke, ali je formalno taj događaj organizovao Pokret za narod i državu, kao pravno lice.

Postavlja se, zato, pitanje, kaže Dimitrijević, da li je Pokret i finansirao taj događaj i u čijem će se finansijskom izveštaju naredne godine naći troškovi organizacije – da li u izveštaju Pokreta ili SNS-a. 

„Agencija za sprečavanje korupcije, čak i pod pretpostavkom da ovaj miting uđe u finansiranje Srpske napredne stranke, tek nakon kontrole i svega ostalog, moći će to da analizira tek u februaru 2028. godine. To su sve neefikasni mehanizmi koji jako dugo traju, a postoji mnogo različitih načina da se ovaj limit zaobiđe”, navodi on.

Novac; Foto: Mašina

ODIHR u svom mišljenju navodi da su limiti za troškove izborne kampanje previsoki za nacionalne i za lokalne izbore.

Transparentnost Srbija predlaže da za republičke izbore granica troškova treba da bude 300 miliona dinara, odnosno oko 2,5 miliona evra.

Vanparlamentarne stranke dobiće pravo na javna sredstva u kampanji bez jemstva

Političke stranke, koalicije i grupe građana koje nemaju svoje predstavnike u republičkoj, pokrajinskoj i lokalnim skupštinama imaće pravo na sredstva iz budžeta tokom izborne kampanje bez obaveze da polažu jemstvo, kako je to do sada bio slučaj, predloženo je Zakonom.

Poslanik SNS-a Miroslav Petrašinović rekao je juče novinarima pred saslušanje u Novom Sadu, piše Danas, da će se time obezbediti svim političkim činiocima da pod jednakim uslovima učestvuju u izbornoj utakmici i budu ravnopravni sa ostalim političkim subjektima i činiocima koji imaju svoje predstavnike u predstavničkim telima.

Transparentnost Srbija, pak, ukazuje na to da ova izmena može podstaći podnošenje izbornih listi zarad dobijanja budžetskog novca. 

Iako formalno ostaje na snazi dužnost podnosilaca izbornih lista i predlagača predsedničkih kandidata koji dobiju manje od jedan posto glasova da dobijeni novac vrate u budžet, ukidanje dužnosti polaganja „izbornog jemstva“ će učiniti prinudnu naplatu, smatraju oni, nemogućom u najvećem broju slučajeva. 

Lokalni izbori u Knjaževcu, 29. marta 2026
Lokalni izbori u Knjaževcu, 29. marta 2026; Foto: Mašina

„U slučaju istovremenog održavanja predsedničkih i parlamentarnih izbora, na osnovu dosadašnjih iskustava, Transparentost Srbija procenjuje da bi šteta mogla da bude oko 2,5 miliona evra. U vezi sa tim, Transparentnost Srbija se obratila Odboru za finansije Narodne skupštine, sa predlogom da se ove štetne posledice umanje uvođenjem lične i solidarne odgovornosti fizičkih lica, u slučaju nemogućnosti prinudne naplate od stranke ili grupe građana”, navodi se u saopštenju ove organiazacije.

Transparentnost dodaje da su javna slušanja, koja su u toku, preuranjena jer će, kako navode, vlast svakako morati da podnese izmenjeni predlog zakona, ukoliko želi da dobije pozitivno mišljenje ODIHR.

Uz to, smatraju, smisleno učešće javnosti se može obezbediti u većoj meri ako bi nacrt zakona pripremilo Ministarstvo, a predložila Vlada, jer bi tada postojala dužnost da se navedu razlozi za prihvatanje i odbijanje svakog predloga sa javne rasprave.

Nakon jučerašnjeg javnog slušanja u Novom Sadu i današnjeg u Narodnoj skupštini, sledeće je najavljeno za sutra u Nišu. 

Javno slušanje će se održati u sali Skupštine Niša u Nikole Pašića sutra od 12 sati, a građani koji žele da prisustvuju moraju se prijaviti putem imejla skupstinagrada@gu.ni.rs.

D.S.

Prethodni članak

SHARE fondacija: Evroposlanik koji je istraživao zloupotrebu spajvera bio meta Pegasusa

Doprinos rešavanju globalne nestašice vode: Nova otkrića kineskih naučnika

Sledeći članak